BiH
Njemački mediji pišu: Srbija dobija ključnu ulogu na Balkanu, šta to znači za BiH?
Moskva aktivno povećava napetosti na Zapadnom Balkanu, a njemačka vlada se želi tome energičnije suprotstaviti. Srbija u tome dobiva ključnu ulogu, ocenjuje njemački tisak.
Već u uvodnoj napomeni autori kažu da je ruska invazija u Ukrajini vratila zapadnobalkansku regiju u fokus njemačke vanjske politike te da je prije svega diplomatski naglasak na Srbiji koja „s njenom bliskošću s Moskvom ima ključnu ulogu“.
Autori podsjećaju da se Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija ne mogu požaliti na manjak visoko rangiranih posjetitelja, jer je u ožujku u te tri zemlje dolazila njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock, s iste rute se upravo vratila ministrica obrane Christine Lambrecht, a svoje posjete je najavio i kancelar Olaf Scholz, za sada bez datuma, piše DW.
„U Berlinu se kaže da je najkasnije od ruske aneksije Krima i istočne Ukrajine godine 2014. zapadnobalkanska regija pozornica sve tvrđeg odmjeravanja snaga s Moskvom. Kremlju je navodno na početku bilo stalo samo do toga da suzbije NATO, ali je odavno upotrijebio sva raspoloživa sredstva za utjecaj, od korupcije preko stranaka i crkve sve do sudjelovanja u kritičnoj infrastrukturi i energetske ovisnosti, kako bi potkopao približavanje Europskoj uniji. Ali Moskva sada aktivno povećava napetost. Tome se njemačka Vlada želi energičnije suprotstaviti i aktivno pogurati europske integracije”.
Autori teksta podsjećaju da je prilikom nedavnog posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Berlinu njemački kancelar Scholz izričito naglasio europsku perspektivu zapadnobalkanskih zemalja.
„DA JE PROCES PRIBLIŽAVANJA ZASTAO KRIV JE SVAKAKO I EU”
„Srbija u tome dobiva ključnu ulogu, ne samo jer je s osam milijuna stanovnika najveća i gospodarski najjača zemlja. Već i zato jer upravo ponovo izabrani Vučić nije samo slijedio cilj pristupanja svoje zemlje Europskoj uniji, već je uvijek njegovao i odnose s ruskim šefom države Vladimirom Putinom.”
Autori potom objašnjavaju da je suštinski problem za Beograd Kosovo, a da njegovu neovisnost ne priznaje ni Moskva.
„Osim toga, Vučić ima značajan utjecaj u bosanskohercegovačkoj federalnoj jedinici Republici Srpskoj, u kojoj Moskva podržava secesionističke tendencije srpskog lidera Milorada Dodika. Bilo je riječi o tome da Njemačka pošalje dodatne vojnike u okviru misije Europske unije Althea, ali Lambrecht nije davala obećanja.”
Autori podsjećaju da je njemački kancelar Scholz ugostio Vučića i Kurtija, te da dijalog Beograda i Prištine stagnira već deset godina. U Njemačkoj je dogovoreno makar to da se pregovarački timovi sretnu 13. svibnja.
Autori primjećuju da se nova njemačka inicijativa pomno prati u regiji. „Da je proces približavanja zastao kriv je svakako i EU. Prošlog listopada je francuski predsjednik Emmanuel Macron, vjerojatno iz unutarnjopolitičke računice, iznenađujuće stavio veto na početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom – time je između ostalog poljuljao političku karijeru premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva, koji je protiv velikih otpora kod kuće slijedio reformski kurs u pravcu Europe. Razočarenje i osjećaj da ih EU ne želi zadržali su se sve do danas u tim zemljama i naposljetku je to dodatno osnažilo legendarnu srpsku „politiku ljuljačke“ između Istoka i Zapada“.
Autori teksta u listu Süddeutsche Zeitung konstatiraju da je udio zagovornika pristupa Europskoj uniji u Srbiji na povijesno niskoj razini, ali da se bulevarski listovi u zemlji okreću donekle kritičkom odnosu prema Moskvi. U tekstu se ocjenjuje kako je malo vjerojatno da će Beograd uvesti sankcije Moskvi kao što to traži Berlin, ali i da se Srbija pridružila rezoluciji u Ujedinjenim narodima koja je osudila rusku invaziju na Ukrajinu.
„Za Srbiju je to osjetljivo balansiranje; zemlja je suštinski ovisna o ruskom plinu, a u kosovskom pitanju ima najvažnijeg međunarodnog pokrovitelja“, zaključuju autori teksta u minhenskom dnevnom listu.
„OTVARA LI PUTIN STARE RANE NA BALKANU?”
Subotnje izdanje njemačkog list Bild – BildPlus – objavilo je pak tekst pod naslovom „Otvara li Putin stare rane na Balkanu?”. Autor podsjeća na to da rane iz devedesetih još nisu zacijelile i da ih rat u Ukrajini ponovo otvara. Poslije nabrajanja općepoznatih činjenica analiza se okreće Srbiji. „Načelno su Srbi i Rusi bili saveznici, i kao narodi i kao države. Važni političari i danas govore o „bratskom narodu”. Ta povezanost ima dugu povijest (koja seže u 19. stoljeće) i prožeta je slavenskom i pravoslavnom tradicijom.”
Autor potom konstatira: „Politički su Srbija i Rusija danas makar djelomično jedna cjelina. Jasan signal je Humanitarni centar u Nišu.”
Autor potom objašnjava da zapadni analitičari u tom centru vide vojnu bazu, preko koje Rusija može širiti svoj utjecaj u regiji. U tekstu se predočavaju sve poznate činjenice – da srbijanska vojska vježba s jedinicama Sjevernoatlantskog saveza, kao i da su tabloidi, koji su bili nekritički prema Rusiji, donekle promijenili kurs zbog Putinove izjave o Kosovu: „Time tiranin iz Kremlja vidi Kosovo kao neovisno“, zaključuje autor.
U drugom dijelu teksta autor se bavi Bosnom i Hercegovinom: „Utjecaj Kremlja u regiji je veliki. „Živjela Rusija!” vikao je u mikrofon u travnju Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, na jednom skupu u Bijeljini – prisutni su aplaudirali.”
Potom autor nabraja i ostale grijehe Milorada Dodika – njegovo uspoređivanje njemačkog socijaldemokratskog zastupnika Adisa Ahmetovića sa članom „Hitlerove mladeži” jer je zahtijevao još njemačkih vojnika u BiH. Potom citira Floriana Biebera sa Sveučilišta u Grazu koji kaže da je pasivnost Zapada dovela do nestabilnosti u zemlji.
U članku se navodi i uvjetovanje pristanka na članstvo Švedske i Finske u Sjevernoatlantskom savezu koje je naveo hrvatski predsjednik Zoran Milanović – uvjet je, prema njemu, promjena izbornog zakona u BiH u korist Hrvata.
Potom autor konstatira da su dugo Sjedinjene Američke Države vodile zapadnu balkansku politiku, a da sada to pokušava Berlin. On navodi izjavu njemačkog kancelara Scholza da je svim zapadnobalkanskim zemljama mjesto u EU, ali da su za to potrebne reforme na području slobode medija, suzbijanja korupcije i pravosuđa. „Gospodarski su odnosi dobri – na primjer, u Srbiji Njemačka s preko 400 tvrtki zapošljava preko 75.000 radnika”, završava autor svoj tekst.
BiH
Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”
Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.
Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.
“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.
On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.
“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.
On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.
“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.
Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
BiH
Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj
Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.
Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.
Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.
Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.
Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.
“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.
Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.
Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.
“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.
Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.
BiH
Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih
Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.
Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.
Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.
Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.
-
BiHprije 6 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 4 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 1 dan
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 1 dan
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 1 dan
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 1 dan
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM
You must be logged in to post a comment Login