Nakon perioda visokih temperatura, Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje kratko osvježenje, ali se vrućine vraćaju tokom vikenda. Početak naredne sedmice mogao bi donijeti i konkretniju promjenu vremena uz kišu i lokalne pljuskove.

Usljed prodora hladnijeg zraka, koji će glavninom zahvatiti područja istočnije od Bosne i Hercegovine, pad temperature već se danas osjeti u sjevernim dijelovima zemlje. Izraženije osvježenje očekuje se u četvrtak, 13. augusta, te u petak, 14. augusta.

Dnevne temperature u četvrtak i petak kretat će se uglavnom između 26 i 31 °C, dok će na jugu zemlje biti toplije, uz temperature do 37 °C.

Sunčano i uglavnom bez padavina

Iako je danas poslijepodne moguć rijedak i kratkotrajan pljusak, u naredna dva dana ne očekuju se značajnije padavine. Preovladavat će pretežno sunčano vrijeme.

Ni tokom vikenda, 15. i 16. augusta, nema naznaka za značajnije padavine. Uz pretežno sunčano vrijeme, temperatura će ponovo biti u porastu.

U nedjelju se očekuje povratak pravih ljetnih vrućina, pa će temperature širom zemlje dostizati 33 do 37 °C.

Svježija jutra

Iako će dnevne temperature ponovo rasti, jutra će biti ugodnija i većinom svježa.

Najsvježije će biti u petak i subotu ujutro, što će posebno pogodovati onima koji teško podnose visoke dnevne temperature.

Do vikenda će puhati slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok se tokom vikenda očekuje slab vjetar promjenjivog smjera.

Početak naredne sedmice donosi promjenu vremena

Prema trenutnim prognozama, značajnija promjena vremena očekuje se početkom naredne sedmice.

U ponedjeljak, 17. augusta, i utorak, 18. augusta, izgledna je pojava kiše i lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom.

Posebno se tokom utorka padavine očekuju u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Ukratko, naredni dani donose kratko osvježenje, zatim povratak visokih temperatura tokom vikenda, dok bi početak naredne sedmice mogao donijeti dugo očekivanu kišu i osjetniji pad temperature.

Ekstremne temperature i dugotrajna suša sve ozbiljnije ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti i građani kroz nova poskupljenja hrane. Dok poljoprivrednici već zbrajaju štetu na usjevima i stoci, razmjere problema tek će biti poznate u narednim mjesecima.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da je situacija izuzetno teška, posebno zbog visokih temperatura koje se očekuju i u narednim danima.

„Suša je ekstremna, temperature su ekstremne. Dosta usjeva propada – silažni kukuruz, voće, povrće, pa i stoka čak dosta strada“, upozorio je Bićo.

Poseban problem predstavljaju visoke temperature u štalama, zbog kojih životinje trpe ozbiljne temperaturne šokove. Proizvodnja mlijeka već je smanjena, a ukoliko se vremenske prilike uskoro ne promijene, poljoprivrednici strahuju od još većih gubitaka.

Gubici se mjere milionima tona

Problemi nisu ograničeni samo na Bosnu i Hercegovinu. Visoke temperature i suša pogodile su veliki dio Evrope, gdje poljoprivrednici također bilježe ogromne gubitke.

Prema dostupnim procjenama, toplotni val tokom juna 2026. godine uništio je oko devet miliona tona usjeva širom Evrope, što predstavlja jednu od najlošijih žetvi u zemljama Evropske unije i Velikoj Britaniji posljednjih godina.

Procjenjuje se da su evropski poljoprivrednici zbog toga izgubili oko dvije milijarde eura prihoda.

Među najpogođenijim zemljama je Francuska, gdje je izgubljeno oko 3,4 miliona tona kukuruza, dok se u Mađarskoj gubici procjenjuju na oko 2,4 miliona tona.

Poljoprivrednici upozoravaju da bi kod pojedinih kultura pad prinosa mogao iznositi između 50 i 70 posto.

Manjak domaće proizvodnje mogao bi dodatno povećati potrebu za uvozom, što bi se moglo odraziti i na cijene hrane na evropskom, ali i tržištu Bosne i Hercegovine.

Građane očekuju veći troškovi?

Za potrošače je najvažnije pitanje šta će se sve ovo značiti za cijene hrane.

Poljoprivrednici već imaju znatno veće troškove proizvodnje. Bićo ističe da su inputi bili skupi još tokom sjetve, dok su cijene goriva u jednom trenutku dostizale i četiri KM.

Dodatni problem predstavlja navodnjavanje. Zbog ekstremne suše pumpe moraju raditi znatno više, što povećava potrošnju goriva i električne energije.

Svi ti troškovi, upozoravaju poljoprivrednici, na kraju se moraju odraziti i na cijene proizvoda.

Ukoliko se suša nastavi, posebno bi mogli biti pogođeni voće, povrće, kukuruz i drugi poljoprivredni proizvodi, dok bi smanjena proizvodnja stočne hrane mogla dodatno povećati troškove stočarstva i proizvodnje mlijeka.

Pomoć poljoprivrednicima nije jednostavna

Dodatni problem predstavlja procedura za proglašenje elementarne nepogode i isplatu pomoći poljoprivrednicima.

Da bi se omogućilo obeštećenje zbog velikih šteta, potrebno je provesti složenu proceduru. Prvo stanje elementarne nepogode trebaju proglasiti tri općine, zatim tri kantona, nakon čega bi se procedura trebala pokrenuti i na nivou Federacije BiH.

Poljoprivrednici zbog toga upozoravaju da je pomoć neophodna što prije, jer se šteta svakim novim danom ekstremnih temperatura povećava.

Ako se vremenske prilike uskoro ne promijene, posljedice ovogodišnje suše mogle bi se osjećati mjesecima, a građani bi ih, osim kroz nestašicu pojedinih proizvoda, mogli osjetiti i kroz više cijene hrane.

U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se novi Zakon o radu kojim bi trebala biti preciznije uređena pitanja radnog vremena, korištenja godišnjeg odmora i kontrole poštivanja prava zaposlenih.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je da je novi zakon upućen Vladi FBiH na usvajanje, a među najvažnijim novinama je fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora.

Prema najavljenim izmjenama, radnici bi godišnji odmor, u dogovoru s poslodavcem, mogli koristiti u više navrata. To bi predstavljalo promjenu u odnosu na trenutno zakonsko rješenje prema kojem se godišnji odmor može koristiti u najviše dva dijela.

Majkama dodatni dan odmora za svako dijete

Posebna pažnja u novom zakonu trebala bi biti posvećena određenim kategorijama radnika. Tako je najavljeno da bi majke mogle ostvarivati pravo na jedan dodatni dan godišnjeg odmora za svako rođeno dijete.

Istovremeno, predviđene su strožije kazne za poslodavce koji krše prava radnika, kao i veća ovlaštenja inspekcijskih organa.

Ove promjene dolaze u trenutku kada se sve češće govori o problemima radnika u privatnom sektoru. Posebno se ukazuje na slučajeve u kojima zaposleni imaju samo jedan slobodan dan u sedmici, koriste kraći godišnji odmor od zakonskog minimuma ili se od njih traži da naknadno odrađuju dane provedene na godišnjem odmoru.

Dva slobodna dana sedmično sve češće se traže kao standard

Važeći Zakon o radu FBiH garantuje najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, odnosno jedan slobodan dan. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično, a može biti raspoređeno na pet ili šest radnih dana.

Međutim, u brojnim razvijenim zemljama dva slobodna dana sedmično već su uobičajen standard. Sve češće se i u BiH postavlja pitanje da li bi dva dana sedmičnog odmora trebala postati zakonski minimum.

Zanimljivo je da pojedini poslodavci u oglasima za posao upravo dva slobodna dana sedmično navode kao pogodnost, iako bi se moglo očekivati da takva praksa bude standard, a ne dodatna pogodnost.

Pitanje slobodnih dana dodatno je aktuelizirano nakon uvođenja neradne nedjelje u trgovini.

Poslodavci: Većina kompanija poštuje pravo na sedmični odmor

Predstavnik Grupacije trgovine pri Udruženju poslodavaca FBiH Ramiz Mušić kazao je da se obaveza osiguravanja najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora poštuje u većini kompanija.

To se, kako navodi, odnosi i na sektore koji se često povezuju s mogućim kršenjem radničkih prava, poput trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva.

Mušić je poručio da Udruženje poslodavaca ne podržava kršenje zakona te pozvao poslodavce da poštuju prava zaposlenih.

Posebno je naglasio da je nezakonito zahtijevati od radnika da naknadno odrađuju

dane koje su proveli na godišnjem odmoru.

Sindikat traži dva slobodna dana sedmično

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović također je naglasio potrebu da radnici imaju dva slobodna dana sedmično, bez obzira na to koji su to dani.

Sindikat će, kako je najavljeno, ovo pitanje pokušati dodatno regulisati kroz nove kolektivne ugovore.

Kurtović je podsjetio da trajanje godišnjeg odmora zavisi od više faktora, uključujući radni staž, stručnu spremu i druge kriterije utvrđene kolektivnim ugovorima.

Prema njegovim riječima, maksimalno trajanje godišnjeg odmora kolektivnim ugovorima povećano je sa 30 na 36 radnih dana.

Praksu prema kojoj poslodavac od radnika zahtijeva da naknadno odrađuje dane godišnjeg odmora sindikat smatra neprihvatljivom.

Ministar: Naknadno odrađivanje godišnjeg odmora je nezakonito

Federalni ministar Adnan Delić podsjetio je da važeći zakon omogućava raspoređivanje radnog vremena na šest dana u sedmici, ali uz obavezan najmanje 24-satni neprekidni sedmični odmor.

Puno radno vrijeme ne smije trajati duže od 40 sati sedmično.

Delić je također jasno poručio da je zahtijevanje od radnika da naknadno odrađuje dane godišnjeg odmora nezakonito.

Prekovremeni rad moguć je samo u zakonom predviđenim okolnostima, uz obavezno vođenje evidencije i odgovarajuću naknadu.

Prema važećim propisima, prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana.

Problem predstavlja i nedostatak inspektora

Ministarstvo rada i socijalne politike do sada, prema Delićevim riječima, nije zaprimilo direktne prijave radnika koje se odnose na zahtjeve poslodavaca da naknadno odrađuju godišnji odmor.

Sve pritužbe o mogućim nepravilnostima prosljeđuju se nadležnim inspekcijama, od kojih Ministarstvo traži povratne informacije o poduzetim mjerama.

Delić je kao jedan od problema izdvojio i nedovoljan broj inspektora rada. Zbog toga je od Vlade FBiH i nadležnih inspekcijskih organa zatraženo jačanje kadrovskih kapaciteta.

Novi Zakon o radu trebao bi, prema najavama, donijeti jasnija pravila, efikasniju kontrolu i snažnije mehanizme zaštite zaposlenih.

Za radnike bi među najvažnijim promjenama mogle biti fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora, dodatni dani odmora za određene kategorije, strožije sankcije za poslodavce i snažnija inspekcijska kontrola.

Ostaje da se vidi u kojem će obliku novi zakon biti usvojen i hoće li kroz parlamentarnu proceduru biti dodatno izmijenjen.

„Svemirski internet“ kompanije SpaceX sve je bliže Bosni i Hercegovini. Građani BiH već mogu putem službene stranice Starlinka unijeti svoju adresu, naručiti opremu i uplatiti depozit za uslugu, što bi moglo značiti da se početak komercijalnog rada u BiH približava.

Američka kompanija SpaceX, u vlasništvu milijardera Elon Muska, registrovala je pravno lice u Bosni i Hercegovini, a najnoviji korak dodatno potvrđuje da kompanija ozbiljno priprema ulazak na tržište naše zemlje.

Riječ je o usluzi Starlink, koja omogućava pristup internetu putem mreže satelita koje SpaceX postavlja u niskoj Zemljinoj orbiti.

Građani BiH već mogu rezervisati opremu

Novost je da korisnici iz Bosne i Hercegovine sada na Starlinkovoj internet stranici mogu provjeriti dostupnost usluge unosom svoje adrese te započeti proces naručivanja opreme.

Korisnicima je omogućeno da uz depozit od devet dolara budu evidentirani na listi čekanja. Na taj način mogu rezervisati svoje mjesto za trenutak kada usluga i oprema budu dostupni na njihovoj lokaciji.

Ukoliko korisnik naknadno odustane od kupovine, depozit se, prema informacijama kompanije, vraća.

Kako funkcioniše Starlink?

Za korištenje Starlinka potrebna je satelitska antena, odnosno terminal koji se postavlja na lokaciji korisnika. Antena komunicira sa Starlinkovim satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti, a korisnik putem posebnog uređaja dobija internet konekciju.

Za razliku od klasičnog interneta, nije potrebno postavljati optičke ili druge kablove do objekta, niti zavisiti od dostupnosti baznih stanica mobilnih operatera.

S obzirom na to da se Starlinkovi sateliti nalaze znatno bliže Zemlji od tradicionalnih geostacionarnih satelita, kašnjenje signala je manje, pa je iskustvo korištenja bliže klasičnom širokopojasnom internetu.

To posebno može biti značajno za korisnike u ruralnim i nepristupačnim područjima gdje nema kvalitetne optičke ili druge infrastrukture.

Kome bi Starlink mogao biti najzanimljiviji?

Starlink vjerovatno neće biti neophodan većini domaćinstava koja već imaju kvalitetnu optičku, kablovsku ili mobilnu internet vezu.

Međutim, usluga bi mogla biti posebno interesantna:

• vlasnicima vikendica u ruralnim područjima,
• korisnicima koji nemaju dostupnu optičku infrastrukturu,
• kompanijama i ekipama koje rade na udaljenim lokacijama,
• korisnicima koji često putuju,
• objektima na područjima sa slabom mobilnom pokrivenošću,
• firmama kojima je potrebna pouzdana internet veza na terenu.

Koliko bi Starlink mogao koštati u BiH?

Zvanični cjenovnik za Bosnu i Hercegovinu još nije objavljen, zbog čega se konkretne cijene ne mogu potvrditi.

Prema cijenama Starlinka na pojedinim tržištima u regionu, očekuje se da bi mjesečna pretplata mogla biti oko 55 KM, dok bi početni trošak za satelitsku opremu mogao iznositi nekoliko stotina maraka, potencijalno i oko 700 KM.

Ipak, konačne cijene, brzine, uslovi korištenja i eventualne promotivne ponude biće poznati tek nakon zvaničnog početka pružanja usluge u BiH.

Forto potvrdio da je procedura u toku

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je potvrdio da je procedura za ulazak Starlinka na tržište Bosne i Hercegovine u toku.

Kompanija je 22. maja 2026. godine Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK) podnijela zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti davaoca usluga pristupa internetu.

Nadležne institucije trenutno analiziraju dostavljenu dokumentaciju, a završetak regulatorne procedure bit će ključan za početak zvaničnog pružanja usluge.

Mogućnost rezervacije opreme za korisnike iz BiH predstavlja novi korak prema dolasku Starlinka na domaće tržište. Ako regulatorna procedura bude završena bez većih prepreka, korisnici bi uskoro mogli dobiti novu mogućnost za brz internet, posebno tamo gdje postojeća infrastruktura nije dovoljno razvijena.

Sezona godišnjih odmora, pojačan intenzitet saobraćaja i aktuelni radovi na cestama usporavaju saobraćaj na brojnim dionicama širom Bosne i Hercegovine. Vozačima se preporučuje da prije polaska provjere stanje na cestama i graničnim prijelazima te da putovanja planiraju uz mogućnost zastoja.

Prema informacijama BIHAMK-a, duge kolone vozila trenutno su zabilježene na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima Velika Kladuša, Izačić, Deleuša i Zupci.

Na ostalim graničnim prijelazima također je pojačan promet putničkih vozila, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta. Dodatna zadržavanja mogu biti posljedica i primjene novog sistema registracije putnika prilikom ulaska i izlaska iz zemalja Evropske unije – EES (Entry/Exit System).

Radovi usporavaju saobraćaj

Zbog nastavka izgradnje poddionice autoceste Nemila–Vranduk, zatvorena je poddionica Golubinja–Nemila, a saobraćaj je preusmjeren na magistralnu cestu M-17.

Na autocesti A-1 zatvorena je dionica Lašva–Kakanj, u dužini od oko šest kilometara, zbog radova na sanaciji kolovoza. Vozila se na ovoj dionici usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.

Također, na dionici autoceste A-1 Sarajevo zapad–Lepenica, zbog aktuelnih radova, saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.

Ograničenja su na snazi i na pojedinim magistralnim cestama. Na dionicama Dobro Polje–Miljevina, Tuzla–Bijeljina i Jablanica–Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tona, dok je za vozila čija masa prelazi 3,5 tone saobraćaj i dalje obustavljen.

Na magistralnoj cesti Podromanija–Sumbulovac, na prevoju Romanija, zbog izgradnje dodatne trake za spora vozila saobraća se usporeno, uz povremene obustave.

U Sarajevu, na magistralnoj cesti Sarajevo–Lapišnica, zbog postavljanja rasvjete u tunelu Vratnik svakog radnog dana od 7 do 16 sati saobraćaj se odvija usporeno, jednom trakom.

Hidžab nije prepreka izvrsnosti

“Istinski autoritet gradi se znanjem”: Generacija mladih doktorica

U generaciji Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu pažnju privlači grupa mladih doktorica koje nose hidžab, među kojima su dobitnice univerzitetskih priznanja, hafiza i studentice s izuzetnim akademskim rezultatima. Njihove priče, međutim, mnogo snažnije od zajedničkog vizuelnog identiteta povezuju godine učenja, disciplina, odnos prema nauci i svijest o odgovornosti koju nosi bijeli mantil.

O njihovom putu kroz jedan od najzahtjevnijih studija razgovarali smo s doktoricama medicine Edinom Serdarević, Asijom Mević i Hatidžom Čengić, dok je njihovu generaciju iz profesorske perspektive opisala prof. dr. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović.

Doktorica Edina Serdarević diplomirala je 15. jula ove godine. Još od petog razreda osnovne škole govorila je da će jednog dana biti hirurg, ali danas svoj izbor medicine ne opisuje samo kao profesionalnu odluku.

– Nisam ja odabrala medicinu. Ona je odabrala mene. Vjerujem da je medicina poziv, da dobijemo poziv da se njome bavimo, a na nama je da taj poziv prihvatimo – kaže Serdarević.

Odmalena ju je fascinirao način na koji ljudski organizam funkcioniše i prilagođava se različitim okolnostima. Rani susreti s bolešću i smrću bliskih osoba istovremeno su njeno razmišljanje usmjerili prema drugoj strani medicine – pomoći čovjeku u trenucima kada je najranjiviji.

Zbog toga smatra da novac ili društveni prestiž teško mogu biti dovoljan razlog da neko izdrži godine zahtjevnog medicinskog obrazovanja.

– Ono što je meni bilo najveća motivacija jeste potencijal dobra koje bih mogla učiniti za svog života u ulozi doktora. Nijedna druga uloga ne može imati tako značajan utjecaj na veliki broj ljudi – ističe Serdarević.

Kada motivacija nije dovoljna

Drugačijim putem prema medicini stigla je doktorica medicine i hafiza Hatidža Čengić. Za razliku od mnogih kolega, kao dijete nije sanjala o tome da bude doktorica. Tek pred kraj školovanja u medresi odlučila je da želi profesiju neposredno vezanu za ljude.

Prije upisa na fakultet položila je hifz pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Iskustvo učenja Kur'ana napamet kasnije je prepoznala kao jednu od najvažnijih priprema za studij medicine.

– Hifz je bio moja najbolja priprema za ono što me čeka u budućnosti. Naučio me disciplini, strpljenju, ustrajnosti i odgovornosti – svemu onome što je potrebno za studij medicine – kaže Čengić.

Za nju postoji važna razlika između motivacije i discipline. Motivacija čovjeka može pokrenuti, ali ne traje uvijek dovoljno dugo da ga provede kroz godine ispita, kliničkih vježbi i odricanja.

– Disciplina je najbitnija, jer uspješni ljudi urade i ono što im je teško i mrsko – naglašava Čengić.

Znanje, dodaje, razumije kao emanet koji se mora koristiti za dobrobit ljudi. Zbog toga ni uspjeh tokom studija ne svodi na ocjene, diplome i priznanja, nego na način na koji će stečeno znanje biti upotrijebljeno.

Akademski rezultat kao posljedica rada

Doktorica medicine Asija Mević završila je Medicinski fakultet s prosječnom ocjenom 9,24 i nosilac je Srebrene značke Univerziteta u Sarajevu.

Za medicinu se zainteresirala još tokom osnovnog obrazovanja. Privlačila ju je složenost ljudskog organizma, ali i činjenica da svaka nova spoznaja otvara niz novih pitanja.

Svoj odnos prema znanju povezuje i s kur'anskim imperativom učenja i čitanja, a medicinu razumije kao prostor u kojem čovjek nikada ne prestaje učiti.

Na početku studija, priznaje, postojala je i određena bojazan hoće li uspjeti uskladiti različite dijelove svog identiteta – djevojke s hidžabom, Bošnjakinje, buduće doktorice i naučnice.

Ta je bojazan brzo nestala.

– Medicinski fakultet u Sarajevu naučio me da se istinski autoritet gradi znanjem, radom, profesionalnošću i odnosom prema ljudima. Neizmjerno sam ponosna što sam bila dio okruženja u kojem su upravo te vrijednosti uvijek bile na prvom mjestu – kaže Mević.

Posebno je raduje što će više djevojaka s hidžabom iz njihove generacije ponijeti Srebrenu značku Univerziteta u Sarajevu. Za nju je to prije svega priznanje znanju, kontinuiranom radu i akademskoj izvrsnosti.

Identitet nije zamjena za rezultat

Hidžab je ono što ovu grupu mladih doktorica vizuelno povezuje, ali se u njihovim odgovorima ne pojavljuje kao zamjena za znanje niti kao objašnjenje uspjeha.

Naprotiv, sve tri govore o dodatnoj odgovornosti koju osjećaju prema načinu na koji rade, komuniciraju i predstavljaju sebe u profesionalnom okruženju.

Serdarević kaže da tokom školovanja hidžab nije doživjela kao prepreku. U odnosu s profesorima i pacijentima, smatra, često joj je upravo on nametao još veću obavezu da ukazano povjerenje opravda znanjem i profesionalnošću.

Čengić svoje iskustvo sažima jednostavno:

– Sigurno je da postoje ljudi s predrasudama, ali stručnost, znanje i odnos prema ljudima pokazuju se kroz rad, a ne kroz način odijevanja.

Mević pamti i situaciju nakon jednog od najzahtjevnijih ispita tokom studija. Profesorica koja joj je nakon odličnog odgovora upisala najvišu ocjenu kazala joj je da je taj susret utjecao i na njen raniji pogled prema djevojkama koje nose mahramu.

Za Mević je to potvrda da se predrasude najuspješnije razgrađuju kvalitetom rada, znanjem i karakterom.

– Duboko vjerujem da su ženama s hidžabom otvoreni svi putevi i da im je mjesto svuda gdje svojim znanjem, trudom i vrijednostima žele biti – kaže Mević.

Generacija koju profesor pamti

Njihov akademski put pratila je i prof. dr. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović, koja već godinama predaje studentima pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Profesorica Gavrankapetanović-Smailbegović prisjeća se prvog predavanja prošle godine, kada je u amfiteatru primijetila veliki broj studentica s hidžabom. Prizor ju je podsjetio na vrijednosti kojima ju je učio njen otac, rahmetli Munir Gavrankapetanović – vjeru i nauku.

U studenticama pred sobom, kaže, prepoznala je spoj tih vrijednosti.

– Vidjela sam mlade djevojke koje su odlučile biti doktorice i služiti ljudima svojim znanjem i humanošću, a istovremeno ponosno živjeti svoju vjeru. Među njima su dobitnice Srebrenih znački, hafiza i brojne izuzetno uspješne studentice – kaže Gavrankapetanović-Smailbegović.

Kao profesorica, međutim, insistira na jasnom akademskom kriteriju.

– Fakultet je mjesto na kojem se ljudi vrednuju prema svom znanju, radu, odgovornosti i karakteru. Bijeli mantil ne poznaje razlike. On traži stručnost, empatiju, humanost i posvećenost svakom pacijentu – naglašava ona.

Upravo u tome vidi jednu od najvažnijih vrijednosti ove generacije: njihova uvjerenja i identitet nisu umanjili zahtjev za znanjem, nego su ga pratili.

Diploma kao početak

Iako su iza njih godine studiranja i hiljade sati provedene uz knjige, na predavanjima i klinikama, nijedna od sagovornica diplomu ne opisuje kao završetak puta.

Serdarević se u budućnosti vidi kao abdominalni hirurg. Želi svojim pacijentima pružiti njegu i pažnju koju, kako kaže, nije imala priliku pružiti svojim najbližima.

Čengić manje govori o nazivu buduće specijalizacije, a više o načinu na koji želi obavljati posao – savjesno, odgovorno i u službi ljudi.

Mević svoje ambicije povezuje i s naukom. Vjeruje da mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine trebaju stjecati iskustvo u najvećim svjetskim naučnim centrima, ali i svoje znanje vraćati zajednici iz koje su potekli.

Zajednička fotografija mladih doktorica s hidžabom može privući pažnju, ali iza nje ostaju godine rada, ispiti, akademska priznanja i svijest da medicina nije samo stečeno zvanje.

Pred njima je sada dio puta u kojem njihovo znanje više neće prvenstveno ocjenjivati profesori. Nasuprot njima bit će pacijent koji očekuje stručnost, sigurnost, odgovornost i ljudski odnos. Upravo u tome ove mlade doktorice vide puni smisao poziva koji su odabrale.

Izvor:preporod.info

https://www.preporod.info/zajednica/obrazovanje/istinski-autoritet-gradi-se-znanjem-generacija-mladih-doktorica-75225