Connect with us

BiH

“Ofanziva na Bijeljinu” 30 godina poslije zločina uznemirila povratnike: “Ovaj poziv nije slučajan” (VIDEO)

Published

on

Poznata fotografija Željka Ražnatovića Arkana na kojoj su montirana lica fudbalera iz Laktaša umjesto pripadnika jedinice “Tigrovi”, a kojom je najavljena utakmica protiv kluba “Radnik” iz Bijeljine prošlog petka, uznemirila je povratnike u gradu na granici sa Srbijom u kojem su u aprilu 1992. godine počinjeni zločini nad civilnim stanovništvom.

Povratnik u Bijeljinu Muharem Osmanović prisjetio se za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je u aprilu 1992. godine, kada je izveden iz kuće nedaleko od centra grada, doživio prve torture pripadnika Arkanove ratne paravojne jedinice – Srpske dobrovoljačke garde, poznatije kao “Tigrovi”, piše Detektor.

 

“Sve nas izveli ispred kuće i htjeli ubiti muškarce, toga se sjećam, uvijek mi ta slika ostane, i tog dječka koji je bio sav naoružan, došao nam u dvorište, a bio je iz Srbije, po govoru sam mogao to da zaključim”, priča Osmanović, dodajući da su ova sjećanja evocirana kada je vidio najavu za utakmicu kluba iz Laktaša.

 

Montirana fotografija s natpisima “ofanziva” i “pravac na Bijeljinu”, koju je u originalu uslikao Ron Haviv u Vukovaru, te u kasnijem intervjuu govorio da su pripadnici “Tigrova” nedugo zatim otišli u BiH, prestravila je Osmanovića, kaže on, jer nije mogao vjerovati da “i poslije 30 godina neko na taj način najavljuje napad na Bijeljinu”.

 

“To je toliko strašno za mene vidjeti, jer bio sam tu i u aprilu kad su Arkanovi došli tu veče i to jutro, ali nisu došli tako najavljeni kao sada što se to radi s fotografijama i s takvom propagandom”, kaže Osmanović smatrajući ovo dodatnim pritiskom na povratnike.

Najavljena utakmica je odigrana u subotu, 29. oktobra, na Gradskom stadionu u Bijeljini bez incidenata na tribinama.

Iz Policijske stranice Laktaši nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o prijavi ili postupanju po službenoj dužnosti za incident, odnosno montiranu najavu. Iz Fudbalskog saveza Republike Srpske također nisu odgovorili na upit o sankciji za Fudbalski klub “Laktaši”.

 

BIRN BiH je kroz bazu “Mapiranje mržnje” od oktobra prošle godine zabilježio više od deset incidenata navijača na stadionima ili van njih. Za nekoliko njih izražene su novčane sankcije klubovima.

Jusuf Trbić, spisatelj, novinar i aktivista iz Bijeljine, kaže kako se incidenti slični ovom koji je vidio na društvenim mrežama dešavaju kontinuirano odranije i da niko nije pružio podršku povratnicima Bošnjacima.

 

“Ovo je užasna poruka, ovo nije nikakav poziv navijačima da idu na utakmicu, jer takvi pozivi se ne prave ovakvim fotomontažama ispred tenka sa automatima, mitraljezima, u uniformama, i ne prave se služeći se ovakvim pozivima – pohod na Bijeljinu. Svi znamo šta se dogodilo kad je bio taj pohod na Bijeljinu Arkanov, ovdje su se užasne scene mogle vidjeti, ovdje su pobijene desetine nedužnih civila, žena, djece, i ovakav poziv nije slučajno upućen“, mišljenja je Trbić.

Željko Ražnatović Arkan ubijen je 2000. godine, prije nego što mu je u Haagu suđeno za ratne zločine. Pripadnici njegove ratne paravojne jedinice Srpske dobrovoljačke garde, poznatije kao “Tigrovi”, počinili su, prema iskazima svjedoka i preživjelih, zločine koji su uključivali ubistva, silovanja i mučenja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Do danas je osuđen samo jedan pripadnik ove jedinice, Boban Arsić, kome se u Hrvatskoj sudilo u odsustvu.

Za zločine počinjene u Bijeljini do sada je osuđeno desetak osoba. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je zbog zločina počinjenih na području Bijeljine, između ostalog, osudio bivše funkcionere političkog vrha Republike Srpske – Radovana Karadžića na doživotni zatvor, Momčila Krajišnika na 20 godina zatvora, a Biljanu Plavšić na 11 godina.

“Negdje oko 3. aprila 1992. godine, sa gradskih ulica i iz kuća prikupljeno je 48 leševa, među kojima je bilo i leševa žena i djece; od tih žrtava, njih 45 su bili nesrbi. Nijedna žrtva nije bila u uniformi. Većina ubijenih bila je ustrijeljena u grudi, usta, sljepoočnicu ili potiljak, a neki su ustrijeljeni iz neposredne blizine”, navodi se u prvostepenoj presudi Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, koji su osuđeni na 22 godine zatvora zbog zločina u BiH.

Bez podrške povratnicima uz zaoštravanje retorike

Osmanović je ispričao da su se on i njegova porodica spasili u maju 1992. godine.

“Iako smo imali sreću, to jutro kad su Arkanovi ušli, da nas nisu ubili tu sve redom, onda mi je to bio dovoljan razlog da više nemam šta čekati tu u Bijeljini, tako da je to bila moja odluka”, kaže i dodaje da se u rodni grad vratio kad je otišao u penziju, prije tri godine.

Trbić je početkom proljeća 1992. lično odveden u Arkanov štab, na što je sjećanje vratila fotomontaža najave utakmice.

“Ja sam lično prošao tu golgotu tih prvih dana, mnogi su prošli mnogo gore. Prosto nam se to vrati. I kako normalan čovjek da ima mira nakon svega ovoga?”, kaže on.

Opisuje Arkanovu jedinicu kao grupu opremljenih i obučenih “robijaša i bandita” koja je činila stravične stvari po Bijeljini.

“Oni su ovdje ubijali civile, žene, djecu, hladno, kao da popiju čašu vode. To je nešto što zaista budi onu stravu koju smo osjećali tih dana i koje ne možemo da se oslobodimo godinama, stravu zbog koje mnogi Bijeljinci ne dolaze uopšte u svoj grad”, sjeća se on aprila 1992. godine.

 

Prisjećajući se povratka 2000. godine, Trbić kaže kako je retorika tada bila puno bolja nego danas, naročito za njega, koji kroz pisana djela pokušava doći do većeg broja ljudi u svom gradu.

“Otprilike se to poklapa s tim periodom kako je Milorad Dodik zaoštrio svoju retoriku, kako je krenuo svim silama u nacionalizam, kako je počeo da najavljuje secesiju ovog entiteta od BiH, ovdje je situacija sve gora”, govori Trbić.

U BIRN-ovoj bazi “Mapiranje mržnje”, Milorad Dodik je političar s najviše unosa koji se odnose na diskriminatorni ili govor mržnje te relativiziranje ratnih zločina. Za regiju Bijeljine zabilježeno je ukupno osam unosa koji se odnose na djela nastala iz mržnje, a upućena uglavnom povratnicima bošnjačke nacionalnosti.

Trbić dodaje da u privatnim razgovorima danas mogu čuti poruke podrške, ali da niko nema hrabrosti da ih iznese javno zbog retorike koja dolazi i koja se nameće s vrha vlasti.

Osmanović kaže da do sada nisu osjetili podršku institucija i Grada i da oni ne čuju njihove potrebe i molbe, ali da bi im ona bila značajna u pogledu stabilnijeg i sigurnijeg života u Bijeljini. Trbić kaže da je takva podrška ključna u održivosti povratka i ostanka u Bijeljini, jer iako on sam ne razmišlja o odlasku zbog godina koje ima, svjedok je da sve više ljudi zbog straha pomišlja na to.

“A naša država, naša vlast, naša policija, političari, na kraju krajeva i naša Islamska zajednica, svi šute na to, niko ništa ne govori”, kaže on.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije