Zmije su često nepoželjni gosti na našim imanjima. Uređenje samog terena, odnosno staništa je relativno jednostavan način da se smanji mogućnost nastanjenja u vašoj bašti.

Većina zmija bira hladna, vlažna i mračna staništa, kao što su gomila drva, dasaka ili gusti grmovi ili visoka trava. Naime, ista ova mjesta rado biraju miševi i glodari.

Kako bi smanjili mogućnost pojave zmija otklonite potencijalna skrovišta i za grabljivicu i za lovinu.

Redovno kosite travnjak i kratite živu ogradu pogotovu onu koja raste blizu tla. Naslažite kamenje i drvo za ogrijev dalje od bašte i kuće, a još idealnije bi bilo na policama. Takođe, hranu za ljubimce držite u zatvorenim kontejnerima.

Ako je vaše dvorište ili bašta sklono zmijama, razmislite o izmenama koje će odvratiti ove štetočine od ulaska. Redovno se bavite baštom kako biste uklonili sve privlačne zmije kao što su ostaci, rupe i rast.

Skratite travu da biste eliminisali skrovišta za zmije. Razmislite o postavljanju ograde otporne na zmije od čelične mreže, plastične folije ili mreže za hvatanje. Ako instalirate ogradu, osigurajte se da je u ravni sa zemljom i pod uglom ka spolja i da je visoka najmanje 100ak cm i duboka oko 120 cm.

Koristite materijale koji zmijama otežavaju klizanje po njima, poput listova božikovine, šišarki, ljuske jajeta i šljunka.

Možda bi bilo dobro i da razmislite o sadnji biljaka koje odbijaju zmije koje pružaju prirodno sredstvo odvraćanja. Neki uobičajeni primeri uključuju neven, limunsku travu i pelin, piše Krstarica.

Cijeli region bruji o posljednjoj epizodi podcasta Opet Laka i priči “Iza oblaka”…

Redžep Redžepović – Lepi, u razgovoru s Lakom otvorio je dušu i podijelio priču koja je rasplakala hiljade ljudi širom regiona.

Govorio je, između ostalog, o svom životu u Njemačkoj. Između ostalog, o bračnom životu.

– Vjenčao sam se sa Nijemicom. Bilo je iz ljubavi. Svojoj prvoj kćerki sam dao ime Saliha,  po mojoj nani. Kako je supruga htjela? Kada ima ljubavi, i jedna i druga strana su spremne na neke ustupke. Tako je i bilo. Sada ona ima 24 godine, živi u Berlinu, sada pokušava nešto u medicini. Moja druga supruga je ova trenutna – i treća isto. Razveo sam se i oženio opet. Šest godina smo bili razvedeni, ali ljubav pobjeđuje. Imali smo nekih nesuglasica, 2017. godine sam se rastao sa njom i vratio se u Novi Pazar, priča nam Lepi.

Lepi je u Njemačkoj živio 20 godina i kasnije je imao svoju građevinsku firmu.

– Deset godina sam radio kao zidar. Tri godine kao nadzornik, imao sam ljude ispod sebe, a zadnjih sedam godina sam imao svoju firmu. dodao je.

Ispričao je i to kako je nastala pjesma “Iza oblaka”:

– Radio sam na najvećoj željezničkoj stanici u Evropi, tada sam bio poslovođa. Tada sam bio u vezi sa jednom Nijemicom. Bila je lijepa ali je bila “zijanćer”. Ja taj dan se nešto bio pokačio sa njom, a u tom momentu je za njemačke uslove bilo prevruće, tipa 38 stepeni. Ja se sjećam, gore nisam imao ništa, samo dole neki šorc. Duga je ploča bila tu, a na sredini onaj plastični WC. Svaki dan se to čistilo jer to smrdi od vrućine. I ja sad uđem unutra, tu imaju rešetke, na vrhu WC-a, iznad mene. Gledam kroz rešetke, nigdje ničega, sve sunce. I pojavio se jedan mali oblačić i ide prema suncu. I tačno ga sunce počinje da potrpava i to ide brzo. Ja se iznervirao na sve, rekoh: “Iza oblaka sunce sija…” I nešto kontam: “Čija si noćas, čija.”

Pričao je i kako je izgledao njegov početak života u Njemačkoj.

– Ja sam prvo dva i po mjeseca proveo spavajući napolju, po klupama. Nisam imao šta da jedem. I to sam stigao u februaru, na zimu. Februar, mart i polovina aprila. Onda sam otišao u njihov crveni krst, našli su mi smještaj sa onim pijancima, alkoholičarima i beskućnicima. Tu sam završio u početku. “Lepi” sam dobio nadimak kada sam počeo da radim. Meni je u početku bilo teško, na građevini počeo da radim kao pomoćnik. I to je bila ta ili sreća ili nesreća, bilo je nekih 150 ljudi, neka se hotelčina velika pravila u Berlinu. Ja nisam pamtio imena, već sam svakoga zvao “lepi”. “Lepi, je li ti treba nešto?”, tako sam ja pitao, jer nisam pamtio imena. I onda, kasnije šta se dešava, ja poslije tri i po mjeseca postajem majstor, što je bilo nemoguće. U Pazaru se nikada nisam bavio građevinom. Vidio sam da imam za to šlifa i dara, priča nam Lepi, pa nastavlja:

– Onda sam postao zidar. Znam kako su se iživljavali nada mnom ovi ljudi, majstori. Onda kada sam ja imao pomoćnike, uvijek sam to žellio na jedan lijep, kulturan i fin način da im objasnim šta mi treba. Ako je neki problem, da se to sve lijepo riješi. Onda sam ih nazivao “lepi”. Odem u Novi Pazar na odmor, i sa ovim jednim drugarom sjedim, on isto radi u Njemačkoj. Kaže: “Čuo sam, ima u Berlinu, moj šef ga traži, ne može da mu nađe broj telefona. Ti ako možeš, taj čovjek je u Novom Pazaru. “Lepi” ga zovu, kaže on meni. A ja ne znam da on govori o meni. Ja prvi put čujem, a u Berlinu sam stalno, znam sve zidare. I on sad zove preko onog Vibera u Njemačku, da pita toga, kaže on: “Pa to je jedan Lepi, on stanuje kod autobuske stanice, ima dužu kosu.” Kako on njemu objašnjava, ja kažem: “Kakav ja Lepi, kakve veze to ima sa mnom.” I na kraju me taj čovjek i zvao.

Cijelu epizodu podcasta Opet Laka pogledajte u nastavku:

Informacija da su najveće bosanskohercegovačke muzičke zvijezde Dino Merlin i Halid Bešlić snimile duet jedna je od glavnih tema posljednjih dana.

Vijest o zajedničkoj pjesmi „Godino vrela“ odjeknula je širom Balkana, a Halid priznaje da nikome nije pričao o duetu i da je sve urađeno u velikoj tajnosti.

– Dino Merlin mi je rekao da sve mora biti u tajnosti. Iako mi je bilo teško, čuvao sam tajnu čak nekoliko godina. Čemu vakat, tome je i vrijeme i tako sada, nakon objavljivanja albuma Dine Merlina, mogu da pričam o ovom duetu. Mislim da je dobra pjesma, a raja koja je najbitnija reći će svoj konačan sud. Kada sam došao u studio na snimanje, pjesmu sam, što mi pjevači kažemo, otpjevao iz cuga. Poslije je nisam smio ni da pjevušim pred ljudima, da ne bih otkrio tajnu. Borio sam se tako s tom pjesmom nekoliko godina – kroz smijeh kaže Halid Bešlić.

Sigurno da će ovaj duet obilježiti 2025. godinu, a naša legenda narodne muzike počeo je raditi na svom novom albumu.

– Tim koji pobjeđuje se ne mijenja. Standardna postava s kojom radim su Samir Kadirić, Mirko Šenkovski Geronimo, Fahrudin Pecikoza… Tu je i moj izvršni producent Nedim Srnja – nastavlja Halid.

Nakon bajramskih praznika Bešlić nema vremena za odmor i već se nalazi na putu za Kanadu, gdje će održati nekoliko koncerata.

“Narednih mjeseci imam koncerte širom svijeta, u Kanadi, Dubaiju, Sloveniji… Ko želi da ima nezaboravan Prvi maj, neka dođe u Dubai. Tamo ću održati poseban koncert u svečanom salonu Hotela Movenpick Bur Dubai. Broj karata je ograničen i već se traži mjesto više. Karte možete kupiti putem linka: https://dubai.platinumlist.net/event-tickets/98086/halid-beslic-exclusive-live-performance-in-dubai

Krajem godine ponovo ću se družiti sa publikom u glavnom gradu Hrvatske. Prema svemu sudeći, zagrebačka Arena će uskoro biti rasprodana, iako do koncerta ima više od šest mjeseci”, kaže na kraju Bešlić.

MONTGOMERY Township u Pennsylvaniji je gradić s oko 25.000 stanovnika, a gradske vlasti odlučile su na jednoj od lokalnih ulica iscrtati vijugave linije s jasnom namjerom.

Iako vozači trenutačno ignoriraju te linije i voze ravno, to neće još dugo biti moguće – uskoro će takvo ponašanje biti kažnjavano. Na vijugave linije bit će postavljeni plastični stupići koji će prisiliti vozače da uspore i prate zakrivljenu putanju.

Cilj ovih vijugavih traka upravo je usporavanje prometa, jer cesta prolazi kroz naseljeno područje. Stanovnici su pozdravili ovu odluku, jer su već ranije prijavljivali vozače zbog prebrze vožnje, piše Index.hr.

Grays Lane, spomenuta ulica, često se koristi kao prečac između dviju glavnih cesta. Oni koji ne iskoriste tu prečicu morat će voziti i do 2.4 kilometra duže – ovisno o odredištu. Zahvaljujući ovim promjenama, Grays Lane će vjerojatno postati manje privlačna ruta za zaobilaženje, a oni koji je ipak budu koristili – sigurno će voziti sporije.