Stanje s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini je znatno bolje nego ranije. U Unsko-sanskom kantonu, koji je prethodnih godina nosio najveći teret migrantske krize, danas trenutno boravi oko 700 migranata.
Migranti koji su prethodnih godina boravili na području Unsko-sanskog kantona nekad su neizvjesno čekali zimu u neuslovnim šatorima. Danas, situacija je znatno drugačija. U „Lipi“ kod Bihaća migranti i izbjeglice borave u kontejnerima u kojima su im obezbijeđeni uslovi za pristojan život.
„U kampu nam je super, u vezi s hranom i prostorijom za spavanje pogotovo, ali generalno sve je dobro“, priča migrant iz Pakistana.
„Situacija u kampu je izuzetno dobra. Sve imamo – hranu, zdravstvenu zaštitu i dobre uslove. Jednom sam pokušao preći granicu, ali nisam uspio. Cilj mi je jednog dana doći do Belgije“, kaže migrant iz Burundija.
Iako dva aktivna prihvatna centra u Bihaću mogu kvalitetno zbrinuti više od 2.000 migranata i izbjeglica, ipak i dalje je velik broj migranata koji borave u napuštenim objektima, naročito u mjestima u blizini granice sa Republikom Hrvatskom.
„To su njihova nastojanja da napuste Bosnu i Hercegovinu i iz tog razloga borave van kampova pokušavajući u pravcu Bihaća, Cazina, Kladuše da pređu u Republiku Hrvatsku“, navodi Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova USK-a (NES).
I pored toga što najveći teret migrantske krize trenutno nosi Srbija, i u Bosni i Hercegovini je povećan trend migracija.
„Trenutno u prihvatnim centrima boravi oko 3.000 migranata i to je promjenljiva kategorija s obzirom na fluktuaciju migranata kroz privremene prihvatne centre u Bosni i Hercegovini. Region zapadnog Balkana bilježi povećanje migracijskih kretanja, a i u Bosni i Hercegovini smo zabilježili blago povećanje dolaska novih migranata“, ističe Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.
Od početka godine u Unsko-sanskom kantonu policija je izvršila kontrolu nad 7.120 migranata. Prema podacima Uprave policije, evidentno je smanjenje krivičnih djela počinjenih od strane migranata. Od početka godine, zabilježeno ih je 19.
„Kad su u pitanju krivična djela i prekršaji, ove godine smo daleko zadovoljniji u odnosu na ranije godine. Nije bilo značajnijih ni prekršaja ni krivičnih djela kad su u pitanju migranti“, naglasio je Kljajić.
Među nekoliko stotina migranata koji trenutno borave u Unsko-sanskom kantonu najbrojniji su državljani Afganistana. U posljednje vrijeme sve je više i državljana Burundija, što do sada nije bio slučaj.
federalna.ba
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
You must be logged in to post a comment Login