Connect with us

BiH

Ostao je suhi interes: Je li vrijeme da OHR ode i riješi Bosnu i Hercegovinu luđačke košulje?

Published

on

Golem je bio tekst u kojem je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko pokušao odgovoriti na pitanje “Bosna i Hercegovina: Šta se dešava i šta će biti sljedeće?”. Bilo je to maja 2015. godine, kada je Inzko u okviru rasprave na Oxfordu prilično detaljno detektovao nagomilane i neriješene probleme, okove oko sudbine napretka Bosne i Hercegovine.

Piše: Rasim Belko, Patria

“Mi kao međunarodna zajednica ne bismo trebali imati dvostruke standarde. Moramo snažnije insistirati na tome da se evropske vrijednosti koje smatramo ključnim za naša demokratska društva njeguju i u BiH”, kazao je mesijanski i proročanski Inzko u Velikoj Britaniji.

Ali, malo ko ga je slušao. Kao što mu je malo ko u međunarodnoj zajednici bio podrška da konkretizuje ono što je najavljivao i zagovarao. Poslije Inzka došao je Christian Schmidt. Diplomata čija je najava dolaska pokrenula lavinu kontroverzi, a svaki naredni potez i pokret tu lavinu uvećavao i ubrzavao. Schmidt je promijenio odnos proevropskog dijela bosanskohercegovačkog društva spram OHR-a. Jer, pokazalo se da je njegova suštinska funkcija prilično izgubila, možda još i sa odlaskom lorda Paddyija Ashdowna. Sve poslije bilo je natezanje, sa velikom primjesom sumnje u Ured visokog predstavnika.

Izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH bile su vrh manjeg ledenog brijega, na kojem čekaju neriješene apelacije kojima se treba definirati je li Schmidt na funkciji visokog predstavnika međunarodne zajednice izvršio atak na Ustav ove države!

I to je zaista vrh manjeg ledenog brijega. Vrhovi planina do kojih bismo mogli doći zahvaljujući (ne)promišljenosti međunarodne zajednice kao backgrounda visokog predstavnika tek su upitnik nad glavama drugih. Sa tih vrhova vide se svakakve strahote, a ponajviše strahote planova koji su doveli do pakla iz kojeg je ponikao OHR.

Šta će biti, Inzkovo je pitanje koje još luta kako bosanskim tako i bespućima svjetskih centara moći. Možda neće biti ništa. Možda će Bosna još decenijama samrtno hroptati na slamčici ustavno – pravnog poretka i demokratijena kojoj će je međunarodna zajednica održavati kako bi imala protektorat koji joj služi za upiranje prstom i poruku “evo, tu smo uradili posao”. To što pacijent umjesto života biva isključivo održavan na aparatu, ne zbog nade u njegov oporavak, već zbog interesa onog ko aparat kontroliše pitanje je za etiku. A etike u svakom obliku politike odavno nema.

Ostao je suhi interes – novac i sve druge monete kojim se veliki potkusuruju životima malih. Danas se tako preko institucije OHR-a neki veliki, uglavnom iz Washingtona, Londona, Brisela i Berlina, potkusuruju životima građana Bosne i Hercegovine.

Pitanje za nauku je kako su to ostali, prije svega Evropljani, prihvatili političku praksu Amerikanaca u zaleđenom konfliktu. A zaleđeni konflikt je puno ime i prezime bosanskog mira rođenog u američkom Ohaju. Mira u kojem samo oružje miruje, a sve drugo je u punoj spremi i na istim položajima.

Taj zaleđeni konflikt je zapravao najčvršći stub na koji je montirana kuća u kojoj stoluje lice s protektoratskim mandatom. Jer, iz svega viđenog, naročito iz perioda poslije Ashdowna, s malim izuzetkom Inzka, svi koji su stolovali u bijeloj kući na Vrbanji u Sarajevu imali su mandat očuvanja stanja zaleđenog konflikta. Istina, maskirali su to ponekom diplomatskom dimnom bombom, bacajući je na jednu od tri strane i time pravdajući svoju opstojnost. I uspjeli su. Svi, a naročito ona prozapadna strana u Bosni, povjerovali su kako Bosni nema života bez OHR-a. Ili joj nema mira! Nikako da shvate da ono što OHR radi zapravao ne jača politički i institucionalni imunitet bosanske države kako bi jednog dana bila u stanju brinuti sama o sebi, sačuvati se i integrisati se, ukoliko želi, u euroatlantski svijet!

To sljepilo produkt je gubitka samopoštovanja, snishodljivosti prema svima oko sebe i neprihvatljive učmalosti i nespremnosti na političke i sve druge oblike borbe za opstojnost vlastitog organizma.

Nema političkog prijateljstva, to je budalaština koja prolazi isključivo u potlačenim društvima, kojima se za lažno pruženu ruku uzima sve što valja.

I da, za 10 dana bit će punih 15 godina kako nam je međunarodna diplomatija servirala pet ciljeva i dva uvjeta za odlazak kuće protektorata – OHR-a! I skoro je nebitno jesmo li išta od tih ciljeva realizovali, jer kada dođemo do drugog uvjeta on glasi: “Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma”.

Dakle, po tih famoznih 5+2, odnosno po sedmoj stavci mi nikada nećemo odlučivati treba li nam ili ne taj visoki predstavnik, njegov ured i njegova pomoć. Jer, za njih mi smo ništa do li onaj samrtni hropinjajući pacijent, koji ni ne treba da odlučuje o sebi. Davno je bila 2008. Bila je davno i 2018. I sve je isto. Svi problemi i prijetnje nam se ponavljaju i vise nad sudbinom. Pitanje je samo hoćemo li čekati da hropinjanje prestane i bosanska državnost kao međunarodni pacijent izdahne ili ćemo se početi okupljati oko ideje njene odbrane. Mi, rođeni i izrasli u paklu stvaranja te državnosti. Mi, rođeni u njenim prvim godinama. Mi, kojima je Bosna i Hercegovina jedina ideologija i interes. Mi, ma kako se zvali i kako nas nazivali?

Smijemo li čekati i u čekanju dopuštati da o našoj sudbini odlučuju islužene rabe međunarodne diplomatije, koje nam šalju kao emisare da u njihovim državama ne bi smetali?

Isplati li nam se nakon skoro dvije i pol decenije i dalje čekati odgovor na Inzkovo pitanje “šta se dešava i šta će biti?”. Mi znamo šta se dešava. Znamo i šta je cilj tih dešavanja!
Je li onda vrijeme da sebi pokušamo otvoriti oči i barem sagledati mogućnost da se riješimo kućice protektorata, koja nas drži u kaluži nerješivosti svega što se riješiti treba?

Nerijetko sam pisao i pozivao visokog predstavnika, ovog i one prije, da nešto urade, da reaguju, da na kraju krajeva rade posao koji im je dat mandatnim okvirom. I uglavnom sam razočaran onim što sam vidio kao odgovor. Kao uostalom i svi koji su imali slična očekivanja. Očekivanja da će oni koji treba da štite Dejton, a kroz Dejton i ovu i ovakvu Bosnu i Hercegovinu to i činiti onako kako bi valjda štitili svoje države. Al’ jok, prevario sam se. Kao i svi drugi koji su pisali?

Zato pitam sebe i tebe koji ovo čitaš: Je li vrijeme da se Bosna i Hercegovina riješi OHR-a, a posljedično i luđačke košulje koju predugo nosi?

Možda kada na ovo budemo imali odgovor imat ćemo i na ono Inzkovo pitanje Bosna i Hercegovina – šta će biti?

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije