Vještaci medicinske struke zaključili su da Atif Dudaković, koji je optužen za zločine na području više krajiških opština, nije sposoban za suđenje zbog zdravstvenih razloga.

“U ovakvom stanju nije sposoban aktivno pratiti i učestvovati u sudskom postupku, kao ni adekvatno komunicirati s braniocem i kreirati odbranu”, kazao je neuropsihijatar Rusmir Softić.

On je s onkologom Hasanom Osmićem i kardiologom Larisom Dizdarević-Hudić prezentovao nalaz o zdravstvenom stanju optuženog Dudakovića, koji nije prisustvovao ročištu.

Predsjedavajuća Vijeća Željka Marenić ostavila je rok od sedam dana Tužilaštvu i Odbrani da se izjasne o nalazu vještaka i iznesu prijedloge.

Dudaković je optužen u svojstvu komandanta Petog korupsa Armije BiH za navodne zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata. Njemu se sudi sa Sanelom Šabićem, Ibrahimom Šiljedićem, Safetom Salihagićem, Adisom Zjakićem, Redžepom Zlojićem, Samirom Solakovićem, Fatmirom Muratovićem, Muharemom Aleševićem, Edinom Domazetom, Ejubom Koženjićem, Ibrahimom Nadarevićem i Saidom Mujićem.

U ovom predmetu suđenje je posljednji put održano u septembru prošle godine, podsjeća Detektor.

Nakon što je na desetine općina i gradova u Federaciji BiH krajem prošle ili početkom ove godine uvelo izmjene odluke o komunalnim taksama propisujući dodatnu naknadu za svaki aparat igre na sreću, kao i objekat kladionice u zavisnosti od lokacije, u 2026. lokalne zajednice očekuju prve finansijske efekte.

Igrališta i naknade

Grad Bihać već je krajem prošle godine naplatio 90 hiljada maraka, te u 2026. u Gradskoj upravi očekuju 1,15 miliona maraka kao prihod od taksa uvedenih kladionicama, piše Oslobodjenje.

Druge općine još nemaju konkretne podatke.

– Tek krajem februara Velika Kladuša će znati koliki će biti prihodi po osnovu naknada komunalnih taksa, jer do kraja januara dostavljaju se prijave na osnovu koji se izrađuju rješenja, a nakon toga ide naplata. Prikupljena sredstva bismo mogli i trebali usmjeriti u razvoj sporta, jer ako želimo zdravo društvo, poželjno je da nam djeca provode što više vremena na sportskim terenima, a što manje u sportskim kladionicama. Pored toga, prilikom predlaganja ove odluke spomenuo sam da se iz ovog prihoda treba finansirati i rad Komisije za borbu protiv ovisnosti, koja je radno tijelo formirano odlukom Općinskog vijeća, kazao nam je vijećnik Zlatko Pajazetović.

U Gradu Konjicu je, također, odlukom pripisano da do subote pravni subjekti treba da podnesu zahtjev da im se izdaju rješenja.

– Tako da bismo informacije mogli imati za drugi kvartal. Svakako smo planirali nastavak izgradnje i rekonstrukcije diječijih igrališta, vrtića, stipendije, naknade porodiljama, ali od naplaćenog iznosa zavisi u kojoj mjeri ćemo to moći provesti, rekao nam je Edis Macić iz Gradske uprave Konjic.

Ali, Bosanska Krupa je prva uvela taksu, što se vidi i iz njihovog izvještaja o naplatama gdje su 2023. imali milion, a 2024. i 2025. po oko pola miliona maraka. Gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović kroz šalu nam kaže da je bihaćki gradonačelnik bio u pelenama kada su oni ovu odluku donosili, nakon čega se trend raširio po Federaciji BiH.

– Što se tiče rekordne naplate prve godine, moram obrazložiti da je bilo potraživanja iz prethodnih godina i prije nego smo ukinuli naknadu za isticanje firme. Te kladionice su od tada počele da provode žalbe i tužbe, tako da se naplate još nisu ustabilile, kazao nam je gradonačelnik Halitović.

Sada kad su ušli i u četvrtu godinu primjene odluke, postupci sa kladionicama ne prestaju.

Ljudi propadaju

– Neki dan smo dobili jednu presudu u našu korist na Vrhovnom sudu, protiv Domino špile iz Velike Kladuše, što je zadnja instanca. Sada kad vidimo da je ovaj trend uzeo maha u cijeloj Federaciji, treba biti realan i priznati da je sve počelo od nas. Što se tiče kladionica, nisam nekoliko puta u životu ušao u takav objekat i to da pokupim nekoga. Toga se treba manuti, jer svi vidimo kako nam propadaju ljudi, poručuje Halitović.

Svim lokalnim zajednicama koje imaju poteškoće sa finansijama Halitović preporučuje izmjenu odluke o taksama. Tako je i Bosanska Krupa nekada bila u potrebi da traži nove izvore prihoda. Napominje da naplata ide u masu budžeta, a njegovim rastom otvaraju se nove mogućnosti.

Broj rođene djece u Unsko-sanskom kantonu u posljednjih dvadeset godina smanjen je za više od polovine – sa oko 3.000 novorođenčadi 2004. godine na 1.335 u 2024., dok je u Bihaću zabilježen pad od 42 posto, podaci su izneseni na sjednici Gradskog vijeća Bihać.

Na ove pokazatelje tokom sjednice ukazao je vijećnik Armin Amidžić, ocijenivši da se radi o alarmantnom demografskom padu koji zahtijeva promjenu razvojnih prioriteta na svim nivoima vlasti, od lokalnog do kantonalnog.

Amidžić je naglasio da ulaganja u pronatalitetne mjere moraju postati strateški važna, ocijenivši da se demografska politika ne može posmatrati kao sporedna tema u odnosu na infrastrukturne projekte.

– Ako danas ne budemo ulagali u porodicu, u budućnosti ćemo čuvati prazne gradove. Politika prema porodici nije pitanje emocija, već pitanje opstanka – rekao je Amidžić.

Govoreći o postojećim mjerama, naveo je da Grad Bihać u budžetima za 2025. i 2026. godinu bilježi određene iskorake kada je riječ o podršci porodicama, ali da su oni i dalje nedovoljni bez snažnije uključenosti kantonalnih institucija.

On je istakao i ulogu Udruženja „Porodice 3+“, koje, kako je rekao, kontinuirano ukazuje na realne probleme porodica sa troje i više djece i svakodnevno živi izazove o kojima se često govori samo u političkim kampanjama.

Prema njegovim riječima, stabilna porodica predstavlja osnov društvenog i ekonomskog razvoja, jer osigurava ostanak stanovništva, podršku djeci i otpornost zajednice u kriznim situacijama, piše Raport.

– Porodice nisu privatna stvar, one su javni interes, jer od njih zavise demografija, ekonomija, sigurnost i identitet jedne sredine – poručio je Amidžić.

Nakon što su prije dvije godine predstavnici Vlade USK-a s izvođačem radova potpisali ugovor o izgradnji, terapijski bazen Zdravstvene ustanove Lječilište Gata u potpunosti je spreman primiti prve pacijente kojima je potrebna rehabilitacija. Nažalost, još nije stavljen u funkciju jer se čeka upotrebna dozvola. Projekt terapijskog bazena vrijedan je oko 1.100. 000 maraka, od kojih je kantonalna Vlada do sada uložila oko 800.000 maraka…                                          

 – Ovo je novoizgrađeni i moderno uređeni terapijski bazen u zdravstvenoj ustanovi Lječilište Gata, koji će biti otvoren tek nakon uređenja okoliša, izgradnje parkinga i požarnog puta, što je i uslov za dobivanje upotrebne dozvole. Na taj trenutak dugo čekaju, kako menadžment, tako i pacijenti ovog lječilišta. 

Mersija Mujić pacijentica iz Cazina kaže kako nastoji popraviti svoje vlastito zdravstveno stanje koje je narušeno a nadala se na će to imati priliku učiniti u ovom bazenu, koji nažalost, zbog nekih okolnosti još nije počeo s namjenom. Mersija dodaje da će po otvaranju bazena, pacijenti uživati u njegovoj termalnoj vodi s 34 stepena Celzijusa idealnoj za rehabilitaciju i relaksaciju. Kupanje u bazenu s nestrpljenjem očekuje i Izet Brkić iz Vrnograča koji je ovdje po prvi put.

Direktorica Lječilišta Aida dr. Ibrahimpašić kaže da je bazen u potpunosti spreman za korištenje ali se moraju dovršiti i ostali radovi. Izgradnju bazena prvo s 300.000 a kasnije dodatnih 500.000 maraka, podržala je Vlada USK, dok je ostatak osigurala sama ustanova.  

Kako sama kaže, ukupna vrijednost je oko 1.100.000 KM s vanjskim uređenjem, s tim što je vanjsko uređenje negdje 190.000 KM a sam bazen je koštao oko 870.000 KM. U bazenu se nalazi termalna voda i nije miješana sa običnom vodom. Iz izvora direktno voda dolazi kao što u naše kade dolazi voda u bazen. Temperatura vode u bazenu se kreće između 34 i 35 stepeni Celzijusa. Bitnija je činjenica da će terapeutski bazen, zaposlenima u ovoj zdravstvenoj ustanovi u značajnoj mjeri olakšati rad. 

Priču zabilježenu u ZU ‘Lječilište gata’ donosimo u TV Dnevniku  rtvusk.