Connect with us

BiH

Ne daju mu rodni list jer “nacionalnost Bosanac ne postoji”: “Idem do Strazbura”

Published

on

Ustav BiH garantira građanima pravo na nacionalno izjašnjavanje, što podrazumijeva i promjenu nacionalne pripadnosti, navode iz Insitucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH. Ombudsmeni podsjećaju da Ustav i zakoni u BiH ne propisuju način na koji se utvrđuje nacionalna ili etnička pripadnost pojedinom narodu ili nacionalnoj manjini. Također ističu da ne postoji osnova da bilo koje tijelo u BiH utvrđuje validnost nacionalnog opredjeljenja

Bošnjak, Srbin, Hrvat, Rom, Nijemac. To su samo neke od opcija između kojih je mogao birati Ševal Memić iz Brčkog, upisujući svoju nacionalnu pripadnost u matičnu knjigu rođenih.

Ovaj 67-godišnjak koji je rođen u Brčkom, te je cijeli život proveo u tom gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, odlučio je, pak, da se izjasni kao Bosanac.

On je 2019. godine matičnom uredu podnio pisani zahtjev za upis nacionalne pripadnosti u matičnu knjigu rođenih, što mu je i odobreno.

Situacija se mijenja u februaru ove godine, kada je zatražio novi primjerak rodnog lista i kada mu je rečeno da došlo do greške i da “nacionalnost Bosanac ne postoji”.

“Kažu, matičarka napravila grešku i ne mogu mi izdati rodni list. Mogu preporaviti da sam Bošnjak, neki drugi konstitutivni narod, ili nacionalna manjina. Odgovorio sam da ne treba nikako i da se neću odreći svog identiteta”, priča Ševal za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bosna i Hercegovina nema državni zakon o matičnim knjigama, nego je ova oblast u nadležnosti dva bh. eniteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta kao zasebne administrativne jedinice u BiH.

Prema važećim zakonima o matičnim knjigama građani imaju mogućnost da u rodne listove upišu nacionalnost, ali to nije obavezna rubrika.

Zakoni omogućavaju roditeljima da upišu nacionalnu pripadnost djeteta, koja se može promijeniti po stjecanju punoljetnosti.

Rubrika o nacionalnoj pripadnosti, također, može ostati neispunjena, ili na pisani zahtjev, naknadno upisana.

Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda (Bošnjak, Srbin, Hrvat), te pripadnike “Ostalih” i građane Bosne i Hercegovine. Međutim, ne precizira ko čini “Ostale” niti daje precizna objašnjenja o tome ko su građani BiH.

MEMIĆ: “ŽALIT ĆU SE”

Ševal iz Brčkog je, početkom februara, pozvan na usmenu raspravu, kojoj su prisustvovali pravnici iz matičnog ureda.

U zapisniku, u koji je RSE imao uvid, navedeno je da je rasprava organizirana u predmetu “ispravke greške upisane nacionalnosti Bosanac u matičnu knjigu rođenih”.

“Nacionalnost Bosanac ne postoji, te je potrebno donijeti rješenje o brisanju nacionalnosti”, zaključuju predstavnici matične službe u zapisniku.

Iz službe za matične knjige u Brčko distriktu nisu odgovorili na upit RSE o detaljima razloga osporavanja Memićevog rodnog lista.

“Pozivaju se na Ustav, a u njemu nisu navedene nacije, nego narodi. Narodi ne mogu biti nacije. Ako kažu da se mora brisati, pisat ću žalbu i idem na sudove sve do Strazbura”, ističe Memić.

Kao dokaze za opravdanost svog zahtjeva, matičnoj službi dostavio je nekoliko rodnih listova stanovnika oba bh. entiteta, kojima je u rubrici nacionalnost upisano “Bosanac”.

“Bosanstvo je za mene garant opstanka BiH, jer drugi se bore samo za vlastite teritorije. Bošnjaci, Hrvati i Srbi imaju vlastite teritorije i hoće da budu apsolutni vladari”, kaže Ševal.

Ustav BiH garantira građanima pravo na nacionalno izjašnjavanje, što podrazumijeva i promjenu nacionalne pripadnosti, navode iz Insitucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH.

Ombudsmeni podsjećaju da Ustav i zakoni u BiH ne propisuju način na koji se utvrđuje nacionalna ili etnička pripadnost pojedinom narodu ili nacionalnoj manjini.

Također ističu da ne postoji osnova da bilo koje tijelo u BiH utvrđuje validnost nacionalnog opredjeljenja.

RAZLIČITE PRAKSE

Vođenje matičnih knjiga u nadležnosti je općinskih i gradskih matičnih službi, koje različito postupaju kada je u pitanju upisivanje nacionalnosti u rodne listove.

Tako za pojedine matične urede upisivanje bosanskohercegovačke nacionalnosti nije sporno, dok u drugima inzistiraju na izboru između jednog od tri konstitutivna naroda ili neke od nacionalnih manjina u BiH.

“Ljudi podnesu zahtjev da im se upiše Bosanac, Bosanac i Hercegovac, Čeh ili Poljak, onako kako se osjećaju. Zakoni ne određuju da se u tu rubriku moraju striktno upisivati konstitutivni narodi. Nacionalnost može upisati svaka osoba, a nigdje se ne kaže koja”, navode za RSE u matičnom uredu u Travniku.

Na upit da li je u kategoriju nacionalnosti u rodnom listu moguće upisati bosanskohercegovačku nacionalnost, u matičnom uredu u Mostaru su rekli da to nije moguće.

“Ne, to može biti samo Bošnjak, Hrvat, Srbin ili ‘Ostali’. Nisam sigurna”, navela je kratko u telefonskom razgovoru za RSE službenica ovog ureda.

Kada je u pitanju Banja Luka, na području eniteta Republika Srpska, u jednoj od matičnih službi tvrde, također, da “ta nacionalnost nije opcija”.

“Postoji srpska, hrvatska i bošnjačka nacionalnost. Čini mi se da je bila i romska. Ali, ne postoji bosanska da se kaže”, ističu iz ovog ureda za RSE.

Asim Mujkić, profesor na Fakultetu poličkih nauka u Sarajevu, podsjeća da sloboda izjašnjavanja predstavlja elementarno ljudsko pravo. Kršenje tog prava je, kako kaže, svojstveno samo “režimima sa velikim demokratskim deficitom”.

“U identitetskom smislu jako je nepristojno građaninu ove zemlje nametati kako mora da se izjasni”, ističe on za RSE.

SLUČAJ ŠALAKA

Javnu diskusiju o upisivanju bosanskohercegovačke nacionalnosti u rodne listove pokrenuo je 2014. godine slučaj Kemal Šalaka iz Sarajeva.

Šalaka se sa ovim problemom suočio kada je pokušao upisati sina u matičnu knjigu rođenih. Tada je i njemu rečeno da u dječakov rodni list ne može biti upisano da je Bosanac.

“Rekao sam, izvini molim te, kako u Bosni ne može Bosanac. Oni su mi ponudili Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ‘Ostali’, ali ja sam ponavljao to nije nacionalnost nego etnička pripadnost”, ističe Šalaka.

Angažirao je advokata, a uslijedio je postupak u kojem se, među ostalim, tražilo mišljenje ministarstava unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Federacije BiH. Nakon osam mjeseci u dječakov rodni list upisana je bosanska nacionalnost.

“U MUP-u su tada rekli da Bosanci ne spadaju u katagoriju ‘Ostalih’, jer su tu nacionalne manjine. Pošto Bosanci nisu ni manjine, ljudi su rekli matičnom uredu: ‘Upišite kako je čovjek tražio, jer nema zakonskih prepreka'”, prisjeća se Šalaka.

Ista nacionalnost je nakon toga upisana u rodne listove i ostalih članove porodice Šalaka.

“Mi nismo ‘Ostali’, rođeni smo ovdje i ne treba neko govoriti šta smo. Kao neko ko je branio ovu državu 90-ih, nisam se borio za Bošnjake, niti sam ikad pristao da se tako izjašnjavam”, kaže on.

“BOSANACA I HERCEGOVACA NEMA NIGDJE”

Jakob Finci, predsjednik je Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, koja je jedna od 17 priznatih nacionalnih manjina u BiH.

Nacionalne manjine svrstane su u kategoriju “Ostali”, a u njoj su, uz Jevreje, još Albanaci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.

Njihova prava tretira Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina u BiH.

Finci za RSE kaže da jedan od ključnih problema predstavlja to što Ustav nije jasno precizirao ko su “Ostali”.

Ističe da građani koji se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci nisu svrstani ni u tu kategoriju, niti su nacionalne manjine.

“Sada to postaje problem, jer ima cijeli pokret za dobijanje bosanskohercegovačke nacije, koji je sve jači. Nešto po tom pitanju trebati uraditi. Čini mi se da ih sada nema nigdje”, kaže on.

KAKVI SU REZULTATI POPISA?

Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.531.159 stanovnika. Njih 15,43 posto izjasnilo se Hrvatima, 50,11 posto Bošnjacima, te 30,78 posto Srbima.

Nešto manje od tri posto pripadnici su 17 nacionalnih manjina u BiH i drugih etničkih skupina.

Bosancima se izjasnilo 37.110 osoba, dok je njih 11.406 u kategoriji navelo da su Bosanci i Hercegovci. Nešto manje od 500 ih se izjasnilo da su Hercegovci, dok se manji broj izjasnio kao građani BiH.

“Na popisu su se ljudi svakako izjašnjavali. Ne može država, niti bilo ko drugi za nekog govoriti kako treba da se osjeća ili izjašnjava. Sad imate apsurd da ljudi koji osjećaju pripadnost nekoj grupi, samo zato što se ne nalaze na spisku, ne mogu biti priznati”, kaže Mujkić.

Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo, kaže za RSE da je Ustavni sud BiH, tumačeći Ustav prije 15 godina, jasno istaknuo da Ustav nalaže ravnopravnost svih naroda i građana u BiH.

“Sve opštine koje ne dozvoljavaju da matičnim knjigama evidentiraju ‘Ostali’, uključujući Bosance, ili Bosance i Hercegovce, čine diskriminaciju”, kaže on.

Cijela priča, kako upozorava, ima politički aspekt. Cilj je, ističe, da se dokaže da su konstitutivni narodi etničke zajednice, koje imaju “kvalitet nacija i da samo one imaju pravo da se upisuju”.

“Takav sukob politika se prenosi i na pitanje matičnih evidencija i to je razlog zašto se Bosancima ne dozvoljava da nađu svoje mjesto u matičnim knjigama”, ističe on.

ŠTA JE RJEŠENJE?

Ademović ističe da slučaj u kojem je Kemal Šalaka iz Sarajeva “pobijedio” matični ured i upisao djetetu nacionalnost Bosanac, treba biti takozvani precedentni slučaj.

“U uređenim državama, kad se desi takav precedentni slučaj provode ga na svim nivoima i ne morat se voditi postupak u svakoj općini. Jedino u BiH se zvanično, politički, pokušava nametnuti osiromašivanje i reduciranje identiteta građana”, ističe on.

Ademović rješenje vidi u tome da se u matičnim evidencijama uvede “dvostruko izjašnjavanje”, odnosno odvojeno izjašnjavanje za nacionalnost i etničku pripadnost.

Nacionalnu ravnopravnost i jednaka ljudska prava, konsititutivnim narodima, “Ostalima” i građanima, formalno predviđaju i ustavi dva bh. entiteta.

No, u praksi ravnopravnost nikada nije zaživjela, te su konstitutivni narodi u odnosu na ostale, privilegirani u mnogim oblastima, a prilikom zapošljavanja u javnim službama se “vodi računa” o nacionalnom balansu.

SKORO 400 PRESUDA PROTIV BIH ZBOG KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA

Pored toga, BiH već 14 godina nije provela ni presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom joj je naloženo da dozvoli kandidiranje pripadnicima “Ostalih” u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH, gdje se biraju isključvo predstavnici tri konstitutivna naroda.

Autor: Marija Arnautović / RSE

BiH

Reakcija Košarca: Oni su došli da se bore protiv Srpske, a mi se borimo za nju!

Published

on

By

Sankcije američkog Ministarstva finansija neće ni kod mene, ni kod drugih kolega koji su ih dobili umanjiti intenzitet naše borbe za Republiku Srpsku i interese srpskog naroda, izjavio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Staša Košarac.

Košarac je naglasio da u životu sve prođe, pa i to.

“To je dodatni motiv da budemo zajedno sa našim narodom, da budemo okupljeni oko politike predsjednika Srpske Milorada dodika, i da na dostojanstven i ustavan način branimo pozicije Srpske. Imamo takve protivnike kakav je američki ambasador Michael Murphy i neki drugi, koji jedino mogu da lažu i da dostavljaju neke informacije koje nisu tačne, ali to govori upravo o njihovom opredjeljenju da su došli ovdje da se bore protiv Srpske. Kao što su oni došli da se bore protiv Srpske, mi smo došli da se borimo za Srpsku”, rekao je Košarac.

 

Košarac je poručio da je “čast biti u timu odbrane interesa Srpske i srpskog naroda”.

“Čast je biti dio tima predsjednika Srpske. Godinama radimo zajedno kako bismo očuvali ustavni kapacitet Srpske. Trpimo različite pritiske, kako domaće tako i inostrane, ali u svakom smislu riječi mislim da je najvažnije biti uz politiku Srpske i biti na liniji odbrane srpskog naroda danas kada mnogi na različite načine napadaju institucije Srpske, institucije Srbije, ali rekao bih i institucije srpskog naroda u cjelini”, napomenuo je Košarac.

“Politika u interesu srpskog naroda”

Košarac je naglasio da je “najvažnije da čovjek koji se bavi politikom u interesu srpskog naroda i Republiku Srpsku nema osudu srpskog naroda”.

“A to što će neki Amerikanac, neka administracija nas osuđivati, uvoditi sankcije, to je stvar njihovih odnosa prema nama. U svakom slučaju, mi ćemo i dalje raditi na napretku Srpske i očuvanju srpskog naroda. Mogu da uvode bilo kakve sankcije, da li su one prijatne ili ne, vjerovatno postoje određene posljedice, ali to ne umanjuje intenzitet, energiju, snagu, volju da se i dalje okupljamo oko predsjednika Srpske i njegove politike koja je kredibilna, ustavna, koja promoviše mir, stabilnost, dijalog svih u BiH, a to kakva je percepcija Marfija, nekog Amerikanca ili bilo koga drugog mogu da okače mačku o rep”, poručio je Košarac.

Američko Ministarstvo finansija i trezora objavilo je nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske, i na listu sankcionisanih uvrstilo Košarca, te Mirka Dobrića, Aleksandra Dobrića i Vlatka Vukotića.

Nastavi čitati

BiH

Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba

Published

on

By

Udruženje Pomozi.ba objavilo je dirljivo pismo dječaka Emina iz Jablanice koji je napisao svoje skromne novogodišnje želje.

Maleni Emin je prišao jednom od članova ekipe Pomozi.ba i uručio mu pismo uz molbu da ga da predsjedniku Udruženja.

Emin je napisao da živi u Jablanici te je naveo svoje želje za 2025. godinu.

Napisao je da želi plišane igračke Mario i Luigi, bombone, Kinder jaje i paket Kinder šnita.

Pismo dječaka Emina

O njegovom pismu se oglasilo i Udruženje Pomozi.ba.

“Ovo je jedna od nezaboravnih priča sa terena koja nas je sve raznježila i podsjetila kako u svemu lošem uvijek ima trunka dobroga. Poplave koje su 3. i 4. oktobra pogodile Kiseljak, Fojnicu, Kreševo, Konjic, Jablanicu i posebno Donju Jablanicu ostavile su tragove koji će se dugo pamtiti. Snažna vodena bujica nakon obilnih kiša uništila je sve pred sobom, a mnogi ljudi su bili pogođeni ovom prirodnom katastrofom”, navode iz Pomozi.ba.

Dodaju da dok njihove ekipe neumorno rade na obnovi i pomažu onima koji su izgubili sve, često se sjećaju nevjerojatnih trenutaka koji ih podsjećaju na ono najljepše u životu.

“Ova nevina, ali tako dirljiva gesta podsjetila nas je na to da čak i u najmračnijim trenucima, postoji svjetlost koja nas povezuje. Emine, tvoja iskrenost i ljubav zaista su nas ganule”, poručili su iz Pomozi.ba.

Nastavi čitati

BiH

Amerika uvela sankcije Staši Košarcu i još tri osobe iz RS-a

Published

on

By

Sjedinjene Američke Države su uvele nove sankcije za osobe iz Bosne i Hercegovine i četiri privredna subjekta, među njima i Staša Košarac. Razlog je ponovo ograničavanje ljudi koji pomažu porodici Dodik da izbjegne američke sankcije.

Osim Košarca, sankcije su uvedene Mirku i Aleksandru Dobriću iz Bosanske Gradiške i Vlatku Vukotiću, koji su povezani sa Igorom Dodikom i njegovim kompanijama.

Kako je navedeno, sankcionisani čine dio pokroviteljske mreže predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i omogućavaju porodici Dodik nastavak pokušaja da izbjegne sankcije SAD. Ranije su Amerikanci upozoravali porodicu Dodik da prate njihove pokušaje izbjegavanja sankcija i manipulisanje vlasničkom strukturom kompanija.

Tako su sankcionisane i firme Best Servise D.O.O. Banja Luka, povezano s Dobrić Aleksandrom; Nimus Innovations D.O.O. i VORTO D.O.O. iz Banje Luke i Zelena Jabuka iz Bosanske Gradiške;

State Department u obrazloženju sankcija navodi da je Košarac “ključni pokretač Dodikove korupcije i destabilizirajuće političke agende”.

“Vlada SAD ranije je Dodika sankcionisala za, između ostalog, bavljenje korupcijom na Zapadnom Balkanu. Dodik je godinama koristio svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom Dodikom Ova korupcija je potkopala povjerenje javnosti u bh. državne institucije i vladavinu prava. Dodikova mreža je nastavila s namjernim pokušajima da zaobiđe SAD sankcije, što su postizali manipulisanjem upravljačkim strukturama i preregistracijom određenih kompanija pod novim nazivima”, navedeno je State Depratmenta.

Navedeno je da današnje sankcije dodatno razotkrivaju “eklatantne i korumpirane pokušaje porodice Dodik da se obogati i zaobiđe sankcije SAD-a”.

“Sjedinjene Države će nastaviti ciljati i promovirati odgovornost za one koji olakšavaju Dodikovu korupciju i omogućavaju njegove napore da nastavi destabilizirajuće aktivnosti u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)

Published

on

By

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.

“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.

Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.

“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.

Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.

Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.

“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.

“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.

Nastavi čitati

BiH

Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima

Published

on

By

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Zakon o južnoj interkonekciji oglasio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Milanović kaže da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji i njihovim interesima.”Zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH usvojen je u parlamentu Federacije BiH bez glasova legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i usprkos njihovom protivljenju, a zapravo je usvojen pod političkom prisilom, ovoga puta, američkog ambasadora u BiH. Nametanje odluka i zakona po tuđoj volji i za tuđe interese ne pomaže pretvaranju BiH u funkcionalnu državu – kako to pokušavaju predstaviti njeni inozemni gubernatori – nego ponižava i sustavno rastače BiH kao državu”, kaže Milanović.

Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.

“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.

Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.

“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.

Nastavi čitati

BiH

Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega

Published

on

By

Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.

Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.

Prodor hladne fronte

Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.

U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.

Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.

Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.

Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije