S ovim procesom USK-a je prvi kanton u FBiH koji je pokrenuo rješavanje pitanja državne imovine i u većem bh. entitetu, a nakon što je Ustavni sud BiH ranije ustanovio da nekoliko zakona entiteta RS kojima se uređuje pitanje državne imovine i javnih dobara nisu u saglasnosti s Ustavom BiH
Ružnić: Pokrenuti procesi revizije zakona
Premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić naložio je svim nadležnim institucijama u USK-a da u roku pet dana izvrše detaljnu analizu i dostave Vladi USK-a pregled svih propisa za koje je utvrđeno da podliježu preispitivanju, odnosno usaglašavanju s presudama Ustavnog suda BiH, a vezano za uređenje pitanja državne imovine i javnih dobara.
Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ
Na ovaj način premijer Ružnić odgovorio je na prošlosedmično pismo visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta u kojem je premijer Ružnić pozvan da USK “pokrene proces revizije postojećih zakona i propisa koji se odnose na različite kategorije državne i javne imovine u USK”.
Faksimil pisma koje je premijer USK-a uputio nadležnim kantonalnim institucijama i OHR-u
Inače, svi kantoni u FBiH morat će uskladiti zakonodavni okvir s presudama Ustavnog suda BiH , a koji je ranije ocijenio za nekoliko zakona entiteta RS kojima se uređuje pitanje državne imovine i javnih dobara nisu u saglasnosti s Ustavom BiH. Iz tih presuda jasno proizilazi da “samo država BiH može raspolagati državnom imovinom”, te će takve odluke morati provesti i kantoni, ali i Federacija ukoliko u zakonima i propisima država nije jasno precizirana kao titular državne imovine.
ROK 60 DANA
Nalogom nadležnim institucijama u USK-a da postupe shodno molbi iz Schmidtovog pisma USK-a je prvi kanton u FBiH koji je pokrenuo rješavanje pitanja državne imovine i u kantonima.
Ružnić je dopis u kojem precizira šta je neophodno da učine nadležne institucije u USK-a, osim njima, uputio i Uredu visokog predstavnika u BiH.
– Shodno tome kako organi uprave iz okvira svoje nadležnosti iniciraju i predlažu Vladi USK-a nacrte i prijedloge zakona, neophodno je da u roku 60 dana predložite izmjene i dopune istih u skladu s principima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH .Budući da je ured za zakonodavstvo Vlade USK-a u obavezi da daje stručna pravna mišljenja sa stanovišta usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom o nacrtima, prednacrtima zakona ,drugih propisa i općih akata koja na prijedlog Vlade USK-a donosi Skupština USK-a neophodno je da u toku preispitivanja zakona isti konsultirate. Također, u duhu pozitivne prakse i saradnje s Direkcijom za evropske integracije kao stalnim, samostalnim i stručnim tijelom Vijeća ministara BiH koje je nadležno za koordiniranje procesa i aktivnosti izrade propisa i usaglašavanja zakonodavstva s acquise-em, kao i s ostalim međunarodnim organizacijama, molimo da u slučaju iskazane potrebe navedene kontaktirate kako bi ispitivani zakoni bili usaglašeni s direktivama Evropske unije – navodi se u pismu koje je premijer USK-a Mustafa Ružnić uputio svim ministarstvima u Vladi USK-a, Komisiji za koncesije, Kantonalnom pravobranilaštvu i Uredu za zakonodavstvo Vlade USK-a.
Podsjećamo, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u svom pismu premijeru Ružniću naveo je da je Odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu br. U-1/11 od 13. jula 2012. godine utvrđeno da je država BiH titular cjelokupne državne imovine i da ima isključivu nadležnost da to pitanje uređuje putem odgovarajućih zakona koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Dodatne odluke u kojima se ponavljaju ovi temeljni pravni principi uslijedili su u februaru 2020. godine (predmet br. U-8/19 u vezi sa članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS i predmet br. U-9/19 u vezi sa Zakonom o unutrašnjoj plovidbi RS) te u septembru 2021. godine (predmet br. U-4/21 u vezi sa Zakonom o šumama RS.
OBAVEZA SVIH NIVOA VLASTI
Inače, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt osujetio je pokušaj vlasti RS da državnu imovinu prebaci na taj entitet.
On je 12. aprila ove godine donio nalog o obustavi primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske, te je proširio i zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bi je uskladio s tumačenjem Ustavnoga suda datim u relevantnim odlukama.
– Ovom odlukom jasno se daje do znanja da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom odnosno uređivati vlasništvo nad državnom imovinom, što se primjenjuje na sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini. Pitanje državne imovine ne može se riješiti jednostranim mjerama, već samo procesom u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Više puta sam nudio pomoć da se problem riješi na zakonit način- naveo je ranije visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Autor: Semira DEGIRMENDŽIĆ/Fokus.ba
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login