ansionske lokacije izvan grada, riječni otoci s ponudama za rafting, svježa pastrmka i domaće pivo samo su dio sadržaja za koji će se tek čuti
Međunarodni projekat oporavka od Covida kreće od malih biznisa. Prošle godine smo pratili E4Business program kapitalizacije mogućnosti seoskog turizma u Mrkonjić-Gradu, Ribniku i Driniću, dok se ove godine u program uključuje Bosanska Krupa sa predivnom rijekom Unom.
Gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović potpisao je ugovor o implementaciji projekta Green Islands Tour (Obilazak zelenih otoka), vrijednosti veće od 360.000 KM, koji sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka u okviru šireg EU4Business Recovery projekta.
U okviru projekta, koji će zajedno implementirati Grad Bosanska Krupa i njegov partner Centar za promociju lokalnog razvoja PLOD iz Bihaća, planirani su unapređenje i promocija Bosanske Krupe kao turističke destinacije. Uspostaviće se model upravljanja destinacijom, kreirati zajednička turistička ponuda, jačati kapaciteti turističkih operatera, pokrenuti dvojezična online marketinška platforma, kao i uspostaviti sistem monitoringa kvaliteta, što će omogućiti brži oporavak i rast turističkog sektora na ovom području. Projektom je planirana izgradnja turističkog kampa Green Islands (Zeleni otoci), kao i pratećeg sanitarnog bloka.
– To jeste istoimeni naziv Zeleni otoci, kao i turističke usluge našeg Dine Bešlagića, mi u općini njih svakako podržavamo. Ali, oni su samo jedni od 12 korisnika projekta i nisu svi na našim riječnim otocima, nego i na drugim atraktivnim lokacijama naše Bosanske Krupe, kazala nam je Esma Hergić, stručni saradnik Grada za zaštitu okoliša.
Nisu to neka ogromna sredstva, do 10 hiljada maraka po osobi, ali su ideja i njena promocija neophodne da se različite atrakcije uvežu i da ova prelijepa krajiška čaršija zaista postane turistički biser.
Zapravo, korisnici su pioniri u turizmu ove lokalne zajednice, a uz Zelene otoke tu su i ugostitelji Sezam iz Čaršije, Bistro Maršal, Rima, Lovački dom Otoka, turistički kompleks Zlatna nit, prenoćište Eki, jedinstveni ribnjak Kemin potok, zatim proizvođač kraft piva Falcon, rekreaciono-sportska oprema na rent UnatOure i Una Discovery Pro Guides i njihove turističke usluge vodiča.
Sve je lijepo upakovano i povezano, tako da u budućnosti turisti koji budu dolazili u Bosansku Krupu neće imati izgovor a da ih ne obiđu sve.
Turistički operateri će proći obuku koja podrazumijeva izradu planova kontinuiteta poslovanja i uvođenje inovativnih digitalnih alata, dobiće podršku u nabavci opreme koja je hotelska, restoranska, biciklistička i ona za rafting, opreme za dječije igralište, elektronske oprema i slično, kojim će unaprijediti ponudu.
– Mi radimo na više projekata, ali ovaj je poseban, u njemu imamo različite komponente koje daju smisao Bosanskoj Krupi kao gradu turizma. Poboljšaćemo malu turističku infrastrukturu, a otvoriti velike potencijale. Počinjemo gradnju turističkog kampa, imamo kompleks riječnih ada, povezaćemo ih mostom, imaćemo najljepši kamp u Evropi. Na kraju ćemo imati i prezentaciju grada kroz zajedničku turističku platformu da se o nama daleko čuje, naglasila je Esma Hergić.
Realizacija ovih aktivnosti je planirana do marta 2023. godine, kada projekat i završava. Green Islands Tour će se implementirati u okviru šireg EU4Business Recovery projekta Evropske unije, koji pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, a zajednički ga finansiraju Evropska unija sa 13 miliona i SR Njemačka sa 700.000 eura.
oslobodjenje
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login