Zbog neizdavanja građevinskih dozvola, neulaganja u zajednicu, korupciju i tešku višegodišnju političku krizu u općini Velika Kladuša kojom rukovodi Fikret Abdić, šteta po stanovnike se mjeri u desetinama miliona KM, tvrde sagovornici našeg portala.

Od kada je preuzeo načelničku poziciju 2016. godine kao kandidat Laburističke stranke, Fikret Abdić Babo, presuđeni ratni zločinac koji je tada imao općinsku većinu, ne prestaje da uzrokuje krizu i štetu na koju niko za sada nema odgovor, piše Inforadar.

Njega je u septembru 2021. uhapsila SIPA i ubrzo nakon hapšenja je pušten uz uručen poziv po osnovu Interpolove potjernice koja je raspisana na zahtjev Ministarstva pravde Republike Hrvatske.

Pripadnici SIPA-e su saopćili Abdiću zbog čega ga privode te ga ljubazno pozvali da krene s njima do Regionalnog ureda u Banjoj Luci. No, Abdić nije otišao s njima jer nije imao advokata u tom momentu, piše Capital.

Iz Laburističke stranke su prvo kazali da su Fikreta Abdića priveli na njegov 82. rođendan, a snimak su objavili članovi njegove porodice.

Sklapanje fiktivnih ugovora

Prema pisanju hrvatskih i bosanskih medija Abdić i njegov sin terete se za sklapanje fiktivnih ugovora o zajmu i sporazuma o prijenosu prava vlasništva, a ukupna počinjena šteta, prema optužnici, iznosi gotovo dva miliona kuna.

Fikreta Abdića tereti se da je 2001. fiktivno posudio Agrokomercu 600.000 kuna, a zatim je, pošto novac nije vraćen, preuzeo nekretninu firme – vilu u Voloskom vrijednu 1,9 miliona kuna. Također se tereti da je 2005. opunomoćio sina, iako to nije smio, jer više nije bio direktor jedne od Agrokomercovih firmi, da potpiše ugovor o kreditu sa založnim pravom na četiri građevine i dvorište u riječkoj četvrti Kozali. Obojica su se na početku suđenja očitovala da se ne smatraju krivima.

Iako se Abdiću već sudi za zloupotrebu položaja već četiri godine, o čemu je inforadar ranije pisao, on je opet 2020. godine postao ponovo izborni pobjednik i nastavio „vladati“ ovom općinom. Naši sagovornici su ranije za Inforadar ogorčeno isticali da Abdić sam kontroliše općinski budžet, da je brojnim nelegalnim radnjama sebi obezbjedio finansijsku korist i pravljenje glasačke mašinerije, a općinu doveo skoro u propast.

Pored pogodovanja određenim firmama za šta mu se sudi, te izvlačenja novca iz budžeta za preduzeće „Komunalije,“ najveći problem u zadnje vrijeme je, prema tvrdnjama sagovornika, neizdavanje građevinskih dozvola zbog čega se šteta mjeri u milionima.

Sabotiranjem izdavanja građevinskih dozvola onemogućava se privredni razvoj općine, nova ulaganja i otvaranje novih kompanija… Zbog ove situacije pojedini građani i poslodavci razmišljaju i o odlasku iz ovog grada, kaže Nedžad Mezildžić, predsjednik Udruženja Poslodavaca Velika Kladuša.

Mezildžić kaže da je Velika Kladuša ozbiljan slučaj i da je ovo problem Vijeća ministara BiH, Vlade FBiH, Ureda visokog predstavnika, Kantona..

„Zbog samovolje načelnika Fikreta Abdića štete u zadnje tri godine su nemjerljive. Preko 2.000 raznih zahtjeva u općini je blokirano. Mnogo kompanija koje su planirale investirati u našoj općini su otišle odavde. Zaustavljene su sve investicije i privredni razvoj. Izgubljeno je sigurno preko 300 radnih mjesta, a općina smo koja je atraktivna kompanijama i ima potencijal za razvoj. Najveća investicija općine su trotori koje rade”, istiže Mezildžić, te dodaje da su kontaktirane sve moguće institucije od općine do državnog nivoa ali ništa se ne dešava.

“Ništa nisu učinili, lažu nas i sve što znaju je poslati inspekciju. Jedino što možemo je da napustimo ovu opštinu. Ovo je otpisan, izgubljen grad. Pravosuđe je aktivno kada neko krade dva metra drva ali na blokadu cijele općine nema odgovora. Pored problema ne izdavanja građevinskih dozvola, nikakvog drugog razvoja nema. Brza cesta nije u planu, granični prijelaz se ne radi, po sedam sati čekamo na njemu itd“, kaže on.

Zaustavljene investicije

Mersad Sarajlija, novinar iz Velike Kladuše, kaže da su investicije davno zaustavljene u ovom gradu i da nikakav napredak nije moguć.

„Već 3 i po godine nema ko da izda dozvolu za građevinsku dozvolu, ljudi su prisiljeni raditi na crno. Nema investicija. Pravosudne institucije nemaju adekvatnog zakona kojim bi riješili ovu situaciju i zbog toga se nalazimo u pat poziciji. Ovo je opasno i iz razloga što može postati model i drugima u općinama FBiH. Ljudi koji glasaju za njega s druge strane krive Općinsko vijeće kao odgovorno za stanje u općini, a na lokalnom nivou angažovani su i brojni botovi koji po društvenim mrežama šire laži i napadaju ljude. U „Komunalijama“ je samo ove godine upumpao oko 3 i po miliona KM, tu vlada prekomjerno zapošljavanje i bave se djelatnostim koje nemaju veze sa komunalijama. Zbog prekomjernog zapošljavanja često smo svjedoci apsurdnih situacija u gradu gdje radnici svakodnevno kupe lišće sa ulica ili njih 12 rade na 4 kvadratna metra šetnice. Sport je na koljenima, imamo seniorski sportski tim koji se ne takmiči ni u jednoj ligi. Dom kulture nije stavljen u funkciju, nema institucija. Građani su ogorčeni, ali postaju ravnodušni jer se ništa ne dešava. Postojala je nada 2020. da će doći do primjene načelnika ali se to nije desilo. Za 300 glasova manje izgubio je protukandidat. Šteta u lokalnoj zajednici može se mjeriti u desetinama miliona KM“, kaže on.

Amir Purić, donedavno član općinskog vijeća iz Naše stranke u Velikoj Kladuši, a trenutno zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, također tvrdi da općinski načelnik Fikret Abdić sabotira rad većine u općinskom vijeću i provodi samovolju.

„Kada je Abdić došao na vlast 2016. imali su većinu od 15 vijećnika do 2020. godine, jer je dvoje vijećnika iz DF-a prešlo u Laburističku partiju. Poslije 2020. godine, u drugom mandatu, nije imao većinu ali se „desilo niz slučajnosti koje je Abdić iskoristio“.

„Predsjedavajući Općinskog vijeća je umro 2021. u periodu korone i Abdić je to iskoristio. Zamjenica predsjedavajućeg je vodila posao predsjedavajućeg dvije godine što je protivno pravilima. Svo vrijeme se nisu izdavale urbanističke i građevinske dozvole jer ne postoji važeći prostorni plan. Mora postojati komisija koju imenuje Općinsko vijeće. Pokušavao je to da riješi na način da sam imenuje agenciju iz Banjaluke kao stručnu instituciju koja će raditi posao općinske komisije. To nije prošlo jer agencija iz Banjaluke je vidjela da nema zakonskog osnova. Međutim, načelnik i dalje neće da imenuje tu komisiju jer neće da izgubi monopol nad izdavanjem tih dozvola jer tu postoji šansa za koruptivne radnje i sticanje novca. Ako ne može imati kontrolu onda će barem spriječiti sve ostale da se imenuje komisija i počnu rješavati građevinske dozvole“, kaže Purić.

Abdić je u jednom momentu oduzeo pečat Općinskom vijeću ali oduzimanje pečata je sud spriječio. Tada je prema riječima Purića nastala nesvakidašnja samovolja i bezvlašće.

„Zatim je pribjegao tome da zaključava općinske vijećnice i da ne priznaje općinsko vijeće i od tada odluke vijeća se ne provode godinu dana. Sve odluke provodi načelnik bez vijeća. Odluke se ne objavljuju u službenom glasniku i samim tim ne provode i tako se provodi samovolja njega i njegovih devet savjetnika“, ističe Purić.

Zakulisne igre

O haosu u ovoj općini govori i Fuad Sulejmanagić, predsjednik Kluba vijećnika Narodnog evropskog saveza BiH (NES BiH). Tvrdi da je od samog dolaska na poziciju načelnika Velike Kladuše Fikret Abdić u stalnom nipodoštavanju zvaničnih organa svih nivoa u BiH, a samim time i Općinskog vijeća kao predstavničkog organa građana.

“Nekoliko zadnjih godina Načelnik sam proglašava Budžet Općine, zakulisnim igrama izbjegava da se na pravovremen način razmatra Odluka o Budžetu kako bi ga sam proglasio, onakav kakav i predloži. Sijaset je primjera gdje načelnik ne uvažava odluke OV-a, iste ne provodi, dodjeljuje finansijska sredstva po sumnjivim kriterijima od Udruženja dioničara “Agrokomerc” čiji je i sam bio predsjednik Skupštine, “Općoj kladuškoj zadruzi” čiji su osnivači njegovi savjetnici, JKUP “Komunalije” Velika Kladuša, pozajmicama gore pomenutim udruženjima, zadrugama, preduzećima koje nikada nisu vraćene, nikada u period od 2018.godine javna preduzeća nisu dostavila izvještaj Općinskom vijeću o poslovanju niti o utrošku sredstava koja su im dodjeljena, a radi se o milionskim iznosima”, kaže Sulejmanagić.

Napominje da na većinu ovih aktivnosti općinsko pravobranilaštvo nije dalo pozitivno mišljenje, ali to nije spriječilo načelnika da sredstva uplati pomenutim subjektima.

“Zbog svega ovoga, a posebno zbog sudskog epiloga koji i danas traje u aferi “Mreža”2020.godine gubi parlamentarnu većinu u OV jer Klub Laburista napušta 5 vijećnika i od tada pa do danas nema većine u OV iako su Laburisti najbrojniji klub u OV, ali ga to ne sprječava da i dalje s pozicije izvršne vlasti krši zakone ove zemlje, a rezultat toga su i dvije potvrđene optužnice od strane Kantonalnog suda i Općinskog suda u Bihaću u predmetu “Mreža” i “Pečat”. Dakle, ipak pravosudne institucije prate rad općinskih organa i djeluju, ali sporo, tromo, zakašnjelo. Fikret Abdić je u periodu od 2016. do 2023.godine ukupno 3 ili 4 puta prisustvovao sjednicama OV-a, nikada nije prisustvovao sjednicama Kolegija OV-a, iako je to njegova zakonska obaveza, a u prvi plan gura svoga sina koji je njegov savjetnik, koji ga zastupa u svim poslovima, javnosti, medijima”, ističe Sulejmanagić.

Ustavni sud Federacije BiH je 13.novembra 2023.godine donio Presudu da je Budžet Općine Velika Kladuša za 2023.godinu i Odluka o njegovom izvršenju, koje je proglasio Općinski načelnik, neustavni i nezakoniti. Također, navodi se da je zamjenica Predsjedavajućeg Općinskog vijeća Velika Kladuša cijelo vrijeme nezakonito preuzela ovlaštenja Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. Koliko je slučaj kompleksan govori i činjenica da je Presuda donesena preglasavanjem sudija u Vijeću i napisana na 17 stranica.

Nakon Presude Ustavnog suda FBiH, iz kabineta načelnika Presudu su komentarisali slavodobitno i ništa se nije promijenilo, tvrde naši sagovornici. Sulejmanagić tvrdi da je ovakvim opstrukcijama koje čini Fikret Abdić, teško prognozirati pozitivan ishod i izlaz iz trenutne situacije, koji bi išao u korist građana Velike Kladuše.

“Fikret Abdić je od afere “Agrokomerc” iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, preko osnivanja i proglašenja “AP ZB” za koju je osuđen i dobio epitet ratnog zločinca pa do dana današnjeg, u stalnom sukobu sa zvaničnim institucijama BiH, a sve pod sloganom kako su svi protiv njega koristeći poznatu matricu “ako nisi s njim i ne misliš kao on, onda si njegov neprijatelj i neprijatelj kladuškog naroda”, što nikako nije i ne može biti tačno. Zato sam mišljenja da se saga o Fikretu Abdiću neće završiti prije lokalnih izbora 2024.godine, a tada su na ispitu sve one zdrave snage koje se manifestuju kroz građane Velike Kladuše koji moraju iduće godine trasirati bolji i pozitivniji život u Velikoj Kladuši”, kaže Sulejmanagić.

Kao najveće nelegalne radnje i štete za Veliku Kladušu Sulejmanagić ističe Agrofenix.

Politički plijen

“Malo je prostora za nabrojati sve. Kao jednu u nizu prevara nakon proglašenje APZB i guranja vlastitog naroda u rat je i prevara koja se desila krajem 2012, odnosno 2013.godine, a to je osnivanje i formiranje privrednog društva “Agrofenix”. Tada je iskoristio narod, a posebno naše sugrađane koj žive i rade u zemljama Evrope, Amerike, Kanade, Australije i od istih pod pričom o pokretanju “novog” Agrokomerca izvukao milione maraka za pokretanje proizvodnje u tom privrednom društvu. Danas nakon 10 godina od te priče nema ništa, ali su mu sva ta sredstva dobrodošla da sanira svoje dugove u Republici Hrvatskoj u svojim firmama “Finab” i “Echo Parm”. Svim aktivnostima koje je provodio FA od izbora za načenika Velike Kladuše do danas učinjena je višemilionska šteta za Veliku Kladušu i njene građane. Velika Kladuša od 2014.godine nema prostorno plansku dokumentaciju, odnosno nema usvojen Prostorni plan Općine. Do 2018. ili 2019.godine postojala je Komisija za stručno mišljenje u postupku izdavanja planskih dokumenata, ali ni ona više ne postoji pa se danas u organu uprave nalazi cca 3000 zahtjeva građana za izdavanjem prostorno planskih dokumenata i tu se ogleda višemilionska šteta za Budžet Velike Kladuše, a samim time oštećeni su najviše građani Velike Kladuše, privredni sektor, domaće kompanije. Zbog toga danas imamo nelegalnu gradnju u Velikoj Kladuši, stagnaciju privrednih aktivnosti, nerad općinskih službi, nemamo općinskog pravobranioca, građevinskog inspektora i masu drugih stvari koje su značajne za jednu lokalnu zajednicu i njene građane“, ističe Sulejmanagić.

Rifat Dolić, predsjednik DNZ Velika Kladuša, kaže da je u BiH uvriježeno pravilo da je izborna pobjeda politički plijen „ali ovdje se otišlo malo dalje pa je tako općina postala privatna svojina“.

„Velika Kladuša je poznata po čudnoj političkoj krizi. Budžet se već pet godine donosi na nelegalan način, parlamentarna većina nema načina da ostvari svoje pravo. Velika Kladuša sve više tone a nema nikakvog odgovora viših institucija države. Imamo osjećaj da je to rezultat tromosti bh. pravosuđa ali i jednim dijelom odnos prema Velikoj Kladuši kakav druge općine možda ne bi imale“, ističe Dolić.

Dodaje da opozicija neće nasilno sklanjati načelnika “jer čekaju pravosuđe ali ono ne radi“.

„Šteta je na desetine miliona KM. Kada ode načelnik iz ove općine slavićemo taj dan kao dan Oslobođenja. I sam sam kao poduzetnik imao problema jer za objekat nisam mogao dobiti građevinsku dozvolu, i dobio sam na drugostepenom postupku od federalne institucije u Mostaru. Mi ne znamo šta sve on radi. Koliko savjetnika ima, gdje troši novca, koga zapošljava“, kaže Dolić.

Dolić ističe da je do 2012. godine bila stvorena atmosfera pomirenja u Krajini gdje su se zajedno evocirale uspomene na poginule sa obje strane. Međutim, od kada je Fikret izašao iz zatvora „sve je krenulo naopako i sad su opet velike podjele među samim stanovništvom na “babine i ostale“.

„On radi na principu urote, on je žrtva i svi rade protiv njega i zbog toga mu se ljudi priklanjaju. On se za 12 godina nije udostojio posjetiti groblje gdje su ukopani pripadnici APZP koji su ginuli za njega“, kaže Dolić.

Sulejmanagić ističe da je Velika Kladuša jedinstven primjer u Evropi da na mjestu načelnika općine ima osuđenog ratnog zločinca kojeg je osudila evropska članica zbog čega Velika Kladuša, a samim time i njeni građani, ispaštaju godinama.

“Na kraju, ostaje mi žal što nismo smogli snage i političke mudrosti da izglasavanjem nepovjerenja Fikretu Abdiću, pošaljemo ga u historiju kao smijenjenog načelnika i pokažemo da građani Velike Kladuše za sva vremena se riješe tereta u vidu Fikreta Abdića. Naravno, iduća godina je izborna godina i ja sam uvjerenja da će građani jasno reći kojim putem žele ići, ili i dalje biti u raljama politike koja im nije donijela ništa pozitivno”, kaže on.

Afera u Domu zdravlja

Još jedna afera obilježila je ovu općinu u 2024 godini. Dom zdravlja Velika Kladuša je u prošloj i ovoj godini dobio oko 260.000 KM iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona za potrebe rada Centra za rani rast i razvoj djece, a koji već šest godina ne radi i ne pruža usluge korisnicima?!

Ovu informaciju potvrdili su u Našoj stranci Velika Kladuša koja je zbog ove situacije u septembru prošle godine u Općinskom vijeću Velika Kladuša podnijela inicijativu prema Domu zdravlja i Općini kako bi se pronašla sredstva i prostor za ponovno otvaranje Centra za rani rast i razvoj djece. Direktorica Doma zdravlja Evresa Okanović i kandidat SDP-a za Općinsko vijeće VK nam je u telefonskom razgovoru kazala da “pojedine osobe šire dezinformacije o nepostojanju Centra”, te da ona o svemu posjeduje validnu dokumentaciju.

Poslije ovog teksta Mirzeta Purić, magistrica psihologije u Domu zdravlja Velika Kladuša doživjela je pravu golgotu od kako je prije nekoliko dana govorila za InfoRadar i iznijela svoja saznanja u vezi Centra za rani rast i razvoj djece čija je bila uposlenica u periodu 2013. – 2017. Direktorica Doma zdravlja Evresa Okanović je negirala bilo kakve reakcije prema Mirzeti Purić.

U posljednjih nekoliko godina, Bihać bilježi značajan rast u sektoru obrtništva, zauzimajući prvo mjesto u Unsko-sanskom kantonu po broju aktivnih obrta. Sa preko 650 registriranih obrtnika i 1300 zaposlenih u tom sektoru, Bihać je postao centar ove privredne grane, koja značajno doprinosi razvoju lokalne ekonomije.

Veliki broj obrtnika je angažiran u turizmu, koji se već dugo ističe kao jedna od najvažnijih privrednih grana grada.

Predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona Enes Arapović ističe da je interes građana za osnivanjem obrta u stalnom porastu te da pripremaju obrtnike da iskoriste prilike poput javnih poziva Službe za zapošljavanje za plaćanje doprinosa.

Upozorava, međutim, da i dalje nedostaje kontinuirana podrška lokalnih zajednica i kantonalne vlasti.

“Svaka lokalna uprava izdvoji određena sredstva, ali to je nedovoljno. Trebale bi postojati subvencije tokom cijele godine, kako od lokalnih zajednica, tako i od kantona i ministarstava. Najbolja egzistencija za mnoge je otvaranje vlastitih obrta i biznisa jer na taj način možemo zaposliti najviše ljudi”, podvlači Arapović.

Obrti u Bihaću obuhvataju širok spektar djelatnosti, od uslužnih poslova do građevinskih radova, frizerskih salona i pekara. Posebno se ističe sve veći broj obrta vezanih za poljoprivredu i preradu hrane, čiji proizvodi sve češće postaju dio turističkih ponuda grada.

“Imamo sve više primarne proizvodnje kroz poljoprivredu koja prelazi u preradu, a proizvode povezujemo s turizmom kako bismo kreirali nove turističke ponude”, zaključuje Arapović.

Ovaj rast obrtnika u Bihaću donosi optimizam za budućnost, uz očekivanja da će dodatne mjere podrške i poticaji osigurati daljnju ekspanziju ovog ključnog sektora, piše Akta.

Naša današnja priča vodi vas u Krajinu, u selo Sasina, gdje je počinjen jedan je od najvećih zločina tokom ratnog perioda koji se dogodio na području Sanskog Mosta. Na današnji dan 1995. godine je na gublište u blizini katoličke crkve u tom selu dovedeno 67 nedužnih civila, odraslih muškaraca Bošnjaka i Hrvata, a među njima i jedna žena.

Dovedeni su iz logora „Šehovci“ i kotlovnice hotela „Sanus“. Oni su su brutalno likvidirani u noćnim satima ispred farova autobusa kojim su dovezeni na stratište. Zločin su preživjela dva svjedoka koji su svjedočili o ovome zločinu, ali zbog kojeg još uvijek nije niko odgovarao. Strijeljanje nedužnih civila je počinila zloglasna jedinica Arkanovaca, koji su tih septembarskih dana boravili na području Sanskog Mosta, a u tom periodu su još počinjeni i brojni drugi zločini.

Strijeljanje u Sasini su igrom slučaja preživjeli Safet Kurbegović i Zlatan Alagić, te su kasnije svjedočili o tim događajima. Kurbegović je ranjen metkom u predjelu stomaka, a nakon srijeljanja je uspio doći do bolnice u Sanskom Mostu gdje mu je pružena pomoć.

„Bilo je strašno, došao sam svijesti i konstatovao da sam okružen leševima. Imao sam snažne bolove u stomaku, ali sam nekako uspio prevaliti nekih pet šest kilometara do bolnice. Nisam rekao gdje sam ranjen, jer sam se plašio da bi me mogli ubiti kao svjedoka zločina“, prisjetio se Kurbegović.

Dodao je kako je o tome šta je preživio svjedočio u nekoliko suđenja pred Haškim tribunalom.

UPOZORAVAMO NA UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ

Masovna grobnica u selu Sasina ekshumirana je neposredno nakon što je Sanski Most oslobođen, a tijela nedužnih žrtava ukopana su na obližnjim grobljima.

(SB)