Zaliha uglja na lokaciji Kamengrad iznosi više od 122 miliona tona, a ova brojka je naznačena i u rješenju s potpisom Nermina Džindića
U novom nastavku priče o eksploataciji mrkog uglja na lokaciji Kamengrad kod Sanskog Mosta donosimo detalje o tome na koji način je posuška kompanija Lager došla do koncesije za eksploataciju uglja 2015. godine.
Detalji se tiču nelogičnosti navedenih cijena uglja u odnosu na druge sirovine, te odluke koju je dala Vlada Unsko-sanskog kantona, a na osnovu koje je rješenje izdalo i federalno Ministarstvo energije, industrije i rudarstva s ministrom Nerminom Džindićem na čelu. To rješenje je ove godine van snage stavio Vrhovni sud Federacije.
Kako bi posuška kompanija Lager dobila što povoljnije uslove za eksploataciju uglja, vlasti u Unsko-sanskom kantonu su u septembru 2015. godine izmijenile Dokument o politici dodjele koncesija u dijelu koncesionih naknada za mineralne sirovine. Naš izvor dokumenata i informacija koje donosimo ističe da se ove izmjene, te odluka o dodjeli koncesije Lageru slobodno može nazvati lex Lager zbog pogodovanja kompaniji da dođe u priliku da eksploatira zalihe uglja u Sanskom Mostu procijenjene na 18 milijardi maraka.
U izmjenama Dokumenta o dodjeli koncesija iz septembra navedeno je da je koncesija za mrki ugalj višestruko manja nego na obični kameni nasip, pa je tako za eksploataciju kamena predviđena jednokratna naknada od 2.000 maraka po hektaru, a za ugalj 200 maraka po hektaru.
Za eksploataciju kamena predviđena je godišnja naknada za korištenje državnog zemljišta, više od 10 hektara, po cijeni od 3.000 maraka po hektaru, a za ugalj tek od 130 maraka po hektaru. Računica je jasna – za kubni metar kamena krečnjaka ili dolomita možete dobiti od pet do deset maraka, a za tonu uglja i do 150 maraka. Naš izvor podsjeća, a što smo već ranije objavili, da je Džindić rješenje o prenosu koncesije sa Rudnika Kamengrad na kompaniju Lager donio na osnovu rješenja kantonalnog Ministarstva privrede USK-a, Komisije za koncesije, te, vrlo bitno, odluke Općinskog vijeća Sanski Most, ali bez saglasnosti prvobitnog nosioca koncesije – Rudnika Kamengrad. Razlog leži u jednoj cifri, poručuje naš izvor, a to je zaliha uglja na lokaciji Kamengrad, koja iznosi više od 122 miliona tona, naznačena i u rješenju koje je Džindić potpisao. Kada se taj iznos pomnoži sa oko 150 maraka po toni, dobije se suma od nevjerovatnih više od 18 milijardi maraka. Od tog iznosa država neće dobiti gotovo ništa, odnosno hoće tek 0,50 posto tog iznosa.
U odluci Vlade USK-a o dodjeli koncesije iz novembra, navedeno je, između ostalog, da se koncesija daje na 30 godina, kao i da se može produžiti pisanim dogovorom strana. Koncesionar – kompanija Lager dužan je plaćati koncesione naknade na osnovu katastarskog prihoda u iznosu nešto većem od 213.000 maraka, zatim naknadu na osnovu prihoda državnog zemljišta u iznosu nešto većem od 24.000 maraka, te 80 feninga po toni za ugalj, javlja Oslobodjenje.
Jako bitna stavka je da će se novac Lageru odbijati od uplaćenog akontativnog iznosa od pola miliona maraka. Upravo taj iznos Lager je u svom reagiranju na naše tekstove predstavio kao nešto što je baš morao jedini u historiji platiti.
Ni do pisanja ovog teksta Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, nije odgovorio na brojna pitanja koja smo mu poslali još 7. novembra.
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
Košarac ne krije zadovoljstvo Trumpovom odlukom o obustavljanju američke pomoći: ‘Muk u Sarajevu, para više nema’
You must be logged in to post a comment Login