BiH
Ne daju mu rodni list jer “nacionalnost Bosanac ne postoji”: “Idem do Strazbura”
Ustav BiH garantira građanima pravo na nacionalno izjašnjavanje, što podrazumijeva i promjenu nacionalne pripadnosti, navode iz Insitucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH. Ombudsmeni podsjećaju da Ustav i zakoni u BiH ne propisuju način na koji se utvrđuje nacionalna ili etnička pripadnost pojedinom narodu ili nacionalnoj manjini. Također ističu da ne postoji osnova da bilo koje tijelo u BiH utvrđuje validnost nacionalnog opredjeljenja
Bošnjak, Srbin, Hrvat, Rom, Nijemac. To su samo neke od opcija između kojih je mogao birati Ševal Memić iz Brčkog, upisujući svoju nacionalnu pripadnost u matičnu knjigu rođenih.
Ovaj 67-godišnjak koji je rođen u Brčkom, te je cijeli život proveo u tom gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, odlučio je, pak, da se izjasni kao Bosanac.
On je 2019. godine matičnom uredu podnio pisani zahtjev za upis nacionalne pripadnosti u matičnu knjigu rođenih, što mu je i odobreno.
Situacija se mijenja u februaru ove godine, kada je zatražio novi primjerak rodnog lista i kada mu je rečeno da došlo do greške i da “nacionalnost Bosanac ne postoji”.
“Kažu, matičarka napravila grešku i ne mogu mi izdati rodni list. Mogu preporaviti da sam Bošnjak, neki drugi konstitutivni narod, ili nacionalna manjina. Odgovorio sam da ne treba nikako i da se neću odreći svog identiteta”, priča Ševal za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bosna i Hercegovina nema državni zakon o matičnim knjigama, nego je ova oblast u nadležnosti dva bh. eniteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta kao zasebne administrativne jedinice u BiH.
Prema važećim zakonima o matičnim knjigama građani imaju mogućnost da u rodne listove upišu nacionalnost, ali to nije obavezna rubrika.
Zakoni omogućavaju roditeljima da upišu nacionalnu pripadnost djeteta, koja se može promijeniti po stjecanju punoljetnosti.
Rubrika o nacionalnoj pripadnosti, također, može ostati neispunjena, ili na pisani zahtjev, naknadno upisana.
Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda (Bošnjak, Srbin, Hrvat), te pripadnike “Ostalih” i građane Bosne i Hercegovine. Međutim, ne precizira ko čini “Ostale” niti daje precizna objašnjenja o tome ko su građani BiH.
MEMIĆ: “ŽALIT ĆU SE”
Ševal iz Brčkog je, početkom februara, pozvan na usmenu raspravu, kojoj su prisustvovali pravnici iz matičnog ureda.
U zapisniku, u koji je RSE imao uvid, navedeno je da je rasprava organizirana u predmetu “ispravke greške upisane nacionalnosti Bosanac u matičnu knjigu rođenih”.
“Nacionalnost Bosanac ne postoji, te je potrebno donijeti rješenje o brisanju nacionalnosti”, zaključuju predstavnici matične službe u zapisniku.
Iz službe za matične knjige u Brčko distriktu nisu odgovorili na upit RSE o detaljima razloga osporavanja Memićevog rodnog lista.
“Pozivaju se na Ustav, a u njemu nisu navedene nacije, nego narodi. Narodi ne mogu biti nacije. Ako kažu da se mora brisati, pisat ću žalbu i idem na sudove sve do Strazbura”, ističe Memić.
Kao dokaze za opravdanost svog zahtjeva, matičnoj službi dostavio je nekoliko rodnih listova stanovnika oba bh. entiteta, kojima je u rubrici nacionalnost upisano “Bosanac”.
“Bosanstvo je za mene garant opstanka BiH, jer drugi se bore samo za vlastite teritorije. Bošnjaci, Hrvati i Srbi imaju vlastite teritorije i hoće da budu apsolutni vladari”, kaže Ševal.
Ustav BiH garantira građanima pravo na nacionalno izjašnjavanje, što podrazumijeva i promjenu nacionalne pripadnosti, navode iz Insitucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH.
Ombudsmeni podsjećaju da Ustav i zakoni u BiH ne propisuju način na koji se utvrđuje nacionalna ili etnička pripadnost pojedinom narodu ili nacionalnoj manjini.
Također ističu da ne postoji osnova da bilo koje tijelo u BiH utvrđuje validnost nacionalnog opredjeljenja.
RAZLIČITE PRAKSE
Vođenje matičnih knjiga u nadležnosti je općinskih i gradskih matičnih službi, koje različito postupaju kada je u pitanju upisivanje nacionalnosti u rodne listove.
Tako za pojedine matične urede upisivanje bosanskohercegovačke nacionalnosti nije sporno, dok u drugima inzistiraju na izboru između jednog od tri konstitutivna naroda ili neke od nacionalnih manjina u BiH.
“Ljudi podnesu zahtjev da im se upiše Bosanac, Bosanac i Hercegovac, Čeh ili Poljak, onako kako se osjećaju. Zakoni ne određuju da se u tu rubriku moraju striktno upisivati konstitutivni narodi. Nacionalnost može upisati svaka osoba, a nigdje se ne kaže koja”, navode za RSE u matičnom uredu u Travniku.
Na upit da li je u kategoriju nacionalnosti u rodnom listu moguće upisati bosanskohercegovačku nacionalnost, u matičnom uredu u Mostaru su rekli da to nije moguće.
“Ne, to može biti samo Bošnjak, Hrvat, Srbin ili ‘Ostali’. Nisam sigurna”, navela je kratko u telefonskom razgovoru za RSE službenica ovog ureda.
Kada je u pitanju Banja Luka, na području eniteta Republika Srpska, u jednoj od matičnih službi tvrde, također, da “ta nacionalnost nije opcija”.
“Postoji srpska, hrvatska i bošnjačka nacionalnost. Čini mi se da je bila i romska. Ali, ne postoji bosanska da se kaže”, ističu iz ovog ureda za RSE.
Asim Mujkić, profesor na Fakultetu poličkih nauka u Sarajevu, podsjeća da sloboda izjašnjavanja predstavlja elementarno ljudsko pravo. Kršenje tog prava je, kako kaže, svojstveno samo “režimima sa velikim demokratskim deficitom”.
“U identitetskom smislu jako je nepristojno građaninu ove zemlje nametati kako mora da se izjasni”, ističe on za RSE.
SLUČAJ ŠALAKA
Javnu diskusiju o upisivanju bosanskohercegovačke nacionalnosti u rodne listove pokrenuo je 2014. godine slučaj Kemal Šalaka iz Sarajeva.
Šalaka se sa ovim problemom suočio kada je pokušao upisati sina u matičnu knjigu rođenih. Tada je i njemu rečeno da u dječakov rodni list ne može biti upisano da je Bosanac.
“Rekao sam, izvini molim te, kako u Bosni ne može Bosanac. Oni su mi ponudili Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ‘Ostali’, ali ja sam ponavljao to nije nacionalnost nego etnička pripadnost”, ističe Šalaka.
Angažirao je advokata, a uslijedio je postupak u kojem se, među ostalim, tražilo mišljenje ministarstava unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Federacije BiH. Nakon osam mjeseci u dječakov rodni list upisana je bosanska nacionalnost.
“U MUP-u su tada rekli da Bosanci ne spadaju u katagoriju ‘Ostalih’, jer su tu nacionalne manjine. Pošto Bosanci nisu ni manjine, ljudi su rekli matičnom uredu: ‘Upišite kako je čovjek tražio, jer nema zakonskih prepreka'”, prisjeća se Šalaka.
Ista nacionalnost je nakon toga upisana u rodne listove i ostalih članove porodice Šalaka.
“Mi nismo ‘Ostali’, rođeni smo ovdje i ne treba neko govoriti šta smo. Kao neko ko je branio ovu državu 90-ih, nisam se borio za Bošnjake, niti sam ikad pristao da se tako izjašnjavam”, kaže on.
“BOSANACA I HERCEGOVACA NEMA NIGDJE”
Jakob Finci, predsjednik je Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, koja je jedna od 17 priznatih nacionalnih manjina u BiH.
Nacionalne manjine svrstane su u kategoriju “Ostali”, a u njoj su, uz Jevreje, još Albanaci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.
Njihova prava tretira Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina u BiH.
Finci za RSE kaže da jedan od ključnih problema predstavlja to što Ustav nije jasno precizirao ko su “Ostali”.
Ističe da građani koji se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci nisu svrstani ni u tu kategoriju, niti su nacionalne manjine.
“Sada to postaje problem, jer ima cijeli pokret za dobijanje bosanskohercegovačke nacije, koji je sve jači. Nešto po tom pitanju trebati uraditi. Čini mi se da ih sada nema nigdje”, kaže on.
KAKVI SU REZULTATI POPISA?
Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.531.159 stanovnika. Njih 15,43 posto izjasnilo se Hrvatima, 50,11 posto Bošnjacima, te 30,78 posto Srbima.
Nešto manje od tri posto pripadnici su 17 nacionalnih manjina u BiH i drugih etničkih skupina.
Bosancima se izjasnilo 37.110 osoba, dok je njih 11.406 u kategoriji navelo da su Bosanci i Hercegovci. Nešto manje od 500 ih se izjasnilo da su Hercegovci, dok se manji broj izjasnio kao građani BiH.
“Na popisu su se ljudi svakako izjašnjavali. Ne može država, niti bilo ko drugi za nekog govoriti kako treba da se osjeća ili izjašnjava. Sad imate apsurd da ljudi koji osjećaju pripadnost nekoj grupi, samo zato što se ne nalaze na spisku, ne mogu biti priznati”, kaže Mujkić.
Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo, kaže za RSE da je Ustavni sud BiH, tumačeći Ustav prije 15 godina, jasno istaknuo da Ustav nalaže ravnopravnost svih naroda i građana u BiH.
“Sve opštine koje ne dozvoljavaju da matičnim knjigama evidentiraju ‘Ostali’, uključujući Bosance, ili Bosance i Hercegovce, čine diskriminaciju”, kaže on.
Cijela priča, kako upozorava, ima politički aspekt. Cilj je, ističe, da se dokaže da su konstitutivni narodi etničke zajednice, koje imaju “kvalitet nacija i da samo one imaju pravo da se upisuju”.
“Takav sukob politika se prenosi i na pitanje matičnih evidencija i to je razlog zašto se Bosancima ne dozvoljava da nađu svoje mjesto u matičnim knjigama”, ističe on.
ŠTA JE RJEŠENJE?
Ademović ističe da slučaj u kojem je Kemal Šalaka iz Sarajeva “pobijedio” matični ured i upisao djetetu nacionalnost Bosanac, treba biti takozvani precedentni slučaj.
“U uređenim državama, kad se desi takav precedentni slučaj provode ga na svim nivoima i ne morat se voditi postupak u svakoj općini. Jedino u BiH se zvanično, politički, pokušava nametnuti osiromašivanje i reduciranje identiteta građana”, ističe on.
Ademović rješenje vidi u tome da se u matičnim evidencijama uvede “dvostruko izjašnjavanje”, odnosno odvojeno izjašnjavanje za nacionalnost i etničku pripadnost.
Nacionalnu ravnopravnost i jednaka ljudska prava, konsititutivnim narodima, “Ostalima” i građanima, formalno predviđaju i ustavi dva bh. entiteta.
No, u praksi ravnopravnost nikada nije zaživjela, te su konstitutivni narodi u odnosu na ostale, privilegirani u mnogim oblastima, a prilikom zapošljavanja u javnim službama se “vodi računa” o nacionalnom balansu.
SKORO 400 PRESUDA PROTIV BIH ZBOG KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA
Pored toga, BiH već 14 godina nije provela ni presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom joj je naloženo da dozvoli kandidiranje pripadnicima “Ostalih” u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH, gdje se biraju isključvo predstavnici tri konstitutivna naroda.
Autor: Marija Arnautović / RSE
BiH
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da očuvanje i jačanje Ustava BiH daje šansu BiH da živi.
Dodik je naveo da će Srpska do srijede, 26. februara za kada mu je u Sudu BiH zakazano izricanje presude, i od srijede živjeti svoj miran život, a da će se politički procesi odvijati u institucijama i kroz javni narativ.
On je naveo da će jedina tačka na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iduće sedmice biti da se očuva i ojača Ustav BiH kao pažljivo balansirani i strukturisani dokument koji daje šansu BiH da živi.
Dodik je naglasio da je svaka presuda protiv njega problematična sa stanovišta da je stranac nametnuo odluku, da je riječ o čovjeku koji nije legalno izabran, te naglasio da ne može niko da mijenja zakone odlukama i da je jedino zakonodavno tijelo u BiH je Parlamentarna skupština.
Predsjednik Srpske ističe da njemu sude za krivično djelo koje ne postoji u zakonu i da je jasno da se protiv njega vodi politički proces.
„Tvrditi da odlukama pojedinca možete da mijenjate zakone Parlamentarne skupštine BiH više je udarac na BiH nego na Milorada Dodika“, rekao je Dodik za TV “Blic”.
Dodik je napomenuo da nigdje u svijetu ne postoji da stranac svojom odlukom mijenja zakon, dodajući da to čak ne može da uradi ni parlament dok se ne prođe određena procedura.
„Suština je da je Šmit donio odluku da će njegova odluka biti sastaviti dio zakonodavstva, što su muslimani prihvatili. Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman, jer oni to prihvataju, podanički mentalitet o tome govori“, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je istakao da Bošnjaci žele unitarnu državu i da je ovaj proces protiv njega počeo od američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalih iz stare američke administracije kojih više nema.
On je napomenuo da je Republika Srpska strana u Dejtonskom sporazumu, uz Federaciju BiH i da je za dva entiteta ostavljeno pravo da dogovaraju dopune tog sporazuma, a da se sada želi poništiti pravo Srpske da je strana, jer Bošnjaci žele unitarnu BiH.
Pozvaću opoziciju da razgovaramo
“Pozvaću opoziciju da razgovaramo, ako žele neka dođu, ako ne žele neću im zamjeriti”, istakao je za RTRS Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
„Za razliku od njih ja nikoga ne mrzim. Jedini relevantan momenat u kome gubite ili prikupljate snage su izbori. Mi smo pokazali na nedavnim lokalnim izborima da imamo snagu i podršku naroda. To ima i opozicija, i oni se i zovu opozicija zato što nemaju većinu. U tome pogledu postoji razlika između nas. Pokušavam da ostanem u službi dugoročnog nacionalnog interesa“, istakao je Dodik.
Podvukao je da i bez opozicije ima potpunu većinu, javnost, kao i prijatelje sa kojima se konsultuje oko mnogih pitanja.
„Imamo i potpuno drugačiju poziciju kada je u pitanju odnos SAD prema nama sa novom administracijom. Pozivam ih da dođu, ali poslije 12 časova u ponedjeljak taj razgovor više neće imati smisla, jer dolazi nam u posjetu bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani i još mnogo toga, ali otom -potom“, dodao je Dodik.
Dodik je podvukao da lično ne očekuje da ća ga opozicija podržati, ali da je spreman za dijalog.
„Lično ne očekujem da me podrže, jer oni nisu podržali ni svog predsjednika Radovana Karadžića. Kada sam išao na svjedočenje u Hag, Karadžić je bukvalno zaplakao kako su ga izdali svi njegovi najbliži saradnici i niko iz SDS-a nije ni išao tamo, svi su pobjegli od njega. Čak ga je tadašnja garnitura izbacila iz stranke. Zašto bi ja onda očekivao da stanu uz mene“, naglasio je Dodik.
Dodik je poručio da razumijem metode opozicije Srpske u kojima mimo političkih kriterijum osuđuju njega i njegovu porodicu.
„Međutim danas vidim da su kretanja daleko opasnija za Srbe ovdje. Za mene je primarno da se borim za srpski nacionalni identitet i njegovo biće. Ali ja nisam čovjek koji bi ugrozio i jednog Bošnjaka ili Hrvata koji žive ovdje. Odnos Banjaluka – Sarajevo nije u pitanju moj lični odnos prema Bošnjacima. To je politički odnos, oni imaju svoje, mi svoje stavove“, rekao je Dodik.
Dodik je podvukao da je Dejtonski sporazum potpuno urušen.
„Ostalo je još samo da se sruši pitanje pariteta u odlučivanju i sve je gotovo. Nametnuta je vojska, dat im je Sud i Tužilaštvo koje nisu imali, fiskalne nadležnosti putem Uprave za indirektne poreze. BiH propisuje stope PDV i nameće nam ih ovdje. SIPA, OBA, Granična služba nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Sve su te stvari koje su nam otete iz naše nadležnosti. Mi smo prvih godina to veoma uspješno radili. Pedi Ešdaun je nametnuo zakon u kome kaže da BiH donosi ustav tako što se prvo iz indirektnih poreza izuzima dio sredstava, a ono što ostane dijeli se entitetima vjerujući da će napraviti ekspanziju u rastu tog budžeta i razvlastiti entitete. Naravno to se nije desilo, potpuno pogrešan koncept“, istakao je Dodik.
Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a u velikom je strahu od presude Suda BiH najavljene za narednu sedmicu, a nakon okončanog sudskog procesa koji se protiv njega godinu dana vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Zbog procesa koji je vođen isključivo protiv njega kao pojedinca i odgovorne osobe koja je potpisivala ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prije toga poništio i koji su se odnosili na neobjavljivanje presuda Ustavnog suda BiH u RS i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika u RS, sada suočen s eventualnim posljedicama isključivo njegovog čina, Dodik je spreman uvući čitav entitet, ali i državu u krizu i haos samo kako bi spasio sebe, svoju poziciju i sačuvao moć.
Iz „arsenala“ brojnih prijetnji Dodik je povukao i onu da će Narodna skupština RS sve zaključke od 2010. godine naovamo pretočiti u zakone.
Otvorene prijetnje
Brojne od tih zaključaka je Ustavni sud BiH ranije već proglasio neustavnim i stavio van snage, a one donesene krajem 2024. godine poništio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dodik sada ponovo najavljuje da će NSRS preispitati svoju odluku o učešću u reformi Oružanih snaga BiH, odnosno najavljuje organizovanje vojske RS, te prijeti da će zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske.
Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvajao u NSRS uglavnom bez glasova većih opozicionih stranaka i to Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnosili su se na izlazak zvaničnika iz tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane, te su predviđali formiranje entitetskih agencija.
Narodna skupština RS usvojila je u decembru 2021. godine niz zaključaka kojima je bilo predviđeno donošenje zakona o uspostavljanju vojske RS, visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, kao i entitetske uprave za indirektno oporezivanje.
Sudeći prema Dodikovoj najavi NSRS bi trebala „oživjeti“ i neustavni zaključak o graničnoj liniji između dva entiteta u BiH i pretočiti ga u zakon.
Nema sumnje da će vladajuća većina u NSRS, kao i dosada „slijepo“ slijediti Dodikove upute i da će slučaju osuđujuće presude njihovom šefu, pokušati ga spasiti radikalnim potezima i štiteći i sebe i njega kriti se iza kolektivne odgovornosti.
Ugrožavanje mira
Dodikove najave su veoma opasne i evidentno je da on do naredne srijede želi što više „zapaliti“ atmosferu i huškačkom retorikom dizati tenzije do usijanja.
U zemlji u kojoj se skoro 30 godina nakon rata priča o ratu i u kojem je mir „na staklenim nogama“ Dodikovi potezi su velika prijetnja i miru i sigurnosti i stabilnosti.
Posebno se to odnosi na eventualni poziv koji bi kadrovima SNSD-a u oružanim snagama BiH, ili policijskim agencijama poput SIPA-e, Granične policije, Obavještajno-sigurnosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela uputio Dodik.
Jer, od čovjeka koji prijeti i državi i njenim institucijama, a i građanima svašta se može očekivati, pa i da izda naredbe svojim kadrovima u Oružanim snagama i policijskim agencijama štetne i opasne po državu i njene građane i u konačnici po mir.
Sve podsjeća na devedesete
Dodik je već unio pometnju i nemir svojim prijetnjama, a sada je pitanje da li su njegovi kadrovi na pozicijama na državnom nivou, naročito oni u sigurnosnom sektoru spremni da se odupru njegovim opasnim pozivima ili već čekaju da spremno izvrše ili možda već izvršavaju neku njegovu naredbu koja ne može biti na dobrobit većine građana ove zemlje, naročito onih u FBiH?
U ovom trenutku građani, naročito oni s iskustvom žrtve agresije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s pravom se pitaju jesu li institucije spremne da ih zaštite i od potencijalnih agresivnijih napada u režiji Milorada Dodika i njegovih sljedbenika i pristalica, piše Raport.
Jer, ko god je doživio i preživio rane devedesete i početak agresije na BiH, ne može se oteti utisku da ovi februarski dani podsjećaju na one u februaru 1992. godine, nakon kojih znamo šta je uslijedilo.
U odgovoru na upit Klix.ba su najprije naveli da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine te su napomenuli da je sigurnost Bosne i Hercegovine važna za region, Evropu i NATO. Uvjeravaju da neće dozvoliti ugrožavanje mira.
“Nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum ili da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje posvećen partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom. Podržavamo misiju Althea koju Evropska unija provodi u okviru aranžmana Berlin Plus. Produbljujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa zemljom, i kroz NATO-ovo sjedište u Sarajevu i nedavno uspostavljenu ćeliju za podršku političkom djelovanju. Podržavamo reformske napore, uključujući Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta”, poručili su.
U NATO-u očekuju od političara u Bosni i Hercegovini da rade svoj dio posla.
“Prijetnje secesijom, unutrašnji politički sukobi, retrogradne i nacionalističke ideje narušavaju teško stečenu stabilnost ove države. One su destabilizirajuće i opasne. Od vitalnog značaja je da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini ulože istinski napor u provođenju reformi, na dobrobit svih građana, i doprinosu pomirenju, trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je ključno za sigurnost Bosne i Hercegovine i regionalnu stabilnost”, dodaju.
Podsjećamo, prvostepena presuda Dodiku i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću bit će izrečena 26. februara u 13 sati. Dodik je najavio dvodnevni miting u Banjoj Luci te mogućnost ponovnog formiranja vojske RS-a ako bude proglašen krivim.
“Sve je u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom”, rekao je Kovačević i dodao da se čeka trenutak za usvajanje novog Ustava.
On je pozvao sve građane Republike Srpske da dođu na narodni miting u utorak, 25. februara, sa kojeg će biti poručeno, kako navodi, “da niko ne može suditi Republici Srpskoj, koja će da odbrani svoja prava i sve vrati u okvire ustavnog poretka”.
“RS će imati jasan odgovor koji će biti radikalan. Ranije smo rekli da postoji opcija A i B, a ova druga je radikalna. Ovdje je riječ o tome da se sudi predsjedniku RS jer je izvršavao obaveze na koje Ustav obavezuje. On po Ustavu RS izražava državno jedinstvo RS. Kada sudite nekome ko izražava državno jedinstvo, samo zbog toga što je radio nešto na šta ga Ustav obavezuje, onda je jasno da sudite svim građanima”, tvrdi Kovačević u izjavi za RTRS.
On također smatra, iako po struci nije pravnik, da se na taj način sudi pravu građana RS-a da biraju i da je to jasan signal da je ovo prvi korak ka tome da RS u potpunosti nestane.
“Građani treba da shvate da ovdje nije riječ ni o kakvim strankama, pojedincima, već o našem pravu da postojimo i sami donosimo odluke o svojoj sudbini i odluke na koje na osnovu Ustava imamo pravo”, rekao je Kovačević, koji je delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
On je naglasio da građani RS jasno, jedinstveno i nedvosmisleno stoje uz rukovodstvo RS-a, no to nije tačno, s obzirom da postoje mnogi koji se protive okupljanju i ne planiraju doći na isto.
“Državu čini teritorija, narod i narodna vlast koja ima legitimitet. Republika Srpska sve to ima, zato se toliko snažno bore protiv RS i svih prava koja su joj zagarantovana. Pitaju nas ovih dana šta će to da bude odgovor Republike Srpske, a naš odgovor je jednostavan – Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i Dejtonski sporazum”, poručio je Kovačević.
BiH
Izetbegović: ‘Ne bih rekao da će Milorada Dodika iko poslati u zatvor, ali očekujem onu drugu kaznu, važniju…’
I Srbima je dosta ratova i belaja, i da djecu šalju u neke ratove… Tražili bi time, da tako kažem, hljeba na pogaču… Oni žele da dovrše ratne ciljeve, oni nemaju narod spreman da ide u tom smjeru – smatra lider SDA Bakir Izetbegović
Nakon presude Miloradu Dodiku mogu da donesu ove odluke o povratku na izvorni Dejton, mogu da se povuku iz institucija, državnih, mogu da naprave referendum o odcjepljenju, mogu da zarate sa nama, sa Bosnom i Hercegovinom uz pomoć Srbije – izjavio je ovo za BHRT Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Međutim, kazao je kako do ovoga zadnjeg doći neće, jer narodu i Srbima je dosta ratova i belaja, i da djecu šalju u neke ratove.
– Dakle, tražili bi time, da tako kažem, hljeba na pogaču, jer dobili su pogaču u Dejtonskom sporazumu, 49% teritorije je dobila strana koja je napravila etnička čišćenja, genocid izvršila u Bosni i Hercegovini. I umjesto da budu zadovoljni s time, dakle imaju jedan aparthejd u kojima se Bošnjaci i Hrvati ništa ne pitaju. Oni žele da dovrše ratne ciljeve, oni nemaju narod spreman da ide u tom smjeru.
Također je istakao da ako se povuku iz državnih institucija, postoji i opozicija koja je spremna preuzeti.
– Ako se povuku iz institucija, ući će sve odlučnija alternativa iz RS-a, dakle, SDS, PDP i tako popuniće to. Ovaj put je narodu u RS-u dosta belaja, niskih plaća i niskih penzija, tenzija i odlaska djece iz RS-a, dok se neke porodice, neki kumovi, znate, bogate tamo, progledali su.
Komentarišući moguću presudu za entitetskog predsjednika Izetbegović se vratio i na slučaj presude bivšem premijeru FBiH Fadilu Novaliću i izdvojenom mišljenju jednog sudije.
– Imate hrabrije sudije, imate one koji su manje hrabri, ovaj put, kad je u pitanju Sena Uzunović, ja mislim da imamo posla s jednom osobom koja ima integritet, sudijski, profesionalni, ljudski, da donese presudu.
Izetbegović je rekao kako ne očekuje zatvorsku kaznu za Dodika, ali očekuje onu drugu.
– Ne bih rekao da će Milorada Dodika iko da pošalje u zatvor, ne mislim da će to uraditi, naći će način možda da to bude neka presuda uslovna ili na godinu dana, to se da otkupiti, da ne bi od njega napravili heroja, ali mislim da je onaj bitniji dio presude zabrana političkog djelovanja, i da će tu biti vjerovatno nekih osam godina, deset godina, pretpostavljam da će takvu stvar uraditi, ali nikad sev ne zna – zaključio je Izetbegović.
Cijeli razgovor pogledajte u video prilogu:
BiH
Načelnik Istočne Ilidže poručio Dodiku: “Ne ucjenjujte ljude mitinzima, opet će ljudi na posao u Sarajevo”
“Kao stanovnik Grada Istočno Sarajevo, grada koji graniči sa federalnim opštinama, kao zastupnik Srpske demokratske stranke, Stranke Ustava sa kojom je formirana Republika Srpska i pod čijim vodstvom su preduzeti neki od ključnih koraka ka njenom stvaranju, ja sam obavezni upozoriti predstavnike SNSD-a na opasnost od predstojećih aktivnosti. Ne tjerajte ove napaćene ljude u još jedan sukob”, napisao je Božović.
Božović je pozvao rukovodstvo SNSD-a da ne ucjenjuje birače dolaskom na skupove ističući da isti ljudi koje pozivaju na skupove, moraju na posao u Sarajevo.
“Ne ucjenjujte ih dolaskom na neke mitinge. Ne ponižavajte njihovo dostojanstvo. I vi i ja znamo da se RS ne brani tako. Hiljade građana Istočnog Sarajeva će opet na posao u Sarajevo. To je njihova egzistencija, jer je to opstanak njihove porodice. Vi imate moć, novac, ljude, mogućnosti. Ovi ljudi to nemaju”, naveo je.
Na kraju, rekao je kako ne treba voditi RS na sud.
“Bitišemo jedni do drugih, srpske i federalne općine Istočnog Sarajeva i Sarajeva. Banja Luka je daleko a vi niste svjesni našeg položaja. Dali smo ponudu – Gospodine predsjedniče, odstupite. Ne vodite RS na sud, odgovarajte kao Milorad Dodik, bar jednom u životu, bez skrivanja iza RS-a. Budi joj bar jednom štit, odvoji se od institucije. Spremni smo dopustiti da budete jedini kandidat na tim mogućim prijevremenim izborima ili neko koga predložite. Svaki Srbin koji bude na tom mjestu branit će Ustavni položaj RS-a. Radikalizacija koju predlažete i širite od strane svog glasnogovornika nije rješenje, već mudra i dugotrajna diplomatska borba i ustrajnost na tom putu. Naš cilj nije fotelja, već mir i stabilnost u Republici Srpskoj”, rekao je Božović
Samo kašika ove žitarice dnevno dovoljna je za dobru probavu, jak imunitet i vitku liniju
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu
Na ahiret preselio Pajalić (Mehmeda) Bećir
Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS
Na ahiret preselio Beganović (Bajre) Zlatko
Na ahiret preselio Mehić (Arif) Rasim
Na ahiret preselio Ćoralić (Alage) Mahmut – Car
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 5 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 5 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 5 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 5 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 5 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login