Connect with us

BiH

Nakon kraha velike evropske banke, u BiH je na pomolu novo poskupljenje namirnica i povećanje rata kredita

Published

on

“Svjetski ekonomski rat” ulazi u novi teški period nakon ponovnog zaoštravanja situacije s Rusijom zbog optužbi za ratne zločine na račun Vladimira Putina te zbog propasti dvije velike banke u SAD-u i Evropi. Posljedično će to dovesti i do poskupljenja u Bosni i Hercegovini.

Finansijska kriza kojoj svjedočimo ulazi u novu fazu koja je vezana za finansijske institucije. Kako će to utjecati na građane BiH te šta bi bila poželjna reakcija nadležnih, razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Draškom Aćimovićem.

Početak novog kraha bio je bankrot nekoliko američkih banaka, a nastavio se kroz krizu bankarskog sistema u EU i s propasti velike Credit Suisse banke.

“Za Credit Suisse banku prije nekoliko godina niko ne bi mogao pomisliti da može doći do kraha. Dionice su otkupljene po cijeni od 0,5 švicarskih franaka, što je samo oko tri posto od vrijednosti koju je imala prije više od godinu, a i dogovor je napravljen bez saglasnosti akcionara što znači da su oni izgubili novce. To je veliki udar, a vidjet ćemo da li je gašenjem te banke ugašeno i sve ono što je bilo negativno i toksično”, rekao je Aćimović.

Glavni uzroci kraha banaka su prema njegovom mišljenu: prekomjerno štampanje novca, rat u Ukrajini, pandemija i pohlepa.

“Problem je enormno štampanje novca bez pokrića koje je dovelo do poremećaja na tržištu. Većina tog novca u Evropi je bila plasirana u evropske obligacije, obveznice evropskih drzava. Međutim, to je trebalo biti povučeno na mjesec dana prije rata da bi se zaustavila inflacija, ali je ratom došlo do velikog poremećaja i nisu uspjeli da povuku taj novac. Znači on je ostao u opticaju te smo dobili jedan nekontrolisani sistem”, naveo je Aćimović.

Psihološki efekat ima veliki utjecaj na ekonomska kretanja pa je tako posljednja informacija o optužbi Vladimira Putina za ratne zločine doprinijela novoj krizi. Osim toga, nakon što su dionice Credit Suisse banke pale, saudijski investitor je kazao kako više neće kupovati akcije banke. Usljed takvih događaja, dolazi do panike, a što dalje vodi ka odlivu novca

“Uvijek postoji i psihološki efekat na finansijski sistem. Banke, osiguravajuća društva, generalno finansijski sistem voli tišinu. Bilo kakvo uznemirenje može biti problem, to je taj takozvani ‘bank run’ odnosno kako mi to zovemo popularno ‘na šalterima je danas ogroman red’. Kada dođe do naglog povlačenja i stvaranja panike, dolazi i do ovakvih stvari. Svaka loša vijest može izazvati paniku i kapital odmah bježi iz tih banaka jer ljudi podižu previše novca”, kazao je.

S tim u vezi, objašnjava da su u BiH depoziti osigurani samo do 70.000 KM.

“Zamislite ljude koji imaju više od te sume na računu, ako krenu u panici povlačiti svoj novac, doživjet ćemo isti krah i u BiH”, rekao je Aćimović.

Rastu kreditne kamate, kao i cijene namirnica

Evropska centralna banka je podigla kamatnu stopu za još 0.5 posto. To znači da situacija postaje još teža za one koji imaju kredite bez fiksne kamatne stope. Porast kamate od pola procenta će se odraziti odmah na kredite građana.

“S jedne strane imate rast kamata kojima treba da zaustavite inflaciju, ali zbog turbulentne krize bankarskog sistema, ne možete obuzdati inflaciju, novac izlazi”, rekao je.

Ističe da u BiH i svijetu možemo očekivati daljnje povećanje cijena, pogotovo prehrane.

S druge strane je pozitivan pad cijena energenata, pogotovo gasa.

“Ovaj pad cijena energenata koji imamo je očekivan i to bi trebali iskoristiti da napravimo zalihe da imamo bar ovu zimu bezbjednu”, predložio je Aćimović.

Šta u BiH možemo uraditi da ublažimo krizu

“Još u prošlom sazivu nije urađena osnovna stvar, nije restruktuiran kreditni portfolio države i entiteta kako bi se oslobodili skupih dugova. Zatim ulazi se u kapitalne investicije u momentu kada kamate drastično rastu. Ovo nije vrijeme za nove kapitalne projekte, već da se završe započeti”, rekao je Aćimović.

Fiskalno vijeće BiH nije razmatralo još uvijek novu krizu, niti poduzelo bilo kakve konkretne korake za relaksaciju situacije. Ono što je Aćimović navodi kao prioritet, pored obustave novih javnih nabavki i novih kapitalnih investicija, je i pomoć socijalno ugroženom stanovništvu.

“Nije vrijeme za nove kancelarije, nove aute i novi namještaj. Fiskalno vijeće treba izaći i umiriti javnost, vidjeti kolike su rezerve, jesu li ugrožene banke i da se o tome upoznaju građani. Građani vide informacije iz medija i to može dovesti do haosa”, rekao je.

Aćimović ističe da postoji mnogo stvari koje je BiH već trebala napraviti, a na prvom mjestu Fiskalno vijeće treba izaći u javnost i odgovoriti na strahove građana. Vrlo je važno da objasne šta je s povećanjem duga BiH, šta se dešava sa finansijama BiH i situacijom u svijetu.

“Razlog zašto nije vrijeme za velike državne infrastrukturne projekate su visoke kamate u ovom trenutku. To je trebalo uraditi ranije i pogotovo zaustaviti javne nabavke koje nisu potrebne jer se novci moraju usmjeriti u drugom pravcu”, kazao je.

Začarani krug – rješavanje jedne krize vodi u drugu

Evropa i svijet također pokušavaju odgovoriti na krizu pa su tako Banka Engleske, Evropska centralna banka, Američka centralna banka, Banka Japana, Švicarska nacionalna banka i Banka Kanade najavili poteze koji bi omogućili likvidnost banaka.

“Omogućavaju veću likvidnost banaka da bi tako ugasili bankovnu krizu. Povećanjem kamata se pokušava smanjiti inflacioni udar. Međutim, to je opet jedan krug za koji nisam siguran da će zaustaviti inflaciju”, navodi Aćimović.

Rješavanje određene bankovske krize dovodi do drugih problema.

“Osim što usljed propasti banke dolazi do otpuštanja velikog broja građana, dolazi do problema i u firmama koje su se vezale za banku. Vrlo je teško zaustaviti inflaciju na taj način. Ova finansijska kriza je dovela do toga da mjere protiv inflacije koje uspostavlja Evropska centralna banka postaju nedovoljne”, zaključio je Aćimović.

klix

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije