Iako je Bosna i Hercegovina ispunila većinu uslova iz programa 5+2, neriješena pitanja državne imovine i političke blokade koje ugrožavaju fiskalnu stabilnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku zatvaranju OHR-a.

Dok se posljednjih mjeseci intenziviraju rasprave o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, sve češće se otvara i pitanje potpunog zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR). Međutim, iako je BiH ostvarila značajan napredak u ispunjavanju uslova predviđenih programom 5+2, ključni izazovi još uvijek nisu riješeni.

Program 5+2 predstavlja skup od pet ciljeva i dva dodatna uslova koje je utvrdio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a koji moraju biti ispunjeni prije nego što međunarodna zajednica zaključi da je BiH spremna funkcionisati bez nadzora visokog predstavnika.

Prema dosadašnjim procjenama, najveća prepreka ostaje pitanje raspodjele državne imovine između države i drugih nivoa vlasti. Upravo se to pitanje godinama nalazi u središtu političkih sporova i predstavlja posljednji veliki neriješeni element programa 5+2.

Međutim, sve više pažnje privlači i pitanje fiskalne stabilnosti države. Na posljednjoj sjednici ambasadora Upravnog odbora PIC-a, guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović upozorila je na izazove koji pokazuju da finansijski sistem države i dalje zavisi od međunarodne intervencije u ključnim trenucima.

Kao primjer navodi se slučaj arbitražne presude u predmetu „Viaduct“, gdje institucije BiH nisu uspjele postići dogovor o načinu izmirenja obaveza nastalih zbog postupaka entiteta Republika Srpska. Proces je deblokiran tek nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, što je dodatno otvorilo pitanje sposobnosti domaćih institucija da samostalno rješavaju složene finansijske sporove.

Pored toga, usvajanje državnog budžeta gotovo svake godine prati politička kriza i višemjesečna kašnjenja, zbog čega institucije često funkcionišu na osnovu privremenog finansiranja. Takva praksa negativno utiče na stabilnost javnih finansija i otežava provođenje reformi neophodnih za evropski put Bosne i Hercegovine.

Dodatni izazov predstavljaju obaveze koje BiH mora ispuniti u oblasti finansijskog nadzora i sprečavanja pranja novca. Kašnjenja u usvajanju potrebnih zakona više puta su dovela zemlju u situaciju da se suočava s upozorenjima međunarodnih finansijskih institucija, dok još uvijek nije ostvareno ni puno uključivanje u evropski sistem platnog prometa SEPA.

Zbog svega navedenog, stručnjaci upozoravaju da pitanje zatvaranja OHR-a ne može biti posmatrano isključivo kroz prizmu državne imovine. Jednako važna ostaje sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da osiguraju fiskalnu stabilnost, donose odluke bez dugotrajnih blokada i garantuju dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Sve dok ključni državni procesi zavise od intervencija međunarodne zajednice, prostor za gašenje OHR-a ostaje ograničen, bez obzira na napredak ostvaren u drugim segmentima programa 5+2.

Tužne vijesti dolaze iz regiona nakon što je potvrđena smrt poznatog sportskog komentatora Edina Avdića, čovjeka koji je ostavio dubok trag u sportu i svojoj zajednici.

Vijest o njegovoj smrti potresla je brojne prijatelje, poznanike i sportske radnike koji se od njega opraštaju emotivnim porukama na društvenim mrežama.

Dugo godina radio je kao komentator TV Arena Sport, bio je prepoznatljiv po svojim komentarima utakmica zajedno sa Nenadom Kostićem.

Posebno ostaje upamćen po legendarnom prenosu košarkaške reprezentacije Bosne i Herecgovine protiv Litvanije i čuvenim “sa parkinga”.

Edin Avdić je preminuo u 47. godini, a uzrok smrti još nije poznat.

Rođen je 1979. godine u Sarajevu, a svoje prve sportske korake napravio je kao košarkaš u omladinskim kategorijama KK Bosna. Ipak, ubrzo je karijeru usmjerio ka novinarstvu i komentatorskom poslu, gdje je i stekao najveću prepoznatljivost.

Tokom godina postao je sinonim za prenose Eurolige, NBA lige i ABA lige, a posebno je cijenjen zbog načina na koji kombinuje stručnost, statistiku i zanimljive detalje iz igre.P

Dugo godina radio je za Arena Sport, gdje je bio jedan od glavnih komentatora košarke, a imao je i veoma uspješne emisije i podcaste u posljednje vrijeme.

Sportsport.ba

Maratonska sjednica Predsjedništva SDS-a, koja je trajala od 17 sati do iza ponoći, završena je odbacivanjem prijedloga Draška Stanivukovića o zajedničkom nastupu sa Pokretom „Sigurna Srpska“ na predstojećim Općim izborima, tvrdi lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Prema informacijama koje je Vukanović objavio nakon sjednice, Predsjedništvo SDS-a nije prihvatilo sporazum koji je predviđao zajedničku listu SDS-a i PDP-a, uz prijedlog da Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kao alternativu, SDS je, kako navodi, ponudio da Stanivuković bude kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je on ranije odbio.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša, prema Vukanovićevim navodima, tokom sjednice je ponovio da nema namjeru povući svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske. Istakao je da bi odustajanje od kandidature moglo ozbiljno ugroziti poziciju i budućnost stranke te najavio da će od Glavnog odbora SDS-a narednog vikenda zatražiti potvrdu svoje kandidature.

Tokom rasprave izneseni su stavovi da bi eventualno spajanje SDS-a i Pokreta „Sigurna Srpska“, kao i formiranje novog političkog subjekta pod zajedničkim okriljem, moglo dovesti do slabljenja ili gašenja SDS-a, što su pojedini članovi ocijenili neprihvatljivim.

Vukanović je također naveo da je Darko Babalj predložio održavanje još jednog kruga razgovora sa Stanivukovićem prije sjednice Glavnog odbora SDS-a. Ipak, smatra da su daljnji pregovori malo vjerovatni za uspjeh, s obzirom na to da je Stanivuković već odbio prijedlog SDS-a o kandidaturi za Predsjedništvo BiH.

„Dugotrajno nadmudrivanje i iscrpljivanje SDS-a samo je nanijelo štetu stranci. Trebalo je mnogo ranije donijeti odluku i tražiti podršku za Blanušu, umjesto višemjesečnih pregovora koji nisu donijeli rezultat“, poručio je Vukanović.

Odluka Glavnog odbora SDS-a, koja se očekuje tokom vikenda, mogla bi dati konačan odgovor na pitanje kandidature za predsjednika Republike Srpske i daljnjeg djelovanja opozicije pred izbore.

Često možemo čuti, pročitati kako ”umrli dolaze po žive” u smislu da npr. kad umre jedan od bračnih drugova a zatim nekoliko mjeseci, godina ”dolazi”  po svog bračnog druga, tj. umire i on.

Umiranje i smrt sa islamskog stanovišta

Uvod

Smrt je neizbježna stvarnost svakog čovjeka i jedna od temeljnih tema o kojima govori islam.

Islam smrt ne posmatra kao kraj postojanja, već kao prelazak iz prolaznog života na ovom svijetu u vječni život na Ahiretu.

Zato vjernik na smrt gleda sa sviješću o odgovornosti pred Allahom, ali i sa nadom u Njegovu milost.

Allah, dž.š., kaže:

„Svaka duša će smrt okusiti, i Nama ćete se poslije vratiti.“
(El-Ankebut, 57)

Šta je smrt u islamu?

Smrt predstavlja rastavljanje duše od tijela. Ona nastupa onda kada Allah odredi kraj čovjekovog dunjalučkog života.

Niko ne može ni ubrzati ni odgoditi smrt mimo Allahove odredbe.

Allah, dž.š., kaže:

„Nijedan čovjek ne može umrijeti osim Allahovom voljom, u času određenom.“
(Ali Imran, 145)

Trenuci umiranja

Islam podstiče vjernika da se za smrt priprema tokom cijelog života kroz vjeru, dobra djela i pokajanje. U trenucima umiranja preporučuje se da se umirućem pomaže da izgovara šehadet:

„Podučavajte svoje umrle riječima: La ilahe illallah.“
(Muslim)

Prema islamskom učenju, meleci dolaze čovjeku u trenutku smrti. Vjernicima donose radosne vijesti, dok nevjernike očekuje težak susret sa smrću.

Smrt kao podsjetnik

Poslanik Muhammed, a.s., često je podsjećao ashabe na smrt:

„Često se prisjećajte rušitelja svih užitaka – smrti.“
(Tirmizi)

Sjećanje na smrt pomaže čovjeku da bude skroman, odgovoran i svjestan prolaznosti dunjaluka.

Život poslije smrti

Nakon smrti čovjek ulazi u berzahski život, period između smrti i Sudnjeg dana. Na Sudnjem danu svi ljudi će biti proživljeni i odgovarat će za svoja djela.

Allah, dž.š., kaže:

„Pa ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga.“
(Ez-Zilzal, 7–8)

Odnos muslimana prema smrti

• vjeruje da je smrt Allahova odredba;
• priprema se za nju dobrim djelima;
• ne očajava pred smrću;
• nada se Allahovoj milosti;
• nastoji ostaviti dobro djelo koje će koristiti ljudima i nakon njegove smrti.

Zaključak

Islam uči da smrt nije kraj, nego početak novog života. Zato vjernik treba živjeti odgovorno, činiti dobra djela, iskreno se kajati za grijehe i biti spreman za susret sa svojim Gospodarom. Svijest o smrti pomaže čovjeku da bolje iskoristi vrijeme koje mu je Allah podario i da svoj život ispuni vjerom, moralom i korisnim djelima.

Često možemo čuti, pročitati kako ”umrli dolaze po žive” u smislu da npr. kad umre jedan od bračnih drugova a zatim nekoliko mjeseci, godina ”dolazi”  po svog bračnog druga, tj. umire i on.

Melek smrti dolazi po živog čovjeka. Umrli se ne vraća na dunjaluk. Sve se dešava Allahovom voljom i određenjem.

Film, koji potpisuje reditelj Mirza Begović, donosi priču smještenu u Bosnu i Hercegovinu početkom devedesetih godina, prateći sudbine običnih ljudi kroz spoj humora, emocija i životnih izazova. Kroz zanimljivu radnju i prepoznatljive likove, „Testament“ tematizira porodične odnose, nasljedstvo, prijateljstvo i vrijednosti koje povezuju ljude.

Ostvarenje je tokom kino distribucije privuklo veliku pažnju publike i ostvarilo značajne rezultate gledanosti, potvrdivši interes domaće publike za bosanskohercegovašku filmsku produkciju.

Televizijska premijera filma predstavlja priliku za sve one koji ga nisu imali priliku pogledati na velikom platnu, ali i za gledaoce koji žele ponovo uživati u jednoj od najgledanijih domaćih filmskih priča posljednjih godina.

Izvor:zenicablog.com