BiH
(Ne)ćemo u EU: Srbi ne žele, Bošnjacima ne daju, Hrvatima svejedno
Piše: Rasim Belko
Evropska unija vodi dvoličnu politiku i partnere ćemo potražiti na drugom mjestu, reče član Predsjedništva BiH MIlorad Dodik na prošlosedmičnoj konferenciji za novinare nakon sjednice tročlanog šefa države na kojoj je pokušao smijeniti predsjedavajućeg Šefika Džaferovića, nagovoriti Džaferovića i Željka Komšića da krivično prijave Christiana Schmidta i progurati velikosrpski projekat Otvorenog Balkana kao ideju od koje bismo navodno imali koristi.
Na stranu Dodikova nervoza jer su mu u proteklom periodu sve teže prolazile ideje u NSRS, na stranu i samoubilački potez oko uskraćivanja agremana ambasadoru Njemačke, ali ovo je još jedna značajna poruka spram integracija BiH u NATO. Prije Dodika slične je ispalio i član vrhuške SNSD-a Nebojša Radmanović, što ukazuje da se zvanična i vodeća politika bosanskohercegovačkih Srba i definitivno okrenula od evropskih integracija. Istina, ni ta Evropska unija se nije previše trudila da sve nas u BiH uvjeri u ispravnost tog našeg puta, ali ipak, EU jeste i ostaje jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine, piše Patria.
Otvoreni Balkan nije i ne bi smio biti uopće vanjskopolitički cilj. Jer, ma koliko mu udarali ekonomsku glazuru, svima koji hoće vidjeti jasno je da je riječ o hegemonističkom projektu, kojim bi se uspostavila apsolutna dominacija Srbije i Albanije nad ostalima, što bi bio svojevrsni uvod u neke nove kreature stvaranja “srpskog sveta”. Kako bi to izgledalo, ponajbolje vide u Crnoj Gori.
No, vratimo se Dodiku, koji više i ne preza od frontalnog obračuna sa Zapadom, koji ga s druge strane mazi neefikasnim sankcijama dopuštajući mu podrivanje svega naprednog u Bosni i Hercegovini, uz mogućnost da širi separatističke i proruske ideje. Jer, da je Dodikovo antinormalno i antidemokratsko djelovanje sasječeno na vrijeme, djelotvornim lijekom za koji postoje mehanizmi, Bosna i Hercegovina bi bila u prilično mirnoj luci, a Zapad imao daleko više šansi da ovdje uspostavi liberalni sistem evropskih vrijednosti. Jer samo jednim potezom visokog predstavnika Christiana Schmidta riješilo bi se teškog tereta koji Dodik predstavlja na sve nemoćnijim plećima ove zemlje. No, očito svjetske saglasnosti i podrške za to nema, očito Britanci i Amerikanci imaju preča posla oko kreiranja etničkih podjela BiH, a EU sa svojim unutrašnjim energetskim haosom i nema više toliko snage da se brine o BiH.
Pa šta ćemo onda s EU putem BiH na kojem su odavno barikade srpskog separatizma i hrvatske želje za trećim entitetom?
Srbi dakle neće u EU.
Istovremeno, iako to lider HDZ BiH Dragan Čović često potencira, ni Hrvatima se mnogo ne hiti. Jer, rijetki su bh. Hrvati bez putovnice Hrvatske, koja im omogućava skoro sve beneficije koje imaju drugi građani zemalja EU. Stoga Čović i ne osjeća pritisak naroda i potrebu da umjesto stege s Izbornim zakonom forsira put u Uniju koji je nekada, ne tako davno, forsirao kao svoje glavno pitanje.
Kako god čitali i gledali, jedini koji istinski žele u Evropsku uniju su oni koje sve je očitije ta Unija ne želi i ne prihvata. Jer, Bošnjaci, većinski muslimani, sve su češća tema rasprave o tome kako ih se inkorporirati u uniju kojom dominiraju kršćani. Iako su ti Bošnjaci uz one koji se izjašnjavaju kao Ostali najagilniji i najveći zagovornici eurointegracija to u ovom slučaju i ne pije mnogo vode.
Jer, glas Bošnjaka sve teže dopire do ušiju birokratizirane izvršne vlasti EU, a i ako dopre, ta ih vrhuška prilično ignoriše. Kontinuirano se na zastoj na tom putu i unutrašnje probleme u Bosni i Hercegovini gleda s aspekta tročlane krivice, gdje se u isti koš svrstavaju oni koji otvoreno rade za Putina i više to ne pokušavaju ni prikriti sa onima koji tamo gdje su vlast čine mnogo toga da se evropska praksa inkorporira u sistem. Za one koji eventualno ne shvataju o čemu govorim malo uputstvo – pogledajte gdje se najviše poštuju ljudska prava, gdje se usvajaju proevropski, antikoruptivni zakoni i gdje se pokušava graditi normalna i funkcionalna država i bit će vam jasno.
I najveći eurofanatici su u popriličnoj mjeri izgubili optimizam o mogućnosti da Bosna i Hercegovina jednog dana postane članica EU. Za to su osim unutrašnjih antidržavnih elemenata najveći krivci i politički lideri smješteni u Briselu.
Sve se na kraju svodi da Srbi ne žele u EU, Bošnjacima ne daju, a Hrvatima je ionako svejedno.
BiH
Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba
Maleni Emin je prišao jednom od članova ekipe Pomozi.ba i uručio mu pismo uz molbu da ga da predsjedniku Udruženja.
Emin je napisao da živi u Jablanici te je naveo svoje želje za 2025. godinu.
Napisao je da želi plišane igračke Mario i Luigi, bombone, Kinder jaje i paket Kinder šnita.
Pismo dječaka Emina
O njegovom pismu se oglasilo i Udruženje Pomozi.ba.
“Ovo je jedna od nezaboravnih priča sa terena koja nas je sve raznježila i podsjetila kako u svemu lošem uvijek ima trunka dobroga. Poplave koje su 3. i 4. oktobra pogodile Kiseljak, Fojnicu, Kreševo, Konjic, Jablanicu i posebno Donju Jablanicu ostavile su tragove koji će se dugo pamtiti. Snažna vodena bujica nakon obilnih kiša uništila je sve pred sobom, a mnogi ljudi su bili pogođeni ovom prirodnom katastrofom”, navode iz Pomozi.ba.
Dodaju da dok njihove ekipe neumorno rade na obnovi i pomažu onima koji su izgubili sve, često se sjećaju nevjerojatnih trenutaka koji ih podsjećaju na ono najljepše u životu.
“Ova nevina, ali tako dirljiva gesta podsjetila nas je na to da čak i u najmračnijim trenucima, postoji svjetlost koja nas povezuje. Emine, tvoja iskrenost i ljubav zaista su nas ganule”, poručili su iz Pomozi.ba.
BiH
Amerika uvela sankcije Staši Košarcu i još tri osobe iz RS-a
Osim Košarca, sankcije su uvedene Mirku i Aleksandru Dobriću iz Bosanske Gradiške i Vlatku Vukotiću, koji su povezani sa Igorom Dodikom i njegovim kompanijama.
Kako je navedeno, sankcionisani čine dio pokroviteljske mreže predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i omogućavaju porodici Dodik nastavak pokušaja da izbjegne sankcije SAD. Ranije su Amerikanci upozoravali porodicu Dodik da prate njihove pokušaje izbjegavanja sankcija i manipulisanje vlasničkom strukturom kompanija.
Tako su sankcionisane i firme Best Servise D.O.O. Banja Luka, povezano s Dobrić Aleksandrom; Nimus Innovations D.O.O. i VORTO D.O.O. iz Banje Luke i Zelena Jabuka iz Bosanske Gradiške;
State Department u obrazloženju sankcija navodi da je Košarac “ključni pokretač Dodikove korupcije i destabilizirajuće političke agende”.
“Vlada SAD ranije je Dodika sankcionisala za, između ostalog, bavljenje korupcijom na Zapadnom Balkanu. Dodik je godinama koristio svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom Dodikom Ova korupcija je potkopala povjerenje javnosti u bh. državne institucije i vladavinu prava. Dodikova mreža je nastavila s namjernim pokušajima da zaobiđe SAD sankcije, što su postizali manipulisanjem upravljačkim strukturama i preregistracijom određenih kompanija pod novim nazivima”, navedeno je State Depratmenta.
Navedeno je da današnje sankcije dodatno razotkrivaju “eklatantne i korumpirane pokušaje porodice Dodik da se obogati i zaobiđe sankcije SAD-a”.
“Sjedinjene Države će nastaviti ciljati i promovirati odgovornost za one koji olakšavaju Dodikovu korupciju i omogućavaju njegove napore da nastavi destabilizirajuće aktivnosti u Bosni i Hercegovini”, poručili su.
Klix
BiH
Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.
“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.
Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.
“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.
Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.
Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.
Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.
“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.
“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.
BiH
Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima
Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.
“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.
Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.
“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.
BiH
Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega
Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.
Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.
Prodor hladne fronte
Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.
U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.
Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.
Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.
Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.
BiH
Cvijanović: “Želimo jačanje saradnje s NATO-om”, Rutte naglasio: “Nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”
Na konferenciji za medije, Rutte i Cvijanović su se obratili javnosti, a prvi čovjek NATO-a izjavio je kako podrška Alijanse Bosni i Hercegovini ostaje jaka.
“Naša posvećenost Bosni i Hercegovini ostaje jaka. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovarat ćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo. NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH. Sigurnost BiH je važna za alijansu i regiju i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”, rekao je Rutte.
Ponovio je kako je mir ključan za cijelu regiju i da BiH može računati na NATO podršku.
S druge strane, Cvijanović se zahvalila Rutteu na mogućnosti da razgovaraju o brojnim temama.
“Sretna sam zbog mogućnosti da razgovaramo o svim ovim stvarima. Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj ‘areni’ na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo potpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, zaključila je Cvijanović.
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Otkriveno zašto kraljica Elizabeta nije posjetila Izrael: Vjerovala da je svaki Izraelac ‘terorist ili sin teroriste’
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
BiHprije 1 dan
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Snažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Cazinprije 3 dana
Tuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Sportprije 6 dana
Džanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
You must be logged in to post a comment Login