Connect with us

BiH

Ljubić: Treba se zapitati zašto je srpskom narodu tijesno u BiH i zašto prijete secesijom

Published

prije 3 godine

on

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić je nakon sjednice u Mostaru komentirajući posljednji potez Milorada Dodika o izglasavanju zakona o nepoštivanju Ustavnog suda BiH kazao da se treba zapitati zašto je srpskom narodu tijesno u BiH.

“Što se tiče ovih prijepora koji su zadnjih dana u žiži političkih rasprava u Bosni i Hercegovini, a tiču se odluke Ustavnog suda, a onda odluke Narodne skupštine Republike Srpske glede tih odluka Ustavnog suda ja moram reći u prvom redu da ove odluke Narodne skupštine RS-a stavljaju ozbiljan izazov politički sustav Bosne i Hercegovine. Međutim izlazi iz tog izazova ni u kom slučaju nisu prijetnje još drastičnim porukama već je izlaz iz te situacije dijalog”, kazao je Ljubić.

Ističe kako treba znati da je te odluke Narodne skupštine RS-a donijela kvalificirana parlamentarna većina u jednom entitetu i da to nisu stajališta samo vladajuće strukture u RS-u, već i da opozicija ima čak i radikalnija stajališta u odnosu na odluke Ustavnog suda BiH i nekih poruka koje dolaze.

“Prema tome odgovor na ove izazove nisu prijetnje, nego dijalog. Treba znati i da iza tih odluka stoji većina političkih predstavnika konstitutivnog srpskog naroda i treba se također postaviti pitanje zbog čega je jednom konstitutivnom narodu tijesno u Bosni i Hercegovini, pa se čak ponekad prijeti samostalnošću i secesijom”, rekao je Ljubić.

Ističe kako treba otvoriti dijalog i doći do takvih rješenja koja će sva tri konstitutivna naroda uvjeriti da je opcija ostanka u Bosni i Hercegovini i razvoja suradnje i prosperitetne države najbolja opcija za svaki od tri konstitutivna naroda.

“Oni koji se najviše zgražaju nad tim odlukama Narodne skupštine RS-a i zazivaju određene smjene su također oni koje su najviše protive imenovanju hrvatskog predstavnika u Ustavni sud koji je dobio praktički jednoglasnu podršku od višečlane, višestručne i višenacionalne komisije za izbor i imenovanje ustavnih sudaca”, naglasio je predsjednik GV HNS-a.

Dakle, kako ističe, “najbolji način da pridobijemo podršku iz RS-a i srpskog naroda za suradnju u okviru institucija BiH je za pravo da se prestane sa oduzimanjem političkih prava Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao najmalobrojnije narodu”.

“Ako je svaki konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini svjestan da su zaštićena prava i onog najmalobrojnijeg onda neće biti nikakvog razloga za strah brojnijih u Bosni i Hercegovini. Prema tome u konačnici nije rješenje u smjenama niti je pozivanje međunarodnih predstavnika na smjene, a još manje je rješenje upućivanja određenih prijetnji, već je rješenja u dijalogu. Ja se nadam da taj sastanak u Konjicu koji se održava će ići u tom smjeru”, zaključio je Ljubić.

Na sjenici Glavnog vijeća HNS-a u Mostaru se raspravljalo o realizacija Pravilnika o izradi i dodjeli odličja Hrvatskog narodnog sabora i Realizacija zaključaka iz Demografske strategije, a najveći naglasak je bio na nastavku aktivnosti na reformi izbornog zakonodavstva i ograničenim promjenama Ustava, te su izvršena imenovanja iz nadležnosti Glavnog vijeća HNS.

“Osnova za nastavak rada je već ono što je urađeno do sada, a urađeno je mnogo toga na sastancima u Neumu i Sarajevu i kao što znate u jednom momentu se čak bilo blizu dogovoru koji je onda na kraju krajeva miniran od određenih političkih aktera koji danas na neki način pokušavaju stavljati klipove u taj proces ustavne reforme. Ali na sreću te politike su danas van matice odlučivanja i van koalicije koja tvori i Vijeće ministara i Vladu Federacije BiH i stoga vjerujem i želim vjerovati da će u sljedećih šest mjeseci doći do adekvatnog dogovora jer sat otkucava”, rekao je kazao je Ljubić.

Također je naglasio kako treba spinove i manipulacije demaskirati koje idu u smjeru da je odluka o predmetu Ljubić provedena, jer kako naglašava to mogu reći samo neznalice ili ljudi koji nemaju dobre namjere.

“Ustavni sud je jasno godinama nakon što je izbrisao određene članke Ustava potvrdio analizirajući provedbu Ustavnog suda da provedba odluka o predmetu Ljubić nije provedena”, zaključio je lider GV HNS-a BiH.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

MMR vakcina ponovo u centru pažnje: Šta misle građani Cazina i BiH?

Published

prije 7 dana

on

14. Jula 2026.

By

MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.

Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.

Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.

Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.

PITANJE ZA RODITELJE

MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.

Zanima nas vaše mišljenje:

  • Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
  • Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
  • Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
  • Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?

Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.

Nastavi čitati

BiH

Zavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula

Published

prije 1 sedmica

on

13. Jula 2026.

By

Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.

Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.

U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.

“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.

Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.

Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora

Published

prije 1 sedmica

on

11. Jula 2026.

By

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)

Published

prije 1 sedmica

on

11. Jula 2026.

By

Nastavi čitati

BiH

Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima

Published

prije 1 sedmica

on

11. Jula 2026.

By

U Srebrenici, na 31. godišnjicu genocida, danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.

To su:

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Izvor:klix.ba

Nastavi čitati

BiH

Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima

Published

prije 2 sedmice

on

9. Jula 2026.

By

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Nastavi čitati

Najčitanije