Connect with us

USK

Milionska investicija u Krajini: Stvoreni preduvjeti za moderan aerodromski kompleks u Bihaću

Published

on

Direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać” Anel Hadžić potvrdio je kako su pozitivni rezultati nedavne aero-nautičke studije za aerodromski kompleks u gradu na Uni, omogućili potpuno upravljanje i razvoj projekta, odnosno dobijanje svih potrebnih saglasnosti i dozvola.

-To je najvažniji dokument koji nam omogućava dobijanje potrebnih saglasnosti i dozvola, ili da budem konkretniji nastavak realizacije projekta u punom kapacitetu. Također, na osnovu studije dobijamo sliku buduće konfiguracije aerodromskog kompleksa. Uzeti su svi mogući uvjeti i zračne operacije u dosegu do 30 kilometara, jer sam kompleks počinje van samog obuhvata i lokacije bihaćkog aerodroma – naveo je Hadžić u izjavi Feni.

Kako je precizirao, ključno je to da se postojeća testna pista mora zarotirati za jedan stepen, kako bi se izbjegle fizičke prepreke u Republici Hrvatskoj – na početku podnožja Plješevičkog masiva.

-Time se izbjegava određena nivelacija raslinja i vegetacije na toj lokaciji, kako bi avion nesmetano došao u prilaznu ravan, odnosno bezbjedno sletio na pistu. Iz tog pravca imat ćemo i vizuelni i instrumentalni prilaz – naveo je direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”.

 

Studija je potvrdila i mogućnost zadržavanja referentnog koda 4D, najvećeg u avio standardima.

-Sada je potvrđeno da se na lokaciji Golubićkog polja u Bihaću može izgraditi moderan i bezbjedan aerodromski kompleks. To su potvrdile provjere svih mogućih uvjeta na lokaciji, kao i studije o zaštiti okoliša ili nivoa buke. Dokazano je i da je moguće izgraditi poletno – sletnu pistu u minimalnoj referentnoj dužini od 1 800 metara, čime opravdavamo kod 4D. To također znači da će na aerodrom u Bihaću moći dolaziti avioni do 156 mjesta. Izabran je i referentni avion Boeing 737-700. Ispitavanja su pokazala i potencijalnu mogućnost proširenja i razvoja aerodromskog kompleksa sa poletno – sletnom pistom u dužini od 2.075 metara – naveo je Hadžić.

Procjena prve srednje referentne vrijednosti izgradnje aerodroma u Bihaću sa poletno – sletnom pistom u dužini 1.800 metara, kreće se oko 55 miliona eura.

-Prvi proračun je dakle negdje oko 55 miliona eura za završetak projekta, iako je zbog poskupljenja i ‘divljanja’ cijena naftnih derivata i repromaterijala, dosta teško govoriti o konkretnim procjenama. Vlada Federacije BiH je već investirala ili osigurala za ovu godinu ukupno oko 17,5 miliona eura. To je tridesetak posto potrebnog iznosa, što su izuzetna inicijalna sredstva. Već to je dovoljno za kupovinu zemljišta, neophodne dozvole i saglasnosti, pa čak i završetak određenog dijela piste bez završnog sloja – kazao je Hadžić.

Najavljeno je kako bi kroz nekoliko mjeseci trebala biti dobijena urbanistička, dok će se uporedo u faznim postupcima ishodovati i građevinska dozvola. U toku su i detaljna pripreme i analize za proces otkupa – eksproprijacije zemljišta na kojem će se graditi poletno – sletna staza, za što je sredstva također osigurala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

USK

Velika Kladuša: Golfom uletio u benzinsku pumpu, dvoje povrijeđenih (VIDEO)

Published

on

By

Sinoć pet minuta posle ponoći dogodila se saobraćajna nesreća u mjestu polje u velikoj Kladuši, tačnije kod benzinske pumpe Bašić Benz.

Do saobraćajne nesreće je došlo tako što je vozač mercedes-a oduzeo prvenstvo prolaza E.A. vozaču koji je upravljao automobilom marke Golf 4 koji je pretjerano neprilagođen brzinom dolazio iz suprotnog pravca.

Koliko je sada poznato vozač i suvozač koji su se nalazili u mercedes-u nemaju velikih posljedica dok je vozač golfa inicijala E.A. sanitetskim vozilom odvežen u kantonalnu bolnicu Bihać.

Ubrzo nakon nesreće na licu mjesta došla je  policija, hitna pomoć i vatrogasna jedinica koji su učestvovali u spašavanju teško povređenog u nesreći, javlja GPM.

Nastavi čitati

USK

U Velikoj Kladuši ukradena 2,5 kubika drveta, policija traga za počiniteljima

Published

on

By

U dijelu šume na lokalitetu Stabandža, općina Velika Kladuša, dogodio se slučaj šumske krađe. Prema našim saznanjima, šumsku krađu je otkrio uposlenik Kantonalnih šuma.

Isti je primijetio je da je na navedenom području posječeno više stabala hrasta i kestena. Daljnjom istragom utvrđeno je da je ukradeno oko 2,5 kubika drveta, što sugerira na planiranu i organiziranu krađu, piše Dijasporainfo.

Policija traga za počiniteljima ovog krivičnog djela

Šumska krađa nije samo krivično djelo koje ugrožava ekonomiju, već i ekosustav. Uništavanje stabala ne samo da smanjuje prirodni resurs drveta, već također narušava ravnotežu u šumskom ekosistemu.

Nastavi čitati

USK

Najveći izdajnik bošnjačkog naroda izgubio rat: Međubošnjački sukob u Krajini trajao je skoro dvije godine

Published

on

By

Na današnji dan, 27. septembra 1993. godine, rođeno je čedo velikosrpske politike i bošnjačke nezrelosti, poznato kao Autonomna pokrajina Zapadna Bosna. Na ovaj dan Skupština ove paradržavne tvorevine izglasala je osnivanje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i time otvorila vrata krvavog bratoubilačkog rata medu Bošnjacima koji je potrajao sve do početka augusta 1995. godine, piše Stav.ba.

U jeku Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kada je bošnjačka krv natapala skoro sve dijelove Republike, u glavama nekih Bošnjaka i velikosrpskih političara javila se ideja o stvaranju tobožnje muslimanske autonomije na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, “što bi za cilj imalo momentalni prekid rata i zaustavljanje agresije i stradanja nedužnog naroda”.

Nakon što je 2. maja 1992. godine u insceniranim događajima u Sarajevu bezuspješno pokušao doći na čelo države, Fikret Abdić se sve više distancira u radu Predsjedništva R BiH i počinje kovati plan kako da se nametna kao vožd barem dijela bošnjačkog naroda.

Ubrzo pošto je bosanskohercegovačkoj i svjetskoj javnosti predstavljen Owen-Stoltenbergov (takozvani) mirovni plan, Abdić je vidio priliku i počeo kovati plan o stvaranju autonomije na čijem bi čelu bio upravo on.

Uvjerivši se da posjeduje punu podršku dijela svojih sunarodnjaka, te potporu Franje Tuđmana, Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, kao i predstavnika međunarodne zajednice, Abdić je krenuo sa ostvarenjem svojih zamisli.

Vojni i politički vrh Republike Bosne i Hercegovine i tadašnjeg Bihaćkog okruga, fokusiran na odbranu od velikosrpskog agresora, s prva nije tome pridavao prevelik značaj, sve dok nije započeta otvorena secesija. Kada su vojni i državni vrh napokon odlučili konkretno djelovati, Abdićeve pristalice već su zaposjele cijelu velikokladušku općinu i znatan dio cazinske općine. Prvi oružani sukobi počeli su 2. oktobra 1993. godine da bi s vremenom prerasli u ogorčeni sukob u kojem je izginulo nekoliko hiljada Bošnjaka.

Uz pomoć domaćih izdajnika, koji su se nalazili u civilnim, pa i u vojnim strukturama, Abdić je u dva navrata zauzeo Cazin, a njegova vlast u ovom gradu potrajala je samo dva dana. Prvi put Cazin je oslobođen 1. 10. 1993. godina u mitingu građana, a drugi put 15. 10. 1993. združenom akcijom jedinica Petog korpusa.

U borbi protiv Abdićeve autonomije bile su angažirane skoro sve jedinice Petog korpusa, među kojima je, ipak, prednjačila 505. viteška brigada s komandantom Izetom Nanićem na njenom čelu.

U akciji združenih jedinica Petog korpusa, kojom je komandovao Nanić, najprije je 4. augusta 1994. godine oslobođen Pećigrad, kada je do nogu potučena 2. brigada Abdićeve Narodne odbrane AP ZB i zarobljeno približno 700 autonomaša.

Samo sedamnaest dana nakon ove pobjede komandant Nanić s jedinicama 505. viteške brigade tokom samo jedne noći prodro je približno 17 kilometara u neprijateljsku teritoriju i oslobodio Veliku Kladušu.

Iznenađenje je bilo potpuno, te su se jedinice Abdićeve Narodne odbrane u velikoj žurbi i panici povukle u SAO Krajinu, odnosno na okupiranu teritoriju Republike Hrvatske.

U jesen 16. novembra 1994. godine, uz direktnu vojnu i drugu pomoć Vojske Jugoslavije, SAO Krajine i VRS-a, Abdićeva Narodna odbrana ponovo je napala na teritorij Bihaćkog okruga.

Vođene su krvave borbe sve do augusta 1995. godine u kojima se dešavalo da su članovi istih porodica ratovali jedni protiv drugih.

Iako je imao snažnu podršku Hrvatske, Srbije i Crne Gore, VRS-a i Međunarodne zajednice, najveći izdajnik bošnjačkog naroda izgubio je rat, jer nije znao koliku ljubav i odanost prema svome narodu, svojoj vjeri i domovini nose ponosni i hrabri Krajišnici.

Nastavi čitati

Najčitanije