U ovom najturbulentnijem desetljeću od Drugog svjetskog rata, a još nismo stigli ni do polovine, imali smo niz događaja bez presedana u geopolitičkom smislu, a povratak Donalda Trumpa na čelo Amerike uistinu se tako može nazvati.

Početkom desetljeća bio je apsolutno otpisan, ismijan zbog stavova o pandemiji, izvrgnut ruglu nakon što su njegovi pristaše upali u Kongres, osramoćen zbog raznih optužnica, a onda se digao iz pepela poput Feniksa, preživio atentat i pokušaj atentata te dobio izbore.

Prijeti gubitak 33 milijarde dolara

Sve to govorimo jer će ovaj događaj snažno utjecati na Europu, a na Bosnu i Hercegovinu i iz njezinog ugla, a možda još snažnije iz ugla Njemačke, gdje je danas oko 200 hiljada radnika porijeklom iz BiH koji šalju milijarde maraka svojima ovdje.

Njemačku bi, prema svemu sudeći, moglo čekati teško razdoblje ako se brzo ne osvijesti, a prema najnovijim događajima, neće, no krenut ćemo redom, i to od istraživanja münchenskog ekonomskog instituta Ifo. Trumpove najavljene carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta, uključujući Kinu i EU, značajno će smanjiti izvoz Njemačke u SAD, koji je za ovu zemlju najvažnije izvozno tržište.

Prema analizi Ifa, visoke carine i ograničenja međunarodne trgovine mogli bi Njemačku godišnje stajati čak 33 milijarde eura, pri čemu bi njemački izvoz u SAD mogao pasti za 15 posto, dok bi izvoz u Kinu zbog neizravnih učinaka mogao pasti za dodatnih 10 posto. I kako to nadomjestiti!? Njemački ekonomisti upozoravaju da bi te mjere, ako se provedu, mogle imati ozbiljne posljedice na radna mjesta i gospodarski rast Njemačke. Sada idemo dalje, na posljednji događaj, a to je dodatna destabilizacija Njemačke (ili uvod u stabilizaciju ako pitate naše ljude vani).

Pala je vlada kancelara Olafa Scholza nakon što je on odbio predložene mjere partnera u vlasti, poput smanjenja socijalnih davanja, ublažavanja klimatskih propisa i smanjenja poreza kompanijama. U ovom trenutku događaj je dodatno otežao poziciju Njemačke.

Šta čeka radnike iz BiH u Njemačkoj, koja nam je više od pola stoljeća, uz Hrvatsku, glavno odredište za život i rad. Prema procjenama, u Njemačkoj živi i radi oko 200.000 radnika iz BiH. U Njemačkoj im nikad nije bilo lako. Rad od jutra do sutra je činjenica i nekad i danas, međutim, nezadovoljstvo je danas veće nego ikad. Neko je dobro primijetio da dio tog nezadovoljstva, i to ne samo naših ljudi vani već i Nijemaca koji su tu od postanka, proizlazi i iz osjećaja da rade kako bi financirali sistem socijalne pomoći koji u velikoj mjeri koristi novopridošlim migrantima. Prema trenutačnim njemačkim socijalnim propisima, socijalna naknada za nezaposlenog migranta može iznositi i do 450 eura mjesečno za pojedinca, uz dodatne iznose za članove obitelji, kao i subvencije za stanarinu i zdravstveno osiguranje.

Marko koji trenutno živi u Berlinu otkriva da sve više radnika iz BiH razmatra povratak u domovinu.

“Radim ovdje već pet godina i u početku je bilo dobro. Međutim, sve više osjećam da moj rad ide u korist sistemu koji ne pomaže radnicima, nego financira ljude koji i ne rade, a primaju naknade. Sve više nas razmišlja o povratku jer ni Njemačka više nije kao što je bila.

Prije je bila sigurna i stabilna, sada je haotičnija i nesigurnija. Tome, iskreno, doprinosi i “woke” agenda koja uči našu djecu nekim nelogičnim stvarima, da ne iskoristim neku grublju riječ – priča nam sagovornik. Nezadovoljstvo, čini se, raste svakim novim danom, a sve spomenuto, kao i činjenica da je u zemlji oko 1,2 miliona ilegalnih migranata, itekako tome pomažu jer je opterećen sistem socijalne skrbi, troškovi koje država troši na socijalu rekordni su, kriminal i nesigurnost rastu.

Prema riječima Lisandre Flach, direktorice Ifo centra za međunarodne ekonomske odnose, Njemačka i EU moraju ojačati svoju poziciju kako bi se nosili s očekivanim ekonomskim promjenama. Preporučuje se veća integracija EU-a na području tržišta usluga i vjerodostojan odgovor na događaje u svijetu. Njemačka mora pokazati zašto je najjača europska sila, piše Večernji list BiH.