Svijet / Zanimljivosti
Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina
VLASTI Saudijske Arabije moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi, 29-godišnju instruktoricu fitnessa i aktivisticu za ženska prava žena, koja je osuđena na 11 godina zatvora zbog vlastitog izbora odjeće i podrške pravima žena, objavili su Amnesty International i organizacija za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji ALQST. Odluka je izravno u suprotnosti s narativom vlasti o reformama i osnaživanju položaja žena.
Manahel Al-Otaibi osuđena je na tajnom saslušanju pred zloglasnim sudom za borbu protiv terorizma u zemlji, Specijaliziranim kaznenim sudom, 9. siječnja 2024. godine, no odluka je objavljena tek tjednima kasnije u službenom odgovoru saudijske vlade na zahtjev za informacijama o njenom slučaju koji su uputili posebni izvjestitelji UN-a.
Optužbe protiv Al-Otaibi odnosile su se isključivo na njezin izbor odjeće i izražavanje stavova na internetu, uključujući pozivanje na ukidanje sustava muškog skrbništva u Saudijskoj Arabiji, objavljivanje videozapisa na kojima nosi “nepristojnu odjeću” i “odlaske u trgovine bez “abaye” (tradicionalne nošnje). Njezina sestra Fawzia Al-Otaibi suočava se sa sličnim optužbama, ali je pobjegla iz Saudijske Arabije strahujući od uhićenja nakon što je pozvana na ispitivanje 2022. godine.
“Zlostavljana je”
Prema Stalnoj misiji Saudijske Arabije u Ženevi, Manahel Al-Otaibi proglašena je krivom za apsurdna “teroristička kaznena djela” prema člancima 43. i 44. drakonskog zakona o borbi protiv terorizma, koji kriminaliziraju “svaku osobu koja stvori, pokrene ili koristi internetsku stranicu ili program na računalu ili elektroničkom uređaju za objavljivanje informacija o proizvodnji zapaljivih naprava, eksploziva ili bilo kojih drugih naprava korištenih u terorističkim zločinima“, kao i “svaku osoba koja na bilo koji način emitira ili objavljuje vijesti, izjave, lažne ili zlonamjerne glasine ili slično za počinjenje terorističkog zločina”. Obitelj optužene nije imala pristup njezinim sudskim dokumentima niti dokazima iznesenima protiv nje.
“Osuda i kazna od 11 godina je užasna i okrutna nepravda prema Manahel. Od trenutka kada je uhićena, vlasti Saudijske Arabije podvrgnule su je zlostavljanju, od nezakonitog pritvaranja zbog podupiranja prava žena do prisilnog zatočenja na više od pet mjeseci dok je bila tajno ispitivana, potom suđenju i osudi i višestrukom premlaćivanju od strane drugih osoba u zatvoru. Ovom su osudom saudijske vlasti razotkrile ispraznost svojih toliko hvaljenih reformi ženskih prava posljednjih godina i pokazale svoju predanost ušutkavanju mirnog neslaganja”, rekla je Bissan Fakih, voditeljica kampanje Amnesty Internationala za Saudijsku Arabiju.
“Manahelino samopouzdanje da može slobodno djelovati moglo je biti pozitivna reklama za toliko hvaljeni narativ Mohammeda bin Salmana o reformi prava žena. Umjesto toga, njezinim uhićenjem i izricanjem ove nečuvene kazne, saudijske su vlasti još jednom razotkrile proizvoljnu i kontradiktornu prirodu svojih takozvanih reformi i svoju stalnu odlučnost da kontroliraju žene u Saudijskoj Arabiji”, rekla je Lina Alhathloul iz ALQST-a.
Iako su vlasti uklonile neka ograničenja s kojima se žene suočavaju u sustavu muškog skrbništva, mnoge diskriminatorne odredbe ostale su na snazi. Dugoočekivani Zakon o osobnom statusu iz 2022. godine, koji je trebao biti velika reforma, zapravo služi kodificiranju, a ne ukidanju mnogih restriktivnih elemenata sustava, uključujući pitanja braka, razvoda, skrbništva nad djecom i nasljeđivanja.
Vjerovala je u reforme
Manahel Al-Otaibi je, ironično, isprva vjerovala u obećanja reforme prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. U televizijskom intervjuu 2019. za njemačku postaju Deutsche Welle opisala je “radikalne promjene” koje se događaju u saudijskom kraljevstvu, uključujući reforme kodeksa odijevanja, te rekla da se osjeća slobodno izraziti svoje stavove i nositi ono što joj se sviđa na temelju novih pravila. Ipak, uhićena je 16. studenog 2022. zbog korištenja upravo ovih sloboda, piše Index.hr.
Nakon uhićenja Manahel Al-Otaibi bila je izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju u zatvoru Malaz u Rijadu te je bila nestala na pet mjeseci od 5. studenog 2023. do travnja 2024. Dana 14. travnja 2024. godine, kada je konačno uspjela kontaktirati svoju obitelj, rekla im je da se nalazi u samici i da zbog zlostavljanja ima slomljenu nogu. Također je rekla da joj je uskraćena zdravstvena skrb.
“Saudijske vlasti moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi i sve one koji su trenutno zatočeni zbog mirnog ostvarivanja njihovih ljudskih prava. Do puštanja Al-Otaibi na slobodu vlasti moraju osigurati njezinu sigurnost i pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi”, rekla je Lina Alhathloul.
“Vrijeme je da saudijske vlasti izmijene diskriminirajuće odredbe u Zakonu o osobnom statusu i u potpunosti ukinu sustav muškog skrbništva”, rekla je Bissan Fakih.
Prema odgovoru saudijske vlade UN-u od 25. siječnja 2024. godine, presuda Manahel Al-Otaibi bila je podložna žalbi i njezin je slučaj ostao “na razmatranju pred sudovima”.
Mnoge žene su u zatvoru
Presuda Al-Otaibi dolazi usred pojačanog gušenja slobode govora u Saudijskoj Arabiji, uključujući izražavanje na internetu. U posljednje dvije godine saudijski sudovi osudili su i izrekli dugotrajne zatvorske kazne desecima pojedinaca zbog njihovog izražavanja na društvenim mrežama, uključujući mnoge žene, poput Salme Al-Shehab (27), Fatime Al-Shawarbi (30) , Sukaynah Al-Aithan (40) i Nourah Al-Qahtani (45).
U sklopu nastojanja da se zemlja otvori za turizam, vlasti su 2019. najavile ublažavanje pravila odijevanja za strankinje koje posjećuju Saudijsku Arabiju. Međutim, ovaj ustupak nije proširen na građanke ove zemlje, koje se umjesto toga suočavaju s pravnom nesigurnošću zbog slobodnog odijevanja u javnosti. U promotivnom videu koji je objavila državna sigurnosna agencija, vlasti su čak kategorizirale feminizam kao oblik “ekstremističkog” razmišljanja, ali su bile prisiljene odstupiti i nacionalna komisija za ljudska prava morala je pojasniti da feminizam “nije zločin”.
Svijet / Zanimljivosti
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr
Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.
Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.
Navike se usvajaju od najranije dobi
Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.
Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.
Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?
Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.
Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.
Nikada nije kasno
Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.
Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.
akos.ba
Svijet / Zanimljivosti
5 navika za zdraviji um i život
Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.
Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.
Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije
sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.
Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.
Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.
Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:
1. Spavanje umanjuje stres
Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?
Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.
2. Budite se sa prvim izlaskom sunca
Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.
Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.
3. Konzumirajte riblje ulje
Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.
4. Budite koncentrisani i meditirajte
Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.
5. Kreirajte sebi neugodnosti
Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.
Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?
Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
Svijet / Zanimljivosti
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.
Autor: Jelena Računica
Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.
Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.
Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.
Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.
Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.
Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.
Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.
akos.ba
-
Religijaprije 7 dana
Šejtanski prilazi čovjeku
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Zašto je djeci potrebna rutina?
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 4 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike