Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Plenković: Šteta koju je taj karijes napravio kada je Bošnjacima rekao ‘prvo sapun…’ ne mogu saprati ni mostarske kiše

Published

on

U Zagrebu zasjeda Sabor Hrvatske, a poslanici postavljaju pitanja članovima Vlade Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću.

Zastupnik MOSTA Nino Raspudić pitao je Plenkovića o pregovorima o izbornoj reformi u BiH, a premijer je kazao da ogromnu štetu pravi predsjednik Zoran Milanović.

Raspudić tvrdi da je Plenković obećao SAD da će riješiti izbornu reformu zajedno s Američkom administracijom.

“Što se tiče situacije u BiH, štetu koju je za interese Hrvata u BiH napravio karijes sa Pantovčaka kada je Bošnjacima rekao: ‘Prvo sapun, pa onda parfem’, neće isprati ni mostarske kiše. Vi znate dinarski kod, ja ga imam isto kao i vi, da vam neko to kaže, vi sa tim ljudima ne biste pričali deset generacija, djeca bi se tukla na stanici. Mi trpimo štetočinu koja zastupa proruske stavove već mjesecima, Ukrajince naziva korumpiranima, a vaš je glavni partner i sponzor. Sada ćete još pojaviti i vi i on, zagovarajući treći entitet, a Hrvate u BiH ćete dovesti u položaj krivca i odgovornog za blokade instititucija. To je agenda, i ja sam ju vidio i razotkrio”, rekao je Plenković, na šta mu je Raspudić rekao da je premijer izbjegao dati odgovor na njegovo pitanje.

 

Svijet / Zanimljivosti

Skandalozna konferencija pod nazivom “BiH: neuspjela država” danas u Zagrebu, bit će predstavljen i “memorandum o hrvatskom entitetu”

Published

on

By

U Zagrebu je jučer počeo TradFest – međunarodni festival konzervativnih lidera, a današnji panel izazvao je reakcije i u Hrvatskoj. Tema današnjeg panela je “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, a jedan od panelista je i penzionisani kardinal Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić.

Cijeli panel sastoji se od nekoliko tema:

  • Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini: vrijeme za stabilnost
  • Hrvatski treći entitet u Bosni i Hercegovini – jamac stabilnosti?
  • Kakav bi bio hrvatski treći entitet? Predstavljanje memoranduma o hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini
  • Zapad i islam

Kao što se vidi, na jednom od predavanja planirano je i predstavljanje “memoranduma o hrvatskom entitetu u BiH”.

Screenshot

Panelisti su, pored Puljića, James Carafano, Ivan Pepić, Boris Havel, Nino Raspudić i
Zoran Krešić.

Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić, oštro je reagovao.

Hodžić ističe kako je nezamislivo da se u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji susjedna država označava kao neuspjela.

“Ovdje prvi put imamo povezivanje političkog narativa Milorada Dodika i ljudi koji dolaze s takozvane hrvatske pozicije, iako se oni nalaze na marginama te pozicije. Međutim, mislim da je važno da mi osudimo nešto što zaziva teritorijalnu reorganizaciju susjedne države i što prijeti raspadom susjedne države koja je nama od strateškog interesa”, kazao je je Hodžić.

Kazao je kako Dodik nije prijatelj ni Hrvata ni Republike Hrvatske.

“Njemu se fućka za izbroni zakon, za hrvatskog člana Predsjedništva, ali i položaj Hrvata”, rekao je te podsjetio: “Hrvate je nazvao ustaša, a rame uz rame s Vučićem je izjavio kako će Srbija izgraditi najjaču vojsku u regiji koja će biti jamac sigurnosti manjeg entiteta u BiH, koji se nalazi sat i po vožnje od Zagreba.”

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump sada želi i dio Britanije, kralj Charles putuje u SAD: Odnosi na najnižem nivou u 100 godina

Published

on

By

Državna posjeta britanskog kralja Charles III i kraljice Camille Sjedinjenim Američkim Državama naredne sedmice ocjenjuje se kao jedan od najrizičnijih i najznačajnijih diplomatskih poteza u novijoj historiji britanske monarhije.

Kako navode izvori bliski kraljevskoj porodici, riječ je o posjeti visokog rizika, ali i velikih prilika, koja dolazi u trenutku ozbiljnih političkih napetosti između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

Autor biografije princa Andrew Mountbatten-Windsor, Andrew Lownie, upozorava da se odnosi između dvije zemlje nalaze u najdubljoj krizi u posljednjih stotinu godina. Poseban izazov predstavlja američki predsjednik Donald Trump, kojeg opisuje kao nepredvidivog političkog aktera.

Ipak, sagovornici smatraju da bi upravo kralj Charles mogao imati određeni utjecaj na Trumpa, zahvaljujući ličnom odnosu i predsjednikovom javno iskazanom divljenju britanskoj monarhiji.

Falklandska kriza dodatno zaoštrava odnose

Napetosti su dodatno porasle nakon što je u internom e-mailu američkog Ministarstva odbrane (Pentagon) predloženo preispitivanje američkog stava o Falklandska ostrva kao potencijalna mjera pritiska na London zbog njegovog odbijanja da se pridruži ratu protiv Irana.

Iz kabineta britanskog premijera Keir Starmer poručeno je da stav Londona ostaje nepromijenjen.

“Ne možemo biti jasniji u vezi sa stavom Velike Britanije o Falklandskim otocima. On je dugogodišnji i nepromijenjen”, rekao je glasnogovornik premijera.

Dodao je da suverenitet nad ostrvima ostaje britanski, te da je pravo na samoodređenje stanovnika ključni princip britanske politike, koji je, kako navodi, jasno komuniciran svim američkim administracijama.

U istom dokumentu Pentagona razmatrane su i šire mjere prema NATO saveznicima koji nisu podržali američke operacije, uključujući moguće smanjenje diplomatske podrške evropskim teritorijama koje Washington smatra “naslijeđem imperijalne prošlosti”.

Argentina ponovo aktivira zahtjeve

Reakcija je stigla i iz Argentine, čiji je ministar vanjskih poslova Pablo Quirno ponovio spremnost za nastavak pregovora o, kako je naveo, “mirnom i konačnom rješenju”.

On je status ostrva, koja Buenos Aires naziva Malvinima, opisao kao kolonijalno pitanje.

“Po historiji, po pravu i po uvjerenju: Malvini su Argentina”, poručio je Quirno.

Podsjećanja radi, Velika Britanija i Argentina vodile su rat 1982. godine nakon pokušaja Buenos Airesa da preuzme kontrolu nad ostrvima. U sukobu je poginulo oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika.

Napeti politički odnosi i osjetljiv kontekst

Posjeta dolazi u trenutku “neuobičajenih” političkih tenzija, kako navodi kraljevski historičar Ed Owens, uz ocjenu da će se raditi o velikom globalnom događaju. Kralj će, prema očekivanjima, pokušati promovirati vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Dodatnu težinu posjeti daje i aktuelna geopolitička situacija, uključujući nestabilno primirje na Bliskom istoku, posebno u kontekstu sukoba s Iranom.

Odnosi između Washingtona i Londona dodatno su pogoršani čestim kritikama koje Trump upućuje premijeru Starmeru, kao i njegovim izjavama kojima umanjuje vojni značaj Ujedinjenog Kraljevstva.

Analitičari upozoravaju da postoji bojazan od nepredvidivih izjava tokom same posjete, uprkos pažljivo isplaniranom protokolu.

Lični i politički pritisci na kralja

Kralj Charles suočava se i s ličnim izazovima. Osim zdravstvenih problema, jer već više od dvije godine vodi borbu s karcinomom, dodatni pritisak dolazi i zbog skandala koji se veže za njegovog brata princa Andrewa i njegove veze s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein.

Očekuje se da bi žrtve Epsteinovih zločina mogle javno kritikovati kraljevsku posjetu zbog izostanka susreta s njima, što dodatno komplikuje diplomatski kontekst.

Ključni moment – obraćanje Kongresu

Centralni događaj posjete bit će obraćanje kralja oba doma američkog Kongresa, što će biti prvo takvo obraćanje jednog britanskog monarha još od govora kraljice Elizabeth II 1991. godine.

U tom govoru, kralj će pokušati pronaći balans između očuvanja dobrih odnosa sa SAD-om i zaštite britanskih interesa, uključujući podršku NATO savezu i Ukrajini.

Diplomatski izvori navode da će svaka riječ govora biti pažljivo analizirana, s ciljem slanja poruka koje će istovremeno “omekšati” američkog predsjednika, ali i zadržati čvrst stav o ključnim međunarodnim pitanjima.

“Specijalni odnosi” na testu

Analitičari ocjenjuju da se tzv. “specijalni odnos” između SAD-a i Velike Britanije nalazi u ozbiljnoj krizi. Bivši savjetnik američkog State Departmenta Max Bergmann situaciju opisuje kao “izuzetno napetu”.

Uprkos tome, pojedini stručnjaci smatraju da bi upravo ova posjeta mogla predstavljati priliku za reset odnosa, posebno imajući u vidu značaj britanske monarhije kao instrumenta “meke moći” u SAD-u.

Kako zaključuju sagovornici, posjeta kralja Charlesa dolazi u ključnom trenutku i mogla bi imati dugoročne posljedice po odnose dvije zemlje, ali i širi međunarodni poredak.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Španija pred izbacivanjem iz saveza: Isplivala e-pošta Pentagona sa šokantnim planovima za kažnjavanje saveznika

Published

on

By

nterna elektronska pošta Pentagona, koja je dospjela u javnost preko izvora u Washingtonu, otkrila je niz radikalnih opcija koje Sjedinjene Američke Države razmatraju kao odgovor na izostanak podrške saveznika u ratu s Iranom.

Najznačajnije mjere uključuju suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američke podrške britanskom pravu na Falklandska ostrva.

Frustracija zbog uskraćivanja pristupa i preleta

Glavni razlog nezadovoljstva u Pentagonu je odbijanje pojedinih saveznika da omoguće prava pristupa, stacioniranja i preleta (ABO) američkim snagama.

U dokumentu se navodi da su takva prava apsolutna osnova za NATO, te da se unutar Ministarstva rata razmatraju opcije za kažnjavanje “komplikovanih” zemalja uklanjanjem s važnih pozicija unutar saveza.

Poseban fokus je na Španiji, čije je vodstvo zabranilo korištenje svog vazdušnog prostora i baza Rota i Morón za operacije protiv Irana. Iako bi suspenzija Španije imala ograničen vojni efekat, u dokumentima se ističe da bi takav potez imao ogroman simbolički uticaj i poslao jasnu poruku cijeloj Evropi.

Trumpova oštra retorika i sudbina saveza

Američki predsjednik Donald Trump javno je kritikovao evropske partnere jer nisu poslali mornarice u Hormuški moreuz, koji je zatvoren od početka rata 28. februara.

Trump je čak postavio pitanje mogućeg povlačenja SAD-a iz NATO-a, naglašavajući da savez ne može biti “jednosmjerna ulica”.

Sekretar za medije Pentagona, Kingsley Wilson, potvrdio je da će Ministarstvo osigurati predsjedniku vjerodostojne mogućnosti kako saveznici više ne bi bili “papirni tigar”.

Evropa u strahu od napuštanja

Dok Velika Britanija i Francuska tvrde da bi pridruživanje blokadi značilo direktan ulazak u rat, analitičari upozoravaju da su ovi događaji izazvali neviđenu nesigurnost.

Među evropskim diplomatama vlada strah da SAD možda neće priskočiti u pomoć saveznicima u slučaju napada, što dovodi u pitanje opstanak bloka starog 76 godina. Za sada se ne predlaže potpuno povlačenje SAD-a niti zatvaranje baza, ali se jasno ukazuje na kraj ere u kojoj su se evropska prava podrazumijevala bez pune vojne podrške.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Ratka Mladića u bolnicu doveli u ležećem položaju

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zdravstveno stanje ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji se nalazi na izdržavanju kazne za ratne zločine u Haagu, veoma teško i da mu nije jasno zbog čega mu ne dozvole da “posljednje dane provede van zatvorske ćelije”.

“Od (ministra pravde Nenada) Vujića sam obaviješten da je njegovo zdravstveno stanje vrlo teško. Nije mogao da sjedi, već su ga u bolnicu doveli u ležećem položaju i najkraće je odgovarao na pitanja. Ne razumijem zašto nekome ne dopuste da posljednje dane provede van zatvorske ćelije. Ali, da li sam posebno začuđen? Nisam”, rekao je Vučić novinarima povodom otvaranja vidikovca na Kuli Beograd.

Mladić služi doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 90-ih godina prošlog stoljeća.

N1

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump se upravo oglasio, izdao je naređenje: ‘Pucaj i ubij!’

Published

on

By

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump upravo se oglasio na Truth Socialu gdje je objavio kako je izdao naređenje Mornarici SAD da pucaju i unište svaki brod koji postavlja mine u vodama Hormuškog moreuza.

“Naredio sam Mornarici Sjedinjenih Američkih Država da pucaju i unište svaki brod, pa makar to bili i mali čamci (njihovi ratni brodovi su svi, svih 159, na dnu mora!) koji postavlja mine u vodama Hormuškog moreuza.

Ne smije biti oklijevanja. Također, naši brodovi za uklanjanje mina upravo sada čiste moreuz. Ovim putem naređujem da se ta aktivnost nastavi, ali u trostruko većem obimu! Hvala na pažnji po ovom pitanju”, poručio je Trump, piše Raport.

Inače, postoje strahovi kako je Iran minirao ključni plovni put, iako to nije potvrđeno.

Ako bi to učinio, zaprijetilo bi obustavom saobraćaja kroz moreuz, koji je u mirnodopskim uslovima odgovoran za petinu svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa, na duži rok, dodatno nanoseći štetu globalnoj ekonomiji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Iran uzvratio: Zaplijenjena dva broda u Hormuzu, objavljen snimak ukrcaja IRGC-a

Published

on

By

Iran je u srijedu zaplijenio dva broda u Hormuškom moreuzu, dodatno zaoštravajući kontrolu nad jednim od najvažnijih svjetskih trgovačkih pravaca, svega dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da na neodređeno vrijeme odustaje od novih napada, bez naznaka nastavka mirovnih pregovora.

Status dvosedmičnog primirja, koje je trebalo isteći ranije ove sedmice, ostaje nejasan. Trump je u utorak, nakon ranijih prijetnji obnovom napada, iznenada najavio produženje primirja dok se ne razmotri iranski prijedlog u okviru potencijalnih pregovora o okončanju dvomjesečnog rata. Međutim, iranski zvaničnici nisu potvrdili da su pristali na produženje, te su oštro kritikovali nastavak američke pomorske blokade, koju smatraju činom rata.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf poručio je da potpuni prekid vatre ima smisla samo ako se blokada ukine, dodajući da je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza nemoguće uz, kako je naveo, “flagrantno kršenje primirja”.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Napetosti dolaze nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, čime je započeo sukob koji je odnio hiljade života širom Bliskog istoka, posebno u Iranu i Libanu, gdje se u borbe uključio i pokret Hezbollah.

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je zaplijenila brodove zbog “pomorskih prekršaja” i sprovela ih u iranske vode. Riječ je o prvom takvom potezu od početka rata krajem februara. Istovremeno su upozorili da će svaki pokušaj narušavanja sigurnosti u moreuzu biti tretiran kao “crvena linija”.

Među zaplijenjenim plovilima su brodovi “Epaminondas” i “MSC Francesca”, koji plove pod zastavama Liberije i Paname. Grčka kompanija Technomar Shipping potvrdila je da je njihov brod “Epaminondas” pogođen vatrom oko 20 nautičkih milja sjeverozapadno od Omana, pri čemu je oštećen komandni most, ali nije bilo povrijeđenih.

Istovremeno, cijene nafte na svjetskom tržištu rastu – referentna vrijednost Brent premašila je 100 dolara po barelu prvi put u dvije sedmice. Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji je prije rata prolazila oko petina svjetske trgovine naftom, ozbiljno pogađa globalnu ekonomiju.

Bijela kuća je saopćila da nije postavljen rok za nove pregovore, iako je Pakistan pokušao posredovati između strana. Planirani razgovori u Islamabadu nisu održani jer se delegacije nisu pojavile.

U međuvremenu, obje strane tvrde da ostvaruju uspjehe na terenu. Iran je u Teheranu organizovao vojnu paradu na kojoj je prikazao balističko naoružanje, uz poruke da je moreuz “pod potpunom kontrolom Irana”.

Američka vojska je, s druge strane, saopćila da je već preusmjerila 29 brodova u okviru blokade Irana, te da je presrela najmanje tri iranska tankera u azijskim vodama, udaljavajući ih od područja u blizini Indije, Malezije i Šri Lanke.

Ključne razlike između strana i dalje ostaju. Washington traži da Iran odustane od obogaćivanja uranija visokog stepena kako bi se spriječila izrada nuklearnog oružja, dok Teheran insistira na ukidanju sankcija, reparacijama i priznanju svoje kontrole nad Hormuškim moreuzom.

Dodatnu komplikaciju predstavlja i zahtjev Irana da se prekid vatre proširi na sukob između Izraela i Hezbollaha. U srijedu su izraelski zračni napadi na Liban usmrtili najmanje pet osoba, uključujući novinarku Amal Khalil, što je najsmrtonosniji dan od proglašenja desetodnevnog primirja 16. aprila.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije