Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990, predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini (BiH), koja okuplja više od 40 potpisnika, te ratni predsjednik Skupštine RBiH, među prvima je imao priliku razgovarati sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom uoči najave mogućeg nametanja Izbornog zakona u BiH.

Na konsultacijama u OHR-u kojima je prisustvovao od jula mjeseca ove godine, Lazović je Schmidtove prijedloge navodio kao neprihvatljive, te su visokom predstavniku spominjali kako oni vide mogućnost deblokade funkcioniranja Federacije Bosne i Hercegovine, a neke od tih prijedloga prepoznali su u nametnutim odlukama Izbornog zakona koje je Schmidt objavio u izbornoj noći, 2. oktobra.

O prijedlozima koje je iznio i viđenju Schmidtovog prijedloga Lazović je komentirao za “Slobodnu Bosnu”.

“Vijeće za provedbu Deklaracije je u proteklom periodu imalo tri-četiri sastanka sa predstavnicima OHR-a, na kraju smo im prezentirali naše prijedloge oko deblokade FBiH. Iz tog našeg projekta prepoznali smo dijelove koji su ugrađeni u nametnuti Schmidtov dio. One se tiču prije svega smanjenjem kompetencija Doma naroda i jasno propisanih rokova za uspostavu vlasti nakon ovih izbora. Iznenađenje je za nas da je Dom naroda povećan na 80 i to je pitanje koje u javnosti proizvodi određene sumnje i dileme – šta će to na kraju polučiti? Da li će to biti daljnja etnička homogenizacija ili učvršćenje pozicija HNS-a, odnosno bošnjačkog i hrvatskog faktora, ili će se daljim nastavkom u neophodnim izmjenama Izbornog zakona Dom naroda u potpunosti staviti u funkciju samo očuvanja vitalnih nacionalnih pitanja, a ne i svih onih pitanja sa kojima se do sada bavio?! Dakle, vidjet ćemo šta će biti u ovom narednom periodu kada je u pitanju gospodin Schmidt i OHR”, prokomentirao je Lazović.

Lazović za “SB” otkriva i kako su saznali da slijede intenzivni razgovori i aktivnosti oko radikalnijih izmjena Izbornog zakona na način potpunih implementacija presuda suda za ljudska prava iz Strazbura.

“Imali smo prije dva-tri dana razgovor sa gospodinom Schmidtom i dugo smo razgovarali, naše aktivnosti će se nastaviti tako što će civilni sektor jasno izlaziti u javnost sa jasnim prijedlozima kada su u pitanju ograničene ustavne promjene i promjene izbornog zakona. U tom kontekstu naišli smo na razumijevanje i podršku Schmidta. Saznali smo da slijede intenzivne aktivnosti na promjenama Izbornog zakona, a pogotovo će prioritet biti prihvatanje aranžmana potpune implementacije suda za ljudska prava iz Strazbura, a to znači i nametanje presuda Sejdić-Finci, Zornić-Pilav”, otkrio je Lazović.

Pitali smo Lazovića da li imaju saznanja kako bi mogle izgledati izmjene Izbornog zakona kada se uključe navedene presude, te da li bismo mogli i dobiti četvrtog člana Predsjedništva, no Lazović smatra da se time Schmidt i OHR još ne bave, no da je siguran da u narednom periodu, ukoliko se želi stabilizirati BiH i u potpunosti demokratizirati na način primjene i poštovanja svih ljudskih prava koja su sačinjena presudama suda iz Strazbura, morat će se razmišljati i o izboru članova Predsjedništva na način potpune afirmacije svih građanskih prava.

“Dakle, brisanje etničkih prefiksa ispred sadašnjih imena po trenutnom Izbornom zakonu i na taj način bi svi građani BiH, ne samo predstavnici koji dolaze iz konstitutivnih naroda nego i drugi građani, imali mogućnost da se kandiduju a hoće li biti izabrani, to je drugo pitanje”, smatra Lazović.

S obzirom na glasne kritike javnosti o tome kako se nametnute odluke visokog predstavnika odnose samo na FBiH, kako su diskriminatorne i slično, zanimalo nas je šta Lazović misli o tome.

“Cjelokupni protekli period bio je, što se tiče međunarodne zajednice, ne samo OHR-a već i američke administracije, Velike Britanije i Brisela, da se trebaju srediti odnosi u FBiH kako bi se otklonile blokade koje su danas prisutne i koje su FBiH držale kao taoca već osam godina. Nametnute izmjene gospodina Schmidta su u velikom dijelu dobro došle, jer su otklonjene te blokade. Dakle, nećete više moći blokirati formiranje vlasti niti će se dozvoliti političkim partijama i pojedincima da prave opstrukcije i to je svakako nešto što je dobro došlo i što treba pozdraviti”, rekao je Lazović dodajući kako je jedino pitanje javnosti koje je prouzrokovalo kritike koje se upućuju s pravom je da se nije do kraja osmislio način kako sada izvršiti popunu, odnosno iz kojih kantona, Doma naroda sa 57 na 80.

“Svaki etnički klub će sada umjesto 17 imati 23. Eh sada, iz kojih će kantona doći, odakle će doći ti novi kandidati, da li će se forsirati kantoni sa etničkom homogenizacijom ili će se forsirati neke druge sredine”, rekao je Lazović navodeći kako on smatra da bi bilo dobro da popuna tih šest nedostajućih delegata po Schmidtovoj odluci bi trebala dolaziti iz manjinskih kantona, gdje je jedan narod manjinski.

“Na taj način bi se u potpunosti štitio interes i kantona, ali i onih naroda koji su u tim kantonima u manjini. Mislim da je to bit demokratije, da se manjinski narodi čuvaju i njihovi interesi. Da li će tako biti, ne znam, ali očekujemo da će u dogovoru OHR-a i CIK-a formula po kojoj se popunjavaju delegati u Dom naroda na neki način izmijeniti u korist kantona u kojima žive manjinski narodi”, prokomentirao je Miro Lazović za “Slobodnu Bosnu” dodajući kako bi to eliminiralo svake sumnje i kritike na povećanje delegata u Domu naroda.

(S. Hodžić)