Connect with us

BiH

(Ne)ćemo u EU: Srbi ne žele, Bošnjacima ne daju, Hrvatima svejedno

Published

on

Piše: Rasim Belko


Evropska unija vodi dvoličnu politiku i partnere ćemo potražiti na drugom mjestu, reče član Predsjedništva BiH MIlorad Dodik na prošlosedmičnoj konferenciji za novinare nakon sjednice tročlanog šefa države na kojoj je pokušao smijeniti predsjedavajućeg Šefika Džaferovića, nagovoriti Džaferovića i Željka Komšića da krivično prijave Christiana Schmidta i progurati velikosrpski projekat Otvorenog Balkana kao ideju od koje bismo navodno imali koristi.

Na stranu Dodikova nervoza jer su mu u proteklom periodu sve teže prolazile ideje u NSRS, na stranu i samoubilački potez oko uskraćivanja agremana ambasadoru Njemačke, ali ovo je još jedna značajna poruka spram integracija BiH u NATO. Prije Dodika slične je ispalio i član vrhuške SNSD-a Nebojša Radmanović, što ukazuje da se zvanična i vodeća politika bosanskohercegovačkih Srba i definitivno okrenula od evropskih integracija. Istina, ni ta Evropska unija se nije previše trudila da sve nas u BiH uvjeri u ispravnost tog našeg puta, ali ipak, EU jeste i ostaje jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine, piše Patria.

Otvoreni Balkan nije i ne bi smio biti uopće vanjskopolitički cilj. Jer, ma koliko mu udarali ekonomsku glazuru, svima koji hoće vidjeti jasno je da je riječ o hegemonističkom projektu, kojim bi se uspostavila apsolutna dominacija Srbije i Albanije nad ostalima, što bi bio svojevrsni uvod u neke nove kreature stvaranja “srpskog sveta”. Kako bi to izgledalo, ponajbolje vide u Crnoj Gori.

No, vratimo se Dodiku, koji više i ne preza od frontalnog obračuna sa Zapadom, koji ga s druge strane mazi neefikasnim sankcijama dopuštajući mu podrivanje svega naprednog u Bosni i Hercegovini, uz mogućnost da širi separatističke i proruske ideje. Jer, da je Dodikovo antinormalno i antidemokratsko djelovanje sasječeno na vrijeme, djelotvornim lijekom za koji postoje mehanizmi, Bosna i Hercegovina bi bila u prilično mirnoj luci, a Zapad imao daleko više šansi da ovdje uspostavi liberalni sistem evropskih vrijednosti. Jer samo jednim potezom visokog predstavnika Christiana Schmidta riješilo bi se teškog tereta koji Dodik predstavlja na sve nemoćnijim plećima ove zemlje. No, očito svjetske saglasnosti i podrške za to nema, očito Britanci i Amerikanci imaju preča posla oko kreiranja etničkih podjela BiH, a EU sa svojim unutrašnjim energetskim haosom i nema više toliko snage da se brine o BiH.

Pa šta ćemo onda s EU putem BiH na kojem su odavno barikade srpskog separatizma i hrvatske želje za trećim entitetom?

Srbi dakle neće u EU.

Istovremeno, iako to lider HDZ BiH Dragan Čović često potencira, ni Hrvatima se mnogo ne hiti. Jer, rijetki su bh. Hrvati bez putovnice Hrvatske, koja im omogućava skoro sve beneficije koje imaju drugi građani zemalja EU. Stoga Čović i ne osjeća pritisak naroda i potrebu da umjesto stege s Izbornim zakonom forsira put u Uniju koji je nekada, ne tako davno, forsirao kao svoje glavno pitanje.

Kako god čitali i gledali, jedini koji istinski žele u Evropsku uniju su oni koje sve je očitije ta Unija ne želi i ne prihvata. Jer, Bošnjaci, većinski muslimani, sve su češća tema rasprave o tome kako ih se inkorporirati u uniju kojom dominiraju kršćani. Iako su ti Bošnjaci uz one koji se izjašnjavaju kao Ostali najagilniji i najveći zagovornici eurointegracija to u ovom slučaju i ne pije mnogo vode.

Jer, glas Bošnjaka sve teže dopire do ušiju birokratizirane izvršne vlasti EU, a i ako dopre, ta ih vrhuška prilično ignoriše. Kontinuirano se na zastoj na tom putu i unutrašnje probleme u Bosni i Hercegovini gleda s aspekta tročlane krivice, gdje se u isti koš svrstavaju oni koji otvoreno rade za Putina i više to ne pokušavaju ni prikriti sa onima koji tamo gdje su vlast čine mnogo toga da se evropska praksa inkorporira u sistem. Za one koji eventualno ne shvataju o čemu govorim malo uputstvo – pogledajte gdje se najviše poštuju ljudska prava, gdje se usvajaju proevropski, antikoruptivni zakoni i gdje se pokušava graditi normalna i funkcionalna država i bit će vam jasno.

I najveći eurofanatici su u popriličnoj mjeri izgubili optimizam o mogućnosti da Bosna i Hercegovina jednog dana postane članica EU. Za to su osim unutrašnjih antidržavnih elemenata najveći krivci i politički lideri smješteni u Briselu.

Sve se na kraju svodi da Srbi ne žele u EU, Bošnjacima ne daju, a Hrvatima je ionako svejedno.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije