Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Njemački ministar: Za mnoge Nijemce stiže najveći skok plaća u njihovim životima

Published

prije 2 godine

on

OD 1. listopada zakonom propisana minimalna plaća u Njemačkoj porast će na dvanaest eura po satu sa sadašnjih 10.45 eura. Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) opisao je nadolazeće povećanje u govoru kao “za mnoge vjerojatno najveći skok plaća u njihovim životima”, piše Fenix Magazin.

Što to znači za ljude s mini i midi poslovima?

Nova minimalna plaća donosi i promjene za marginalne honorarne zaposlenike na mini poslovima i zaposlenike na srednjim poslovima. Anke Marx, odvjetnica u Radničkoj komori Saarlanda, objašnjava da će gornja granica zarade za male poslove od listopada porasti s 450 eura na 520 eura.

Ubuduće će se ograničenje temeljiti na tjednom radnom vremenu od deset sati i novoj zakonskoj minimalnoj plaći. “S minimalnom plaćom od dvanaest eura možete raditi oko 43 sata mjesečno”, kaže Marx. Međutim, moraju se uskladiti samo plaće, a ne radno vrijeme u ugovoru.

Što su mini poslovi?

Mini poslovi su manji poslovi u kojima zaposlenici rade najviše 70 dana u kalendarskoj godini i prethodno su smjeli zaraditi najviše 450 eura mjesečno. Oni ne moraju plaćati nikakve doprinose za socijalno osiguranje.

Osnovno pravilo za mini poslove je da se svatko tko u prosjeku zarađuje više od 450 eura (od listopada 520 eura) mjesečno ne smatra radnikom u mini poslu. Postoje iznimke ako zaposlenici samo povremeno i nepredviđeno prekorače gornju granicu primanja.

Od 1. listopada, međutim, prekoračenje te granice je i zakonski propisano. Tada zaposlenici smiju premašiti granicu za male poslove od 520 eura samo u dva kalendarska mjeseca u godini, objašnjava Marx. Osim toga, u jednom kalendarskom mjesecu mogu zaraditi najviše dvostruko više od navedenog: 1040 eura.

“Dakle, ako je višak bio nepredvidiv, može se zaraditi najviše 7280 eura godišnje umjesto načelno mogućih 6240 eura”, izračunava Marx. Promjene su utvrđene zakonom.

Midi poslovi

Novosti postoje i za zaposlenike na takozvanim midi poslovima. Dosad su smjeli zarađivati ​​između 450.01 i 1300 eura mjesečno. Za razliku od marginalnih zaposlenika s nepunim radnim vremenom na malim poslovima, oni koji rade na srednjem radnom vremenu plaćaju svoje socijalno osiguranje iako s nižim doprinosima za zaposlenike od onih koji normalno zarađuju.

Dakle, midi posao počinje tamo gdje mini posao završava. Sukladno tome, s novom minimalnom plaćom i ovdje se povećavaju granice: zaposlenici na srednjim poslovima od listopada mogu zarađivati ​​između 520.01 i 1600 eura. Zbog svog položaja između niske i normalne zarade, midi poslovi se nazivaju i “klizećim zonama”.

U donjem dijelu ove klizne zone midi radnici su oslobođeni doprinosa za socijalno osiguranje, objašnjava Marx. Povećava se udio doprinosa za poslodavce. To znači: Do granice od 1600 eura doprinosi za socijalno osiguranje postupno se usklađuju do redovnog doprinosa, prenosi Fenix Magazin.

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet / Zanimljivosti

Osuđen diler narko kartela čiji je šef državljanin BiH: Prodao oko 80 kilograma droge

Published

prije 12 sati

on

26. Aprila 2024.

By

U Regionalnom sudu u Salzburgu u četvrtak, 25. aprila, osuđen je državljanin Austrije (30), za kojeg se navodi da je balkanskih korijena, a koji je godinama radio za narkobosa iz Bosne i Hercegovine.

Austrijski mediji navode da je on bio posrednik u većem narko lancu, te je navodno tokom posljednjih godina prodao oko 80 kilograma droge.

Ovaj osuđeni je jedini pripadnik ovog narko klana koji je odmah po hapšenju priznao sve što mu se stavlja na teret, dok su ostali krivicu priznali tek na sudu.

 

Riječ je o mladiću koji se bavio elektronikom, ali koji je vremenom izgubio posao jer se odao narkoticima. Baš zbog ovisnosti počeo je da radi za bh. narkobosa.

Mediji prenose da je riječ o kriminalnoj organizaciji koja je razotkrivena u policijskoj akciji Operacija Ahil. Kako prenosi Krone, radi se o bandi koja je iz Slovenije u Austriju prokrijumčarila stotine kilograma droge. Šef ovog zloglasnog klana je državljanin BiH koji je u martu mjesecu osuđen na deset godina zatvora.

Njegov diler, koji je danas osuđen, za ovu kriminalnu organizaciju je radio od početka 2019. do maja 2023. godine, a ulična vrijednost droge koju je preprodao iznosila je između 500.000 i 800.000 eura, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj, bio ranjen, a sad me Rusi žele protjerati

Published

prije 1 dan

on

25. Aprila 2024.

By

SRPSKI plaćenik Aleksandar Jokić, koji se borio na ruskoj strani u Ukrajini, snimio je videoporuku upućenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Požalio se kako nema rusko državljanstvo, zbog čega bi mogao biti protjeran u svoju matičnu zemlju, piše Lenta.ru.

Ako bude protjeran u Srbiju, prijeti mu 25 godina zatvora jer je sudjelovao u ratu u stranoj državi. Jokić je naveo da je zbog svojih ratnih zasluga dobio niz odlikovanja, uključujući medalju za oslobođenje Mariupolja. Tvrdi da je bio i ranjen.

Kazao je kako je postrojba u kojoj se borio rasformirana i da su druge jedinice odbile potpisati ugovor s njim. Poručio je da bi želio ostati u Rusiji i nastaviti braniti ruske interese u zoni “specijalne vojne operacije”.

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj

Političar obećao pomoć

Zastupnik iz Državne dume Aleksandar Hinštajn obećao je da će se pronaći rješenje. “Kolege iz ministarstva unutarnjih poslova već rade na rješavanju problema. Srbinu će se izdati privremeni azil. Situacija je malo složenija jer on nije sklopio ugovore s ministarstvom obrane, već s dobrovoljačkim formacijama Donjecke Narodne Republike (DNR)”, kazao je.

Dodao je da je već stupio u kontakt sa šefom DNR-a Denisom Pušilinom i da će uskoro predsjedniku poslati peticiju da Jokiću dodijeli rusko državljanstvo. Potvrdio je da je Rusija u četiri navrata odbila dodijeliti državljanstvo Jokiću, piše Index.hr.

Početkom siječnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o dodjeli ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju u ruskim oružanim snagama i članovima njihovih obitelji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Našim prijateljima iz islamskih zemalja nije drago kada glasaju za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Published

prije 2 dana

on

25. Aprila 2024.

By

Vidimo da je na male zemlje pritisak uočljiviji i snažniji. Mi smi mali i nije lako da se tome suprotstavimo, kaže Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u New Yorku da je tokom današnjih razgovora sa zemljama azijsko-pacifičkog regiona objasnio sve razloge zbog čega je Srbija protiv usvajanja rezolucije o Srebrenici i da su mnoge zemlje to razumjele i govorile da bi trebalo da se usaglase stavovi, ali da odlaganje ne zavisi od Srbije.

– Nastavićemo borbu, ima rezultata ali je teško, mali smo za najmoćnije sile, ali istinu ne možete da pobedite silom i za nas to znači, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

On je rekao i da nije optimističan po pitanju toga da će uspjeti da spriječi izglasavanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, ali da ga to neće spriječiti da nastavi da se bori.

– Znao sam to od početka, da je to gotovo nemoguća misija, ali to ne znači da smete da se ne borite. Ono što vi čuvate i branite i ono na šta ste se zakleli svom narodu i građanima, to je svetinja i za nas najvažnije, a ne strah pred silom i snagom onih koji su mnogo veći i jači od nas, rekao je Vučić u izjavi novinarima u New Yorku gdje je prisustvovao sjednici Vijeća sigurnosti UN o Kosovu.

On je naglasio da su sa svima razgovarali i objasnili situaciju.

– Ja moram da vam kažem da u svim grupama postoji ogromna rezervisanost prema postupku i mnogi naši prijatelji iz islamskih zemalja, čak i kada glasaju za, nije im drago, jer im je jasno da povređuju prijatelja, rekao je Vučić i dodao i da su i po tom pitanju mnogo toga uradili i podigli ugled Srbije.

– Vidimo da je na male zemlje pritisak uočljiviji i snažniji. Mi smi mali i nije lako da se tome suprotstavimo. Veliki smo posao uradili u UN. Imali smo sastanak sa predstavnikom Brazila, sada sa Gutteresom, sa specijalnim savetnikom UN za pitanje genocida, sa još pet, šest evropskih zemalja koje bar možemo da pitamo da ne budu protiv nas, rekao je Vučić novinarima.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕