Janez Janša, bivši slovenački premijer poznat po desničarskim stavovima i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS), obrušio se na vladajući Pokret Sloboda (GS) i aktuelnog premijera Slovenije Roberta Goloba, zbog pomoći Vlade Slovenije u rekonstrukciji vodovoda u Velikoj Kladuši.

Janša je svoju kritiku iznio na društvenim mrežama, gdje je donaciju pokušao povezati s kupovinom naklonosti birača porijeklom iz BiH koji žive u Slovenije koja se naredne godine priprema za održavanje i lokalnih i parlamentarnih izbora, piše Raport.

“Golobovi Slobodnjaci obnavljaju vodovod u Velikoj Kladuši? Vašim novcem. Jer njihov gradonačelnik poziva: Glasajte za Jankovića. Što je sa slovenskim selima bez vodovoda? A ona s azbestnim cijevima?”, napisao je Janša, sugerišući da se sredstva za međunarodnu saradnju koriste za unutarpolitičke ciljeve.

Janša zaboravio aferu s donacijom njegovoj stranci od sumnjive bh. milionerke

Njegov istup brzo su prenijeli i desničarski mediji bliski SDS-u, koji su događaj predstavili kao primjer navodne zloupotrebe javnih sredstava.

Međutim, projekat rekonstrukcije vodovodnog sistema u Velikoj Kladuši provodi se na osnovu potpisanog ugovora između preduzeća ‘Vodovod i kanalizacija’ Velika Kladuša i slovenskog Centra za međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR), uz institucionalnu podršku Republike Slovenije. Donacija Slovenije iznosi 762.400 eura, o čemu je Raport već pisao, dok je ukupna vrijednost projekta 1.811.400 eura, a preostali iznos od 1.049.000 eura finansiraju drugi donatori iz BiH.

Riječ je o modelu saradnje koji Slovenija već godinama i s drugim korisnicima koristi kroz Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i humanitarnoj pomoći.

Zanimljivo je da Janši nije zasmetalo kada je nedavno njegov prijatelj Milorad Dodik, ogorčen zbog zabrane ulaska u Sloveniju koju mu je uvela Golobova vlada javno rekao da će pozvati Srbe u Sloveniji da glasaju za Janšu.

No, kada Janša pokušava međunarodnu donaciju slovenačke vlade jednom bh. gradu povezati s izbornim procesima u Ljubljani, onda ga vrijedi podsjetiti i na slučajeve iz njegove političke prošlosti koji se također tiču BiH.

Krajem 2018. godine slovenski mediji objavili su da je bh. državljanka Dijana Đuđić sumnjivim transakcijama ‘pozajmila’ Janšinom SDS-u 450 hiljada eura za predizbornu kampanju.

U javnosti se tada spominjalo da je ključnu ulogu u povezivanju Janše i bh. državljanke iz Prijedora Dijane Đuđić imao Rok Snežič, kontroverzni slovenački biznismen, blizak Janši, koji je navodno jedno vrijeme živio u Banjoj Luci i kojem je nakon afere ‘Janša’ bio zabranjen ulazak u BiH, da bi mu zabrana kasnije bila ukinuta.

Autor skandaloznog non-papera o BiH ima fobiju od broja glasača iz BiH u Sloveniji

Iako su se na zahtjev slovenskih organa i SIPA i Tužilaštvo BiH bavili ovim slučajem donacije Đuđić Janšinoj stranci nikada nije do kraja razjašnjeno ni porijeklo novca koji je završio na računu Janšine stranke ni daljnja sudbina tog novca koji je navodno kada je afera otkrivena morao biti vraćen milionerki iz Prijedora koja se i ove godine našla na udaru istražnih organa BiH koji su vršili određene pretrese njene imovine.

Podsjećanja radi, Janša je bio i u centru pažnje bh. javnosti 2021. godine, kada su slovenski mediji pisali da je on autor skandaloznog non-papera o ‘prekrajanju granica’ na Balkanu, poslanog u Brisel, u kojem je spominjan raspad Bosne i Hercegovine i priključenje entiteta RS Srbiji. Janša je tada negirao autorstvo, a već naredne godine izgubio je izbore od Roberta Goloba.

Sada, uoči izbora u Sloveniji naredne godine, Janša opravdano strahuje od glasova birača porijeklom iz BiH, kojih je značajan broj u toj zemlji. Prema podacima slovenskih medija, objavljenim na osnovu informacija tamošnjih institucija, u periodu od početka devedesetih godina prošlog vijeka do 2019. godine oko 100.000 građana bh. porijekla dobilo je slovenačko državljanstvo, što znači i pravo glasa na izborima.

Taj broj bi danas mogao biti znatno veći, jer prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u zadnjih deset godina u Sloveniju je iz BiH otišlo više od 125.000 radnika, a vjerovatno su mnogi u međuvremenu ispunili uvjete za stjecanje državljanstva.

I upravo u ovim brojkama leži razlog zbog kojeg je Janša burno reagirao na potez Golobove vlade prema BiH, odnosno Velikoj Kladuši, pa makar se radilo i o infrastrukturnoj donaciji. On vrlo dobro zna da birači u Sloveniji koji dolaze iz multietničkih sredina, ljudi koji su iskusili posljedice nacionalizma, teško da će prihvatiti njegovu tvrdu, desničarsku retoriku i da su vjerovatno okrenuti opcijama koje zastupaju inkluzivnost, saradnju i stabilnost, a ne politike netrpeljivosti i konflikta.

Na području USK, baš kao i na cjelokupnom prostoru Federacije BiH aktuelno je pitanje neradne nedjelja i njena refleksija na svakodnevnicu i potrebe stanovništva…                                                                                                                                                                                                                                             

 – Ovo pitanje zajedničko je za sve lokalne samouprave na prostoru Kantona, a Velika Kladuša prva je ali i jedina na ovom prostoru koja je inicirala proces ali i uspunila sve uslova da se odobri rad nedjeljom trgovačkim društvima. 

Inicijativa koja je krenula od Udruženja poslodavaca još prije šest mjeseci upućena je na Općinsko vijeće koje je i prihvatilo. Vrlo brzo taj zahtjev  je upućen federalnom Ministarstvu trgovine koje ni 6 mjeseci kasnije nije dalo svoj odgovor.

Opširnije o svemu donosimo u večerašnjem izdanju TV Dnevnika Rtvusk.

Uslijed povećanog priliva migranata iz afričkog regiona i predstojećeg preuzimanja upravljanja kampom Lipa od strane države, ministar unutrašnjih poslova USK danas je boravio u ovom centru, gdje je sa nadležnim službama razmatrao stanje na terenu i naredne korake.

Ministar je tom prilikom razgovarao s inspektorom Službe za poslove sa strancima Irisom Žerićem, kamp koordinatorom IOM-a Kenanom Keserovićem te Amirom Imširevićem iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT). U delegaciji je bio i direktor Kazneno-popravnog zavoda Luke Adem Demirović.

Tokom obilaska, ministar je upoznat da se u kampu trenutno nalazi oko 440 migranata, a evidentan je i porast osoba porijeklom iz Egipta i Sudana, odnosno iz afričkog regiona. Predstavnici IOM-a i SPS-a potvrdili su da sve operativne aktivnosti u kampu teku uredno i bez većih izazova.

Posebno je naglašeno da je kamp Lipa u fazi tranzicije, tokom koje će upravljanje – umjesto IOM-a – preuzeti država Bosna i Hercegovina, tačnije Služba za poslove sa strancima. Sastanak je bio posvećen razmjeni informacija o tekućim pripremama i obavezama u okviru tog procesa.

Institucije su zahvalile ministru na kontinuiranoj i korektnoj saradnji, naglasivši važnu ulogu MUP-a USK-a, čiji službenici svakodnevno pružaju podršku DKPT-u u održavanju sigurnosti unutar centra.

Ministar je izrazio zahvalnost i pohvalio profesionalnost svih službi angažovanih u kampu – od Službe za poslove sa strancima do IOM-a – ističući da se stabilno funkcionisanje Lipe oslanja upravo na njihov predani i stručni rad.

“Služba za poslove sa strancima i IOM ulažu ogroman napor u upravljanje migrantskom situacijom, a pripadnici MUP-a USK-a svakodnevno pružaju podršku u osiguravanju reda i sigurnosti”, kazao je između ostalog ministar Habibija.

FENA

• Kao što smo mogli čuti tokom razgovora s ministrom, jedan od konkretnih oblika podrške porodicama šehida i poginulih boraca realizira se kroz projekt sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece šehida i poginulih branilaca.

– Riječ je o programu koji je rezultat saradnje resornog kantonalnog ministarstva i Službe za zapošljavanje. Cilj je jasan – omogućiti dugoročno i održivo zapošljavanje ove važne kategorije, vratiti povjerenje u sistem i pružiti priliku za samostalnost.

Nakon večerašnjeg Dnevnika RTV USK,  donosimo izjave o ovoj podršci na terenu. Javno komunalno preduzeće „Komrad“ kroz projekt je zaposlilo dvije osobe, dok se Adnan Suljkanović uključivanjem u program samozaposlio.