Trodnevna sjednica skupštine ovog entiteta u Bosni i Hercegovini prekinuta je u četvrtak, 16. marta. Nastavak je najavljen za utorak, 21. marta

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS) i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kazao je 16. marta da vladajući ostaju pri Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS-a i da će zakon uspješno proći.

“Digla se velika galama oko zakona o kleveti. Svako ima slobodu da stavlja trake na usta i radi šta hoće. U Republici Srpskoj vlada sloboda. Predloženi nacrt nije konačan prijedlog”, kazao je Dodik i pozvao sve na razgovor o ovoj temi.

Izmjenama će se kleveta proglasiti krivičnim djelom za koje su predviđene novčane kazne do čak 50.000 eura. Sadašnjim zakonom se kleveta tretira kao prekršaj za koji su predviđene niže novčane kazne, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodik je, nakon sastanka predstavnika vladajuće koalicije, održanog nakon prekida sjednice Narodne skupštine RS-a, kazao da sve partije koalicije daju veliku podršku predloženim zakonima.

“U narednih sedam do deset dana predložit ćemo i zakon o neprofitnim organizacijama po uzoru na američki. Oba zakona će uspješno proći”, kazao je Dodik.

Dodik je ranije najavio da će taj zakon podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i “svega što rade” nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Zastupnici opozicijske Partije demokratskog progresa i Pokreta Za pravdu i red pozvali su vladajuću većinu da kriminalizaciju klevete skinu s dnevnog reda, nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) prekinute ranije 16. marta.

Potvrdili su da su svi zastupnički klubovi dobili upozorenja iz Ujedinjenih nacija, Evropske unije, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i drugih organizacija da ovakav zakon krši osnovna ljudska prava.

”Ima nekih špekulacija da bi ovaj zakon mogao biti skinut s dnevnog reda, ali da nema informaciju da li će do toga i doći”, kazao je zastupnik PDP-a Igor Crnadak.

Predlagači zakona, u ovom slučaju Vlada RS-a, mogu povući svoje prijedloge.

O KLEVETI IDUĆE SEDMICE

Trodnevna sjednica skupštine ovog entiteta u Bosni i Hercegovini prekinuta je u četvrtak, 16. marta. Nastavak je najavljen za utorak, 21. marta.

Kriminaliziranje klevete, odnosno “djela protiv ugleda i časti”, stavljeno je kao deseta tačka dnevnog reda i zastupnici o njoj u prvom dijelu sjednice nisu stigli raspravljati.

Nakon što Skupština RS-a izglasa nacrt izmjena Krivičnog zakona, bit će održana javna ili stručna rasprava. Poslije toga se zakon u formi prijedloga vraća pred zastupnike.

Ako na nekoj od budućih sjednica NSRS izglasaju prijedlog, ide na potvrdu u Vijeće naroda (drugi dom entitetske skupštine), a važećim ga proglašava entitetski predsjednik Milorad Dodik.

IMENOVANI MINISTRI I USTAVNE SUDIJE

Zastupnici NSRS su se na sjednici, koja je počela u utorak, 14. marta, izjasnili o sedam tačaka.

Uvojeni su Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje RS.

Imenovana su tri nedostajuća ministra u Vladi RS-a i dvojica sudija entitetskog Ustavnog suda.

Danijel Egić je novi ministar rada i boračko-invalidske zaštite, Selma Čabrić je izabrana za ministricu porodice, omladine i sporta, te Denis Šulić za ministra trgovine i turizma RS-a.

Radomir Lukić i Svetlana Brković su, odlukom zastupnika, imenovani su za sudije Ustavnog suda RS-a. NSRS je usvojio i Program rada parlamenta za 2023. godinu.

KAZNE DO 50.000 EURA

Prema nacrtu, za klevetanje nisu predviđene zatvorske kazne, ali su predviđene novčane u iznosima od oko 2.500 do čak 50.000 eura. Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Najviše kazne predviđene su za one koje “javno izlože poruzi ili preziru” lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

Ideju o ponovnoj kriminalizaciji klevete je krajem oktobra prošle godine pokrenuo Milorad Dodik. Na Twitteru je naveo da je od Vlade RS tražio donošenje još dva zakona, o sprečavanju širenja lažnih vijesti te o sprečavanju jezika mržnje.

PROTIV ZAKONA NOVINARI I STRANE ORGANIZACIJE

Protiv kriminaliziranja klevete su novinari zaposleni u medijima koji su kritični prema vlastima, ali i oni koji se percipiraju kao “bliski vlastima” u RS-u, kao i međunarodne organizacije.

Samostalni sindikat radnika (SSR) u javnom serviru Radiotelevizija BiH (BHRT) osudio je Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske kojim se, kako ističe, “pokušava ugušiti sloboda javne riječi”.

Napominju, pored ostalog, kako se radi o “klasičnom institucionalnom pokušaju zastrašivanja novinara i medija, a posebno onih koji kritički pišu o vlasti”.

Iz Vijeća Evrope su u dvije rezolucije naglasili da nije u skladu sa standardima ljudskih prava da kleveta bude u okviru krivičnih zakona. Misija Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) u BiH ranije je pozvala nadležne da odustanu od ove kriminaliziranja klevete.

Iz Delegacije EU u BiH su naveli da bi ovo bilo protivno međunarodnim preporukama. Iz Ambasade SAD-a u BiH su naveli da represivne vlasti koriste takve zakone na štetu novinara.

BiH je u decembru prošle godine dobila kandidatski status.

Kao uvjet je ostalo da zemlja mora garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

U posljednjem izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode.

“Djelo protiv ugleda i časti” izbačeno je u novembru 2002. godine iz Krivičnog zakona Federacije BiH odlukom Paddyja Ashdowna, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). OHR je, koristeći Bonnske ovlasti, istovremeno u ovom entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.

Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) je ranije, u julu 2001. godine, klevetu prebacila iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.

Time je BiH prije više od 20 godina postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.