Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kritike iz susjedstva: Hrvatski vojnik u BiH “ni nacrtan” – Ali to je naše pravo!

Published

on

Sudjelovanje Republike Hrvatske i njezinih vojnika u misiji Althea Snaga Europske unije (EUFOR) u Bosni i Hercegovini (p)ostalo je vruće pitanje na relaciji Sarajevo – Zagreb – Bruxelles piše Slobodna Dalmacija u svojoj analizi.

Zaiskrilo je još u septembru na vrhuncu predizborne kampanje u BiH kada je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u Splitu izjavio da će inzistirati na tome da RH može poslati svoje oružane snage u tu misiju ako bude htjela, a nastavak dobilo najnovijim pismom što ga je šef naše diplomacije Goran Grlić Radman uputio glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.

Iako pečatirano još prije više od dva tjedna, točnije 14. oktobra, za njega je šira javnost doznala tek prije dva dana objavom u medijima susjednih država. A u njemu se ministar poziva na načela Saveza, ali i upozorava njegovo čelništvo na moguće posljedice ako se Hrvatskoj uskrati nešto što joj pripada kao ravnopravnoj članici.

TO JE NAŠE PRAVO!

– Ostaje principijelan stav Hrvatske da sudjelovanje u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznice, jer je to naše inherentno pravo, što je navedeno u preambuli Sjevernoatlantskog sporazuma kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu obranu te za očuvanje mira i sigurnosti. Tijekom diskusije s Alijansom omogućili smo relevantne činjenice i objašnjenja, zauzimajući konstruktivan i staložen pristup – piše među ostalim ministar Radman tajniku Stoltenbergu, napominjući kako ‘ne postoje pravne, kao i to da ne bi trebale postojati bilo kakve političke prepreke ili zabrinutosti za sudjelovanje Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a‘.

– Takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg saveza. S obzirom na trenutačno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Europi, koja je uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno – poručio je Grlić Radman.

Kada je pak u pitanju odnos RH prema BiH, glavnog NATO-ova tajnika je podsjetio da je Hrvatska 90-ih godina bila ključna za osiguranje podrške, vojne i humanitarne pomoći te u konačnici za osiguranje i implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, odnosno da je po pozivu bosanskohercegovačkih vlasti na osnovi Splitskog sporazuma iz 1995., pomoć Hrvatske bila ključna za oslobađanje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, stvarajući pretpostavke za zaključivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Daytonu. Sastavni dio Grlić Radmanova pisma bila je i pravna analiza cijelog slučaja, piše SD.

– Mora se osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o sudjelovanju svih saveznica u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku po ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine – poručio je ne kraju Grlić Radman Stoltenbergu.

KOMŠIĆ JE, NARAVNO, SPREMAN!

Ovo pismo u javnost je, po svemu sudeći, iscurilo već dobro uhodanim kanalima između nekih sarajevskih medija i (para)obavještajnih struktura pod kontrolom najjače bošnjačke stranke, SDA. Njezini prvaci, ali i drugi bošnjački član Predsjedništva BiH (Komšić je član Predsjedništva BiH u ime hrvatskog naroda u BiH), Željko Komšić, kao da su već imali unaprijed spremne reakcije. Po svom sadržaju i tonu niti najmanje se ne razlikuju od onih što su ih dali u rujnu kao odgovor na Milanovićevu spomenutu splitsku izjavu. Najveći ‘branitelj države‘ opet je Komšić, dok odlazeći-poraženi duo Džaferović – Izetbegović sve gleda iz prikrajka, naslađuje se i nada belaju koji bi mogao promijeniti tijek nekih stvari. U najkraćem, hrvatskog vojnika na teritoriju BiH oni ne mogu vidjeti niti ‘naštampanog‘ piše Slobodna Dalmacija.

– Institucije države Bosne i Hercegovine neće biti za to čak ni u slučaju da NATO savez pristane na ultimatume hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Ne postoji nikakva argumentacija koja takav angažman može opravdati, a očita namjera vlasti Republike Hrvatske je destabilizacija Bosne i Hercegovine, namjera koja je evidentno posljedica popuštanja međunarodne zajednice pred agresivnom politikom Hrvatske – komentirao je Komšić, koji očito međunarodnoj zajednici ne može oprostiti odluke koje su barem djelomično spriječile (post) izborni inženjering njega i SDA.

– Grlić Radman iznosi neistine kada govori o nekadašnjem angažmanu Vojske Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, jer namjerno previđa dvije itekako važne okolnosti. Prvu, da je Republika Hrvatska bila sudionik međunarodnog sukoba, što je utvrđeno presudama Haaškog tribunala, i drugu okolnost da je kasniji angažman Vojske Republike Hrvatske, temeljem Splitskog sporazuma bio ostvaren tek nakon odobrenja institucija države Bosne i Hercegovine, a ne po zahtjevu međunarodnih vojnih snaga, pa ni samog NATO-a – kazao je Komšić.

Ovog puta izostala je reakcija vječne ministrice vanjskih poslova BiH, SDA-ovke Bisere Turković, navodi SD.

Ona je svoj stav o nepoželjnoj Hrvatskoj vojsci u BiH u rujnu argumentirala Milanovićevim navodnim negiranjem genocida u Srebrenici, izrečenim potkraj ljeta na jednom regionalnom skupu u Brdu kod Kranja.

Nakon što je s Pantovčaka poručeno da se radi o notornoj laži i podvali, ministrica je ustuknula, ali ne i do kraja se ispričala, već samo rekla kako je ‘dobro da do takve izjave nije došlo‘.

Isto tako ni Zoran Milanović se još nije oglasio oko cijelog slučaja, ali ne treba sumnjati da neće iskoristiti prvu iduću priliku.

ZAŠTO JE HRVATSKOJ TO BITNO?

A zašto je Hrvatskoj toliko važno naći se u misiji Althea? Radi se o najdužoj vojnoj operaciji EU-a, ujedno jedinoj kopnenoj te također jedinoj koja ima izvršni mandat za korištenje sile. EUFOR je 2004. godine u BiH zamijenio mirovne snage NATO-a. Zadaća mu je kroz ovih 18 godina bila obuka zajedničkih Oružanih snaga BiH, kao i pomoć međunarodnoj zajednici i njezinim institucijama na terenu u održavanju mira i sigurnosti.

U novembru, međutim, istječe mandat misiji i Vijeće sigurnosti UN-a je to koje bi trebalo donijeti odluku o produženju, ali sve je pod znakom pitanja zbog rata u Ukrajini, te kako će reagirati Putin i Rusija. Postoje tumačenja, ako se Moskva suprotstavi, da se NATO ponovno vrati u BiH, jer za to već od ranije ima mandat.

Rusija je već neko vrijeme puna kritika na račun EUFOR-a, ali još manje želi vidjeti da sadašnjih 1100 njegovih vojnika zamijene oni NATO-a, iako se u biti radi o istim članicama. Navodno je i Milorad Dodik za svog posljednjeg posjeta Kremlju nagovarao Putina da između dva ‘zla‘ izabere manje, odnosno ostavi snage EU-a još barem godinu dana.

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Iz Sarajeva mi ne znaju reći šta je smisao Rezolucije, sad sam siguran da žele uništiti Srbiju

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Kotoru u Crnoj Gori ponovo komentirao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

On je komentirao to što će Crna Gora podržati Rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a.

“Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”, kazao je Vučić te dodao:

“Poštujemo Crnu Goru, to je njena odluka. Crna Gora neka radi šta joj je volja. Da li je to potaman i da li će Srbija biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici, svakako da nećemo. Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržat ćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je Vučić u Kotoru, gdje je učestvovao na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Pitali su ga i da prokomentira najave o rezoluciji o Jasenovcu, pa je rekao da je to dobra ideja, “pa ćemo je mi sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo”. “Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.

Na pitanje kako gleda na komentare iz Sarajeva Vučić je rekao da on ‘neće posustati čak ni kad taj dokument bude usvojen’.

“Nisu u stanju da mi odgovore zašto to rade, šta je smisao. To nije pijetet prema žrtvama i odavanje počasti žrtvama. Šta je smisao i cilj? Je li to ono što je rekao vaš ministar Konaković, revizija tužbe protiv Srbije, ili je to, osim toga, i naplata ratne štete? Što se tiče toga hoće li to ukinuti RS, naravno da neće. Da li bi to oni voljeli – naravno da bi. Da li će to uništiti Srbiju – naravno da neće. A, da li bi to voljeli, sad sam siguran da bi voljeli. I kad govore – jao, nije nam više Mađarska prijatelj, razmislite kakav ste vi nama prijatelj i kakav ćete biti u budućnosti”, kazao je Vučić.

Naveo je da poštuju integritet svih zemalja svijeta, “za razliku od nekih ovdje u Crnoj Gori i regionu, koji ne poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju 1244, i za razliku od mnogih velikih sila, posebno Zapadnih koje to ne poštuju”.

Kaže da je Srbiji jasno od početka da nemaju nikakvu šansu da pobijede “kolektivni Zapad, najmoćnije zemlje svijeta”.

“Nijedne sekunde nisam rekao da će to da se desi, posebno u namještenom glasanju, gdje broje samo glasove za i protiv, a ne i uzdržane. Borimo se za čast, za Srbiju, naravno i za pravo RS da postoju u okviru dejtonske BiH… To su naši motivi”.

Kaže da su “pritisci moćnih sila toliko snažni na pojedine male zemlje, da je to teško izdržati.” “Tako da će za sedam dana biti teži ili nepovoljni rezultat za nas, nego što je danas. Ali, borit ćemo se”, dodao je.

Vučić je rekao da su neistinite tvrdnje o tome da je riječ o individualnoj krivici”.

“Individualna krivica se ustanovljava na sudovima i oni to odlučuju. Ovdje je riječ o političkoj deklaraciji kojom želite da stavite kolektivni žig na čelo jednog naroda. Nemojte da izmišljate. Ako nisam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Najčitanije