Connect with us

USK

Magareće mlijeko kao lijek: Krajiškom poljoprivredniku Izetu Babiću za litru daju 100 KM

Published

on

Mlijeko ovih životinja jedan je od skupocjenih proizvoda zbog toga što se dnevno ne može dobiti veća količina

U vremenu svakodnevnih stresova i žurbe, prava je rijetkost sresti ljude koji su toga pošteđeni. Izet Babić, iz Rujnice nadomak Bihaća, živi potpuno drugačiji život, nastanjen u pravom prirodnom carstvu.

S porodicom od poljoprivrede živi posljednjih trideset godina. Kaže kako su mu najveći oslonac supruga i sinovi koji rade s njim i danju i noću, a uz krave, na farmi ima i magarce po čemu se izdvaja u Unsko-sanskom kantonu. Za njega su naročito čuli oni koje su zdravstveni problemi natjerali da potraže izlaz u alternativnom liječenju. Danas je magareće mlijeko jedno od najzdravijih i – najskupljih.

“Na ideju da uzgajam magarce došao sam prije desetak godina kada sam posjetio jednu takvu farmu u Hrvatskoj. Počeo sam s pet grla, brojno stanje sam postepeno povećavao i ne želim stati ni sada kada ih imam preko stotinu. Ako mi Bog podari zdravlje, ići ću i do 500 grla. Najveći motiv je proizvodnja magarećeg mlijeka”, priča Izet Babić u razgovoru za Anadolu.

Skupocjen proizvod

Mlijeko ovih životinja jedan je od skupocjenih proizvoda zbog toga što se dnevno ne može dobiti veća količina, kao što je to slučaj s drugim životinjama, dodaje Izetova supruga. Zbog ljekovitog svojstva o kojem je pisao još Hipokrat, za ovim mlijekom potražnja posljednjih godina stalno raste. Na kućni prag dolaze kupci, kako iz Krajine, tako i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

“Najveći uspjeh mi je kada mi neko dođe i kaže: ‘Izete, pomogao si mi.’ Do sada mi se niko nije požalio. To se mlijeko ne može usporediti ni sa jednim. Dobro je za sve, od bronhitisa pa nadalje, to je potvrdila i medicina. Dovoljno je popiti ga ujutro na gladno srce i nema brige. Cijene variraju, neko traži i 150 KM za litru, međutim kod mene je 100 KM i mogu reći da ljudi stvarno kupuju”, zadovoljno kaže ovaj vrijedni domaćin.

Skromne životinje

I Izet će se složiti kako stanje u poljoprivredi nikada nije bilo teže. U selu u kojem živi sve je manje ljudi koji se bave poljoprivredom, osobito onih mladih, a krivce vidi najviše u nadležnima koji za njih nerijetko nemaju sluha.

“Kada uzmem u obzir sve probleme s kojima se poljoprivrednici susreću, najradije bih ostalo ostavio po strani i posvetio se samo magarcima. Magarci nisu zahtjevne životinje, nema velikih rashoda, doslovno jedu sve. Zato je i mlijeko takvo. Da ostanem samo na njima, porodica i ja možemo živjeti, a da je danas teško – jeste. Sluha za poljoprivrednike je sve manje”, dodaje Babić.

U poljoprivredi i samom uzgoju stoke ne postoje praznici, slobodni dani, godišnji odmori. Ovim poslom se mogu baviti samo istinski zaljubljenici, a ako je novac jedini i osnovni cilj, čitav je biznis osuđen na propast. Kaže to Babić kojeg posebno žalosti to što u današnjem vremenu teško pronalazi radnika. To uspoređuje sa dobitkom na lutriji, piše Anadolija.

Inače, danas postoje farme koje su razvile proizvodnju u pravcu proizvodnje magarećeg mlijeka, pružanja usluga agroturizma, hipoterapije – druženje djece s magarcima radi bolje socijalizacije i zbližavanje s prirodom. Sve značajniji su i kozmetički proizvodi napravljeni na bazi mlijeka za kojim također vlada veliko zanimanje.

Svijet / Zanimljivosti

Vozač iz BiH pijan, drogiran i bez vozačke dozvole došao na GP Maljevac

Published

on

By

Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.

Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.

Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.

“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Žena pijana došla kući pa fizički nasrnula na muža, on pozvao policiju

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ripač zabilježen je neugodan incident porodičnog nasilja koji je izbio kada je pijana žena, identifikovana kao J.F., fizički napala svog muža, što je kulminiralo pozivom policije.

Prema izjavama svjedoka koji su bili prisutni tokom ovog nasilnog sukoba, sve se odigralo usred dana. Kada je nasilje eskaliralo, muž je bio primoran pozvati policiju.

Komšije su izjavile da je J.F. bila u izuzetno alkoholisanom stanju, te da nije bila u mogućnosti da stoji na nogama. Kada je policija stigla na lice mjesta, J.F. je odbijala saradnju i pružala otpor.

Kao odgovor na situaciju, policija je intervenisala i J.F. je lišena slobode, nakon čega je sprovedena u Policijsku stanicu Bihać.

Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije