Connect with us

USK

Krajiška trahana i omač dobili oznaku garantirano tradicionalni specijalitet

Published

on

Krajiška trahana i omač dobili su oznaku garantirano tradicionalni specijalitet, a proizvođači tih autohtonih kulinarskih specijaliteta odgovarajući certifikat akreditiranih institucija.

To je omogućeno projektom “Tradicionalni ugled hrane” kojeg su implementirali Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona (USK), uz stručnu pomoć Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i uz podršku projekta USAID Turizam BiH.

Radi se o projektu zaštite i registracije proizvoda kao garantirano tradicionalnih specijaliteta i to su zasad krajiška trahana i omač, a u planu je da se radi na zaštiti još nekoliko tradicionalnih proizvoda iz tog dijela BiH.

Krajiški omač i krajiška trahana su dvije vrste tjestenine koje se odlikuju tradicionalnim receptom i načinom proizvodnje u sjeverozapadnom dijelu BiH, odnosno na području Unsko-sanskog kantona.

Biotehnički fakultet je dao stručnu podršku ovom projektu, konkretno prof. dr. Halid Makić i prof. dr. Suzana Jahić koji su s naučne strane pratili cijeli projekt od početka do kraja.

– Fakultet je bio uključen u smislu izrade analize i stručne ekspertize, te proizvođačkih specifikacija. Svjesni smo da u našoj proizvodnji, u prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji, ne možemo biti konkurentni sa nekim jačim proizvađačima u svijetu, ali možemo onome što imamo dati na značaju i vrijednosti. I tu je naš motiv putem kojeg smo krenuli da brendiramo te naše proizvode, da oni budu prepoznatljivi. Opredijelili smo se za ova dva proizvoda sa aspekta da im damo oznaku garantirano tradicionalnih specijaliteta. I ovo su prva dva proizvoda u BiH koji su zaštićeni takvom oznakom – ističe Makić.

Saradnja Biotehničkog fakulteta i Obrtničke komore USK na ovom projektu dobar je način da akademska zajednica i privredni sektor mogu doći do proizvođača i napraviti konekciju u cilju međusobnog uvezivanja kako bi stvari u praksi bolje funkcionirale.

– Mi smo svjesni da obrti ne mogu biti velike serijske proizvodnje, da oni ne mogu konkurirati serijskim linijama ni u kojoj proizvodnji, pa ni u prehrambenoj. Došli smo na ideju da garantirano zaštitimo dva tradicionalna proizvoda koja domaćice najviše rade i koje mali obrti najviše proizvode. Upravo su na taj način ovi proizvodi tako dobili prolaznost i certifikat što ima veliku vrijednost i značaj jer će to doprinijeti samim proizvođačima iz razloga što će ti proizvodi povećati svoju tržištu cijenu. Isti proizvod će se moći naći i šire, van Unsko-sanskog kantona i van granica BiH – kaže predsjednik Obrtičke komore USK Enes Arapović.

Osnovali su i Udruženje proizvođača “Stari-novi okus” koje djeluje u okviru Obrtničke komore USK, a postupak registracije se provodi kod Agencije za sigurnost hrane BiH. Udruženje je nosilac oznake i provodi kontrolu nad svim proizvođačima.

– Sami proizvođači mogu pratiti taj proces proizvodnje od nastanka trahane do rastiranja pa do njenog plasmana na krajnje tržište. Svi proizvođači sa USK mogu biti dio ove priče, mogu postati certificirani proizvođači. Znači to nije završena priča. Mi smo osnovali Udruženje i imamo prvih sedam proizvođača u USK, a naravno naša vrata su uvijek otvorena za sve potencijalne proizvođače koji žele da se uključe – navodi predsjednica Udruženja Dženana Ahmetspahić.

Pojašnjava da u tom pogledu mora biti ispoštovana sva procedura odnosno organska kontrola i zahtjevi Agencije sa sigurnost hrane da bi se dobio certifikat. Svaki certifikat vrijedi godinu dana, što znači da on svake godine mora biti obnavljan.

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: U Todorovu provaljena džematska kuća

Published

on

By

U naselju Todorovo, općina Velika Kladuša došlo je do provale u džematsku kuću.

Prema informacijama koje smo dobili, ulazna vrata kuće su oštećena, a jedan od prozora je razbijen, što sugerira nasilno i neovlašteno ulazak u objekt.

Policija je obaviještena o ovom incidentu i trenutno tragaju za počiniteljima. Detalji o eventualno ukradenim predmetima iz kuće još nisu poznati.

Nastavi čitati

Najčitanije