U mostarskom naselju Zalik 25.marta ove godine, oko 20 sati, došlo je do pokušaja pljačke u kojem je hrabra prodavačica Fikreta Fajić zaustavila pljačkaša koji je ušao s automatskom puškom.

Hrabra radnica, o čemu je pisao Raport, a na osnovu objavljenog video snimka stala je pred pljačkaša prilikom čega je došlo do naguravanja i borbe za pušku.

Tada je pljačkaš je nemilosrdno udarao ženu šakom u glavu, ali ona nije popustila zbog čega je u jednom trenutku došlo i do rafalne pucnjave iz puške. No, na svu sreću niko nije povrijeđen. Pljačkas se dao u bijeg, a hrabra Fikreta Fajić za Mostarski radio je rekla  puška opalila tri puta kada ju je oborio pored kase. Dodala je da se trudila da puška ne bude uperena prema njoj.

“Puške me je bilo strah’, dodala je tada Fikreta.

Snimak ovog napada tada je postao viralan, a brojni sugrađani su pružili podršku Fajić.

Na mjesto događaja tada su izašli pripadnici Policijske uprave Mostar koji su izvršili uviđaj te proveli radnje kako bi utvrdili identitet počinitelja napada.

Iako se danima o tome ništa nije znalo, Raport saznaje da je muškarac koji je pokušao opljačkati trgovinu, a zatim se dao se bijeg, dan kasnije natradao u saobraćajnoj nesreći.

Radi se o 48-godišnjem muškarcu čiji je identitet poznat Raportu. Tačnije, on je 26.marta u saobraćajnoj nesreći koja se u dogodila na magistralnoj cesti M17 kod Konjica podletio vozilo pod teretni kamion.

On je tada vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu Konjic, gdje je podlegao zadobijenim povredama.

U MUP HNK o tome još uvijek nemaju zvanične podatke. Slučaj se vodi na način da da se traga za N. N. osobom.

Međutim, policijski izvori iz Mostara uključeni u ovu istragu tvrde da je osoba za kojom se tragalo nastradala.

Bosanskohercegovački ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić na Face TV-u komentirao je odnose s Hrvatskom, pitanje Trgovinske gore koju je nazvao ‘bosanskim Černobilom’, ali i susret s predsjednikom  Hrvatske Zoranom Milanovićem, prenose hrvatski mediji.

Govoreći o problemima između dvije zemlje, pa i planovima Hrvatske o zbrinjavaju radioaktivnog otpada, Sevlid Hurtić (BH zeleni) je iznio prijedlog koji je glasno odjeknuo u hrvatskoj javnosti.

“Znate šta sam predložio – da mi svi iz Bosne i Hercegovine skuplje plaćamo i dolje iznad Dubrovnika, napravimo deponij i smeće tamo odlažemo. Onda bih da ga u šestom mjesecu fino zapalimo pa nek gori čitavo ljeto i nek osjeti Dubrovnik. To bih učinio bez razmišljanja’, izjavio je gostujući kod Senada Hadžifejzovića na FACE TV-u.

Hurtić je jedan od najglasnijih protivnika gradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovinskoj gori, odnosno na lokaciji Čerkezovac. Radovi su već počeli, a vlasti iz BiH angažirale su konzultante kako bi spriječile izgradnju odlagališta jer smatraju da ono ugrožava okoliš i pitku vodu, prenosi Net.hr.

Husrtić se prisjetio se i trenutka kad je otišao u hrvatski Sabor i otkrio što je rekao aktualnom predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću…

“Gospodine Milanoviću, ja sam kupio novo odijelo, okupao se i stavio parfem. Došli smo da vidite da smo mi čist narod”, kazao je Hurtić.

Time se referirao na raniju Milanovićevu izjavu gdje je kazao da u BiH postoje problem o kojima se ne smije šutjeti. Tom je prilikom Zoran Milanović je kazao i kako je građanska država BiH ‘daleki san i lijepa stvar’, ali da bi se do toga došlo, najprije je potreban ‘sapun, a onda parfem‘.

Izmjene načina finansiranja bolovanja u FBiH, koje su u prethodnom periodu izazvale brojne reakcije sindikata i poslodavaca, uskoro bi mogle dobiti konkretan oblik. Ključno pitanje bilo je kako istovremeno zaštititi prava radnika i rasteretiti privredu.

Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritoriju FBiH početkom marta formiralo je radnu grupu koja analizira prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju i pratećeg pravilnika. Fokus je na unapređenju sistema bolovanja i njegovog finansiranja, piše Oslobođenje.

Radna grupa

Predsjednik ESV-a FBiH Safudin Čengić potvrdio je da su do sada održane tri sjednice, te da bi tekst pravilnika mogao biti završen u narednih desetak dana.

“Što se tiče Zakona, evidentno je da bi se trebalo ići na izradu novog. Međutim, imajući u vidu obim posla i podjelu nadležnosti, to će trajati duže. Pravilnik može biti donesen u kratkom roku”, rekao je Čengić.

Dodao je da još nisu definisani svi detalji, te da će konačni prijedlog biti poznat tek nakon što radna grupa usaglasi kompletan tekst. Naglasio je i da se trajanje bolovanja od 42 dana ne može mijenjati pravilnikom jer je to pitanje regulisano zakonom.

Stav sindikata

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović istakao je da neće doći do smanjenja trajanja bolovanja, što je bio jedan od ključnih zahtjeva sindikata.

“Bolovanje će ostati 42 dana, onako kako je Sindikat tražio. To nećemo dozvoliti da se mijenja i to je okvirno dogovoreno”, kazao je Kurtović.

Prema njegovim riječima, poslodavci nemaju problem s trajanjem bolovanja, ali traže izmjene u načinu finansiranja. Trenutno je u razmatranju model prema kojem bi poslodavci snosili troškove do 30 dana, dok bi period od 30 do 42 dana pokrivalo federalno Ministarstvo zdravstva.

Strožija kontrola

Jedna od planiranih novina odnosi se na uvođenje detaljnijih medicinskih izvještaja za duža bolovanja. Cilj je unaprijediti kontrolu i spriječiti eventualne zloupotrebe.

“Dogovoreno je da se kroz pravilnik uvede obaveza dostavljanja detaljnijih izvještaja doktora prije odluke komisije o produženju bolovanja nakon 42 dana”, rekao je Kurtović.

Dodao je da bi ljekari trebali preciznije obrazlagati razloge bolovanja dužeg od 30 dana, kako bi poslodavci i nadležne institucije imali jasan uvid u opravdanost odsustva s posla.

Primjeri iz Evrope

Kurtović navodi da slična praksa već postoji u evropskim zemljama poput Austrije, Njemačke i Švicarske, gdje se za duža bolovanja zahtijevaju detaljni medicinski izvještaji.

“U tim zemljama već nakon 20 dana bolovanja mora se dostaviti detaljno obrazloženje ljekara. To je model koji može doprinijeti većoj transparentnosti i odgovornosti”, pojasnio je.

Na kraju je poručio da je za Sindikat ključno da se očuva postojeći okvir od 42 dana bolovanja, uz uvođenje boljih mehanizama kontrole, kako bi se zaštitila prava radnika, ali i spriječile zloupotrebe sistema.