Connect with us

BiH

Ostao je suhi interes: Je li vrijeme da OHR ode i riješi Bosnu i Hercegovinu luđačke košulje?

Published

on

Golem je bio tekst u kojem je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko pokušao odgovoriti na pitanje “Bosna i Hercegovina: Šta se dešava i šta će biti sljedeće?”. Bilo je to maja 2015. godine, kada je Inzko u okviru rasprave na Oxfordu prilično detaljno detektovao nagomilane i neriješene probleme, okove oko sudbine napretka Bosne i Hercegovine.

Piše: Rasim Belko, Patria

“Mi kao međunarodna zajednica ne bismo trebali imati dvostruke standarde. Moramo snažnije insistirati na tome da se evropske vrijednosti koje smatramo ključnim za naša demokratska društva njeguju i u BiH”, kazao je mesijanski i proročanski Inzko u Velikoj Britaniji.

Ali, malo ko ga je slušao. Kao što mu je malo ko u međunarodnoj zajednici bio podrška da konkretizuje ono što je najavljivao i zagovarao. Poslije Inzka došao je Christian Schmidt. Diplomata čija je najava dolaska pokrenula lavinu kontroverzi, a svaki naredni potez i pokret tu lavinu uvećavao i ubrzavao. Schmidt je promijenio odnos proevropskog dijela bosanskohercegovačkog društva spram OHR-a. Jer, pokazalo se da je njegova suštinska funkcija prilično izgubila, možda još i sa odlaskom lorda Paddyija Ashdowna. Sve poslije bilo je natezanje, sa velikom primjesom sumnje u Ured visokog predstavnika.

Izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH bile su vrh manjeg ledenog brijega, na kojem čekaju neriješene apelacije kojima se treba definirati je li Schmidt na funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice izvršio atak na Ustav ove države!

I to je zaista vrh manjeg ledenog brijega. Vrhovi planina do kojih bismo mogli doći zahvaljujući (ne)promišljenosti međunarodne zajednice kao backgrounda visokog predstavnika tek su upitnik nad glavama drugih. Sa tih vrhova vide se svakakve strahote, a ponajviše strahote planova koji su doveli do pakla iz kojeg je ponikao OHR.

Šta će biti, Inzkovo je pitanje koje još luta kako bosanskim tako i bespućima svjetskih centara moći. Možda neće biti ništa. Možda će Bosna još decenijama samrtno hroptati na slamčici ustavno – pravnog poretka i demokratijena kojoj će je međunarodna zajednica održavati kako bi imala protektorat koji joj služi za upiranje prstom i poruku “evo, tu smo uradili posao”. To što pacijent umjesto života biva isključivo održavan na aparatu, ne zbog nade u njegov oporavak, već zbog interesa onog ko aparat kontroliše pitanje je za etiku. A etike u svakom obliku politike odavno nema.

Ostao je suhi interes – novac i sve druge monete kojim se veliki potkusuruju životima malih. Danas se tako preko institucije OHR-a neki veliki, uglavnom iz Washingtona, Londona, Brisela i Berlina, potkusuruju životima građana Bosne i Hercegovine.

Pitanje za nauku je kako su to ostali, prije svega Evropljani, prihvatili političku praksu Amerikanaca u zaleđenom konfliktu. A zaleđeni konflikt je puno ime i prezime bosanskog mira rođenog u američkom Ohaju. Mira u kojem samo oružje miruje, a sve drugo je u punoj spremi i na istim položajima.

Taj zaleđeni konflikt je zapravao najčvršći stub na koji je montirana kuća u kojoj stoluje lice s protektoratskim mandatom. Jer, iz svega viđenog, naročito iz perioda poslije Ashdowna, s malim izuzetkom Inzka, svi koji su stolovali u bijeloj kući na Vrbanji u Sarajevu imali su mandat očuvanja stanja zaleđenog konflikta. Istina, maskirali su to ponekom diplomatskom dimnom bombom, bacajući je na jednu od tri strane i time pravdajući svoju opstojnost. I uspjeli su. Svi, a naročito ona prozapadna strana u Bosni, povjerovali su kako Bosni nema života bez OHR-a. Ili joj nema mira! Nikako da shvate da ono što OHR radi zapravao ne jača politički i institucionalni imunitet bosanske države kako bi jednog dana bila u stanju brinuti sama o sebi, sačuvati se i integrisati se, ukoliko želi, u euroatlantski svijet!

To sljepilo produkt je gubitka samopoštovanja, snishodljivosti prema svima oko sebe i neprihvatljive učmalosti i nespremnosti na političke i sve druge oblike borbe za opstojnost vlastitog organizma.

Nema političkog prijateljstva, to je budalaština koja prolazi isključivo u potlačenim društvima, kojima se za lažno pruženu ruku uzima sve što valja.

I da, za 10 dana bit će punih 15 godina kako nam je međunarodna diplomatija servirala pet ciljeva i dva uvjeta za odlazak kuće protektorata – OHR-a! I skoro je nebitno jesmo li išta od tih ciljeva realizovali, jer kada dođemo do drugog uvjeta on glasi: “Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma”.

Dakle, po tih famoznih 5+2, odnosno po sedmoj stavci mi nikada nećemo odlučivati treba li nam ili ne taj visoki predstavnik, njegov ured i njegova pomoć. Jer, za njih mi smo ništa do li onaj samrtni hropinjajući pacijent, koji ni ne treba da odlučuje o sebi. Davno je bila 2008. Bila je davno i 2018. I sve je isto. Svi problemi i prijetnje nam se ponavljaju i vise nad sudbinom. Pitanje je samo hoćemo li čekati da hropinjanje prestane i bosanska državnost kao međunarodni pacijent izdahne ili ćemo se početi okupljati oko ideje njene odbrane. Mi, rođeni i izrasli u paklu stvaranja te državnosti. Mi, rođeni u njenim prvim godinama. Mi, kojima je Bosna i Hercegovina jedina ideologija i interes. Mi, ma kako se zvali i kako nas nazivali?

Smijemo li čekati i u čekanju dopuštati da o našoj sudbini odlučuju islužene rabe međunarodne diplomatije, koje nam šalju kao emisare da u njihovim državama ne bi smetali?

Isplati li nam se nakon skoro dvije i pol decenije i dalje čekati odgovor na Inzkovo pitanje “šta se dešava i šta će biti?”. Mi znamo šta se dešava. Znamo i šta je cilj tih dešavanja!
Je li onda vrijeme da sebi pokušamo otvoriti oči i barem sagledati mogućnost da se riješimo kućice protektorata, koja nas drži u kaluži nerješivosti svega što se riješiti treba?

Nerijetko sam pisao i pozivao visokog predstavnika, ovog i one prije, da nešto urade, da reaguju, da na kraju krajeva rade posao koji im je dat mandatnim okvirom. I uglavnom sam razočaran onim što sam vidio kao odgovor. Kao uostalom i svi koji su imali slična očekivanja. Očekivanja da će oni koji treba da štite Dejton, a kroz Dejton i ovu i ovakvu Bosnu i Hercegovinu to i činiti onako kako bi valjda štitili svoje države. Al’ jok, prevario sam se. Kao i svi drugi koji su pisali?

Zato pitam sebe i tebe koji ovo čitaš: Je li vrijeme da se Bosna i Hercegovina riješi OHR-a, a posljedično i luđačke košulje koju predugo nosi?

Možda kada na ovo budemo imali odgovor imat ćemo i na ono Inzkovo pitanje Bosna i Hercegovina – šta će biti?

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije