BiH
Melika Salihbeg Bosnawi, jedna od dvije žene iz Sarajevskog procesa: 1983. je uhapšena i osuđena na petogodišnju robiju
Godine 1978/9., zbog svojih stavova i otvorenog suprotstavljanja tadašnjem vladajućem političkom sistemu SFRJ, koje je iznosila i javno i u svojim književnim djelima, dolazi u konflikt s jugoslavenskim vlastima
Izvor: Azra
Ko je Meliku imalo poznavao, znao je da je prijateljstvo s njom – veliki posao, odgovornost, misija, nešto poput dragocjene bašče pune rijetkih, endemskih biljaka, i da tu golemu bašču bezbrojnog šarenog raslinja valja brižno njegovati ako se žele osjetiti i razumjeti sve njene boje i mirisi – opisao je ovu izvanrednu i svake hvale vrijednu ženu jedan od naših najvećih književnika Abdulah Sidran.
Osim po svom radu i književnim djelima, Melika Salihbeg Bosnawi poznata je iz montiranog Sarajevskog procesa 1983. godine, u kojem je suđeno grupi bošnjačkih, odnosno muslimanskih intelektualaca, predvođenih Alijom Izetbegovićem.
Melika je “ratno dijete”, rođena je u Sarajevu, 10. januara 1945. godine, u porodici Hakije i Nadžije Smailbegović uz dva brata, Adnana i Jakuba, te sestru Muneveru. Osnovnu školu i Prvu gimnaziju završila je u rodnom gradu, a u Zagrebu je studirala na Fakultetu političkih znanosti, te jedno vrijeme paralelno pratila studij filozofije i komparativne književnosti. Postdiplomski studij iz savremene filozofije, koji je upisala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nastavila je slobodnim istraživanjem, kao stipendistkinja Francuske vlade, na fakultetima Université Paris-X, Nanterre i Collège de France, Quartier Latin, u Parizu.
Godine 1978/9., zbog svojih stavova i otvorenog suprotstavljanja tadašnjem vladajućem političkom sistemu SFRJ, koje je iznosila i javno i u svojim književnim djelima, dolazi u konflikt s jugoslavenskim vlastima.
Duhovni preobražaj
Pod prezimenom Salihbegović, Melika je svoje prvo književno djelo, esej, objavila 1971. godine u časopisu “Izraz”. Od tada je njena književna karijera bilježila stalni uspon, pisala je i objavljivala pjesme, pripovijetke, eseje, scenarije, prevode, prepjeve, političke proteste, u sarajevskim, zagrebačkim, beogradskim i ljubljanskim časopisima i magazinima za književnost i umjetnost, te izdavačkim kućama, dobijala i nagrade: za filmski i TV scenarij te novinske priče.
Godine 1979., Melika se okreće vjeri i počinje da nosi i odjeću u skladu s islamskim propisima, što uzrokuje početak problema s kojima se suočava, počevši od bojkota objavljivanja njenih djela do praćenja, progona i hapšenja. Njena djela nisu htjeli (ili smjeli) objavljivati izdavači, osim u rijetkim slučajevima, zbog čega se Melika opredijelila za samostalno autorsko izdavaštvo, te je tako posjedovala vlastiti međunarodni bibliotečki kod.
– Ko svilena buba koja tka i ugiba usred svoga tkanja – simbolična je Melikina poruka na njenom web-portalu.
Uprkos svim nedaćama koje je doživljavala, Melikin talent je bio toliki da je 1982. dobila jugoslavensku nagradu za dramu “Dvorac od biljura”. Osim ove izuzetne drame, Melika je napisala brojna djela, među kojima su: pjesme „Nebeska deva”, “Ruža tmice”, “Srebrenica je zvijezda padalica”, “Na krik gazele zastat”, “Ptica o vratu”, “Kaze”; “Divan” – prepjev derviške poezije Fadil-paše Šerifovića; drame „Citadella Svjetla”, “Sedmi padež ili Pouka iz gramatike”; “Ja sam Kana”; TV scenarij “Oscar je želio”, roman „Katarzični snovi”, eseje „Vlasnik vremena”, “Skupa”…
Dva puta se našla na spisku i u publikacijama „Amnesty Internationala“ kao “prisoner of conscience” (zatvorenik savjesti); bila je zaštićena u vrijeme boravka u Londonu od Medical Foundation for the Care of Victims of Torture, te uvrštena u tadašnje akcije međunarodne književničke organizacije P.E.N.
Sarajevski proces
Studij arapskog i perzijskog jezika, koji je Melika upisala na Katedri za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, prekinut je političkim razlozima, jer je ujesen 1983. godine uhapšena i osuđena na petogodišnju robiju. Bila je jedna od dvije žene osuđene u Sarajevskom procesu, uz Aliju Izetbegovića, Saliha i Omera Behmena, Edhema i Đulu Bičakčić, Džemaludina Latića, Mustafu Spahića, Hasana Čengića, Ismeta Kasumagića, Husu Živalja i Derviša Đurđevića.
Ovu grupu bošnjačkih intelektualaca Viši okružni sud u Sarajevu optužio je za djela protiv naroda i države, odnosno da su činili organiziranu grupu koja je namjeravala srušiti tadašnji poredak i uspostaviti islamsku državu na tlu Bosne i Hercegovine, a sve u dogovoru s izvjesnim centrima u inozemstvu. Glavni dokaz optužbe bilo je djelo prvooptuženog Alije Izetbegovića “Islamska deklaracija”, koje je, ustvari, teorijska rasprava o tadašnjem položaju muslimana u Jugoslaviji i svijetu. To je bio jedan od posljednjih i najkontroverznijih velikih montiranih političkih procesa u Jugoslaviji.
– Predsjednik ondašnjeg Udruženja književnika – umjesto da napravi javne demonstracije! – povodom hapšenja i suđenja grupi muslimanskih intelektualaca 1983. godine, dao je staljinsku izjavu: “Što se nas tiče, neka im dadnu po sto godina robije!” – i to je šutke otrpjelo spisateljsko članstvo, bez ijedne jedine ni javno ni nejavno izgovorene riječi neslaganja. A otkud u sudnici, među posmatračima, i mladi pjesnik Sidran, opet je znalo samo dvoje, on i jedna od žena s optuženičke klupe: Melika. Nije bilo lahko ući u sudnicu, sve je to bilo podređeno misterioznoj svrsi jednog po društvo, državu i vlast kompromitirajućeg montiranog procesa – ali sam našao način da preko jednog sudskog administratora tu propusnicu dobijem i suđenje pratim svakodnevno, sve osim posljednjeg dana, kada se izricala presuda. Saslušavši dan ranije završne riječi odbrane (fenomenalni Rajko Danilović!), smatrao sam da ne postoji ni teorijska mogućnost ikakvog kažnjavanja ikoga od optuženih. A ono!? Preko stotinu godina robije za desetak ljudi bez krivice, zbog onoga što misle i pišu, ili eventualno kazuju jedni drugima – napisao je književnik Sidran o Sarajevskom procesu.
Melika Bosnawi se suprotstavila tom nametnutom i neljudskom postupku jugoslavenskih vlasti, stupivši u štrajk glađu, zbog čega je nakon 73 dana štrajka puštena na uvjetnu slobodu. Politička sudbina Melike Salihbeg obilježila je i sudbinu njene porodice, jer su hapšeni i ispitivani njen tada maloljetni sin Amir Knežević i brat Jakub Salihbegović.
Ova bošnjačka heroina, hrabra i nježna duša, koja je ostavila veliki pečat, ne samo u književnosti nego i u historiji Bosne i Hercegovine, preminula je 18. augusta 2017., u 73. godini života, a sahranjena je na sarajevskom mezarju Ravne Bakije.
SREBRENICA JE ZVIJEZDA PADALICA
Zaklela bih se Onim,
u čijoj je ruci moja duša,
da je Srebrenica zvijezda padalica.
I zaklela bih se,
pet godina poslije,
u isto.
Tog se datuma,
oko srebreničkog vrata,
nanizala niska imena,
sve dragulji iz ogrlice Civilizacije,
da živ čovjek ne povjeruje!
E da su samo poželjeli, ljudi,
kad god su vidjeli kako pada neka zvijezda,
da ni jedna majka ne rodi mladića,
koji će zvati,
s puškom u ruci:
“Pravo u Potočare!”
u lov,
na, ljudska, bića!
E da su sve majke,
holandske i svjetske,
gledajući padanja zvijezda,
zaželjele,
da im sinovi radije budu ko pogažen vrijesak,
nego vojska,
u zemlji Bosni,
na usluzi:
zločinu.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Cazin4 dana ago
Rukometaši BiH večeras u grotlu Cazina traže pobjedu za krupan korak ka Euru
-
Svijet / Zanimljivosti4 dana ago
Tužno jutro na sjeveru Pojasa Gaze: U izraelskom bombardovanju ubijene cijele porodice
-
Svijet / Zanimljivosti4 dana ago
Krenuo kod brata prije nesreće, stradao na 200 metara od kuće
-
Svijet / Zanimljivosti4 dana ago
Stravična nesreća u Hrvatskoj: Dvoje mrtvih u sudaru na granici s BiH
-
Svijet / Zanimljivosti4 dana ago
Važna informacija za zaposlene u Njemačkoj: Od 1. januara slijedi velika promjena
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Još jedna potresna priča iz Gaze: Dječak Zain već mjesecima spava na grobu svoje majke
-
BiH3 dana ago
Stravična saobraćajna nesreća u BiH, jedna osoba poginula
-
BiH6 dana ago
Vratili se u BiH nakon 10 godina: ‘Život ovdje ne može se usporediti sa životom u Njemačkoj’
You must be logged in to post a comment Login