Svijet / Zanimljivosti
Milanović: ‘BiH mora ući u EU kao država u kojoj će Hrvati biti konstitutivan i ravnopravan narod’
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da Bosna i Hercegovina mora ući u Europsku uniju s Hrvatima kao konstitutivnim i ravnopravnim narodom i da je za Hrvatsku i susjednu zemlju opasno što se “u pregovore ulazi s jasnom namjerom evropske birokratije da od BiH stvori tzv. građansku državu”, saopćeno je u utorak iz Ureda predsjednika RH.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen rekla je na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u utorak u Strazburu da će preporučiti otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Iako pozdravlja najavljeno otvaranje pregovora susjedne zemlje s Unijom jer vidi to kao “strateški, nacionalni i sigurnosni interes Hrvatske”, Milanović upozorava da Hrvatima još nije ostvareno pravo da sami biraju svog člana Predsjedništva BiH i da budu legitimno predstavljeni u svim tijelima vlastima u BiH.
“Štaviše, u pregovore se ulazi s jasnom namjerom europske birokratije da od BiH stvori tzv. građansku državu u kojoj će se o pravima konstitutivnih naroda voditi računa još manje nego danas. Za hrvatski narod u BiH, ali i za Hrvatsku, to je neprihvatljivo i opasno, pogotovo jer je za očekivati da će se tokom pregovaračkog procesa od vlasti u BiH tražiti dodatni ustupci i kompromisi”, navodi se u saopćenju.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da “BiH mora ući u EU kao država u kojoj će Hrvati biti konstitutivan i ravnopravan narod koji će sam birati svoje predstavnike u tijelima vlasti, uključujući i člana Predsjedništva BiH. A Hrvatska kao punopravna članica EU mora iskoristiti sve instrumente – kao što to čine druge države članice kada štite svoje interese – da Hrvatima u BiH osigura takav status i zaštiti ne samo njih, nego i strateške nacionalne interese Hrvatske”.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je ranije u utorak da će otvaranje pregovora BiH s EU predstavljati “jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske u ovom mandatu”.
U saopćenju iz Ureda predsjednika RH se navodi da izjava premijera predstavlja “vrhunac njegovog dodvoravanja briselskim birokratima”.
“Za njegovu političku karijeru možda to i jest uspjeh jer je u cijelosti došao u ravan s briselskim poimanjem prava Hrvata u BiH. Ali, za hrvatski narod u BiH takvim „najvećim vanjskopolitičkim uspjehom Vlade“ kao da je “popločen put u politički pakao”, dodaje se u saopćenju.
Milanović proziva Plenkovića da nikad nije iskoristio pravo glasa Hrvatske kao punopravne članice EU da zaštiti interes Hrvata u BiH i hrvatski nacionalni interes.
“Plenković se i sada hvalisao kako su partneri u Briselu čuli njegove poruke vezane uz BiH – prikazujući sebe kao veću Ursulu od Von der Leyen – iako svih ovih godina nismo ni čuli ni vidjeli da je bar jednom u Briselu ikome rekao – ne, dok se ne garantuju prava Hrvata u BiH. Niti na jednom Evropskom vijeću ili na sastanku svojih briselskih partnera Plenković nije posegnuo za pravom koje ima i koristi svaka suverena članica EU. Kada se Hrvatskoj zabranilo da učestvuje u misiji EU u BiH ili kada je visoki predstavnik za vanjsku politiku lagao o pravu Hrvatske kao članice EU ili kada su njegovi evropski partneri legalizirali nelegalnog člana Predsjedništva BiH – Plenković nije ni pisnuo”, navodi se u saopćenju koje prenosi Hina.
Svijet / Zanimljivosti
Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama
Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?
Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.
Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.
To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najveće promjene
Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.
Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.
Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.
A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?
U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.
Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.
Svijet / Zanimljivosti
Mladić iz BiH pijan demolirao parkirana vozila i fasadu zgrade u Austriji
Ozbiljan incident desio se u austrijskom Veng-im-Krajsu kada je mladić iz Bosne i Hercegovine (23) skrenuo sa puta i oštetio vozila na parkingu, a zatim i fasadu stambene zgrade.
Naime, mladić, nastanjen u Lincu, rekao je policiji da je izbjegavao mačku, koja je prelazila put ispred njega, usljed čega je skrenuo i udario u parkirano teretno vozilo, koje se inercijom pokrenulo i udarilo u ostala parkirana vozila. Mladić se na kraju zaustavio kod stambene zgrade, čiju je fasadu oštetio, piše Nezavisne.
On je povrijeđen u ovom udesu i odmah je prebače u lokalnu bolnicu. Ipak, tamo je izvršeno alkotestiranje i utvrđeno je da je mladić vozio pod uticajem alkohola. Njemu je odmah oduzeta vozačka dozvola, a biće prijavljen po nekoliko osnova.
Svijet / Zanimljivosti
Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?
Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.
Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.
Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.
Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.
Kubanska kriza
-
BiHprije 5 dana
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
-
Sportprije 5 dana
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
-
BiHprije 4 dana
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim