Connect with us

BiH

Putuj Hrizostome, istina će ostati: Pet genocida počinjeno je ‘za krst časni’, državu velikosrpsku i vjeru ‘svetosavsku’

Published

on

Pogrešno i sramotno. U dvije riječi stane opis reakcija i akcija iz Sarajeva na sve što se posljednjih mjesec, dva događalo u glavnom gradu i državi Bosni i Hercegovini.

Piše: Rasim Belko, Patria

Količina snishodljivosti u pokušaju grljenja svih onih koji su još 1992. godine oružjem i riječima jasno rekli da od grljenja nema ništa, pretvara se u autodestruktivnu putanju kojom se kreću nosioci političkog, vjerskog i društvenog života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Trčati i tješiti u zagrljaj roditeljima/navijačima kako je to uradila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nakon huligansog obračuna na Ilidži ili pozivati na disciplinsku odgovornost efendije Amira Mahića zbog iznošenja historjskih fakata u hudbi je pokazatelj da prvenstveno vođe Bošnjaka i Bosanaca ništa nisu naučili iz historije.

A onda im je sve to naplatio veliki ljubitelj multietničnosti i suživota, mitropolit dabrobosanski Hrizostom, porukom da su Srbi ugroženi u Sarajevu i Bosni i Hercegovini i da on stoga napušta međureligijsko vijeće. Isti onaj Hrizostom koji je zagovarao čišćenje krajine od muslimana i pretvaranje Bihaća u vrlo važan centar srpske države.

I neka je napustio Međureligijsko vijeće instituciju koja u svojoj suštini nema ni svrhu ni formu. Jer, nikada se i nigdje monoističke religije nisu slagale s onim drugima, pa neće u Sarajevu. Stoga je postojanje tog vijeća i apsurd u državi definisanoj kao sekularnoj, u kojoj svako po međunarodnim konvencijama i Ustavu ima pravo na vjeru, udruživanje, bogomolje…

I to Hrizostom ne može osporiti. Kao što nije imao utemeljenje da uđe u javnu konfrontaciju sa stavovima efendije Mahića. Jer vidio je Hrizostom, a i ostali, natpise i pravoslavaca i katolika i muslimana u kojima dokumentovano potvrđuju riječi Mahića o Svetom Savi. Zato je još jednom povukao stari svetosavski blef o ugroženosti Srba. Treba mu, ali treba i aktuelnoj političkoj matrici Srba, identičnoj onoj kao kod Miloševića i svih miloševića prije Slobodana.

U svrhu Hrizostomove političke propagande pera su zaoštrile i perjanice novinarstva koje je podstrekivalo na ratne zločine i genocid devedesetih, danas u obrnutoj formi, nazivajući sve međunarodno presuđene zločine sarajevskom mitomanijom.

Pa da ih malo podsjetimo, da je u tim zločinima najviše srpske mitomanije i svetosavskog fašizma. Da su te zločine presudili strani sudovi, u državama koje nisu bile uključene u balkanske ratove za rješavanje velikosrpkog pitanja.
Genocid u Srebrenici presudio je Tribunal u Hagu kroz više presuda. I on je civiliziranom svijetu neoboriva fakta, jer taj svijet ne haje mnogo za velikozločinačke maloumne novinarske pamflete o ugroženosti i biblijskom progonu Srba u Bosni i Hercegovini.

No, osim Haga, presude na genocid donešene su i u Njemačkoj. A pošto ovdašnja javnost u samoubilačkoj želji za multietničnošću to zaboravlja, red je da ju i podsjetimo.

Njemačke vlasti prvo su 12. Februara 1994. godine uhapsile Duška Tadića, nakon što je na površinu isplivala priča o koncentracionom logoru Omarska. Nakon njegovog pojavljivanja na sudu, istražni sudija Federalnog suda odredio mu je pritvor po osnovu saučesništva u genocidu. Pritvor mu je određen do početka suđenja. Kao pripadnik srpske paravojske, Tadić je bio optužen da je podržao izvršenje genocida 1992. u koncentracionom logoru Omarska u srednjoj Bosni, uz potpuno znanje i odobravanje. Nakon što mu je sudio bavarski Vrhovni regionalni sud u Munchenu, Tadić je prebačen u Hag na zahtjev Haškog tribunala. Kasnije ga je Tribunal osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Nakon presude ICTY-ja, vraćen je u Njemačku da bi odslužio kaznu.

Nikola Jorgić uhapšen je na aerodromu 16. decembra 1995. prilikom ulaska u Njemačku. Istražni sudija Federalnog suda izdao je nalog za njegovo hapšenje po osnovu saučešća u genocidu. Nakon njegovog pojavljivanja pred Federalnim sudom, izdato je rješenje o pritvoru do početka suđenja. Jorgić je optužen da je bio vođa srpske paravojske 1992., sa zadatkom da osigura etničko čišćenje muslimanskih sela u području oko Doboja. U tom kontekstu, Jorgić je, između ostalog, bio optužen za ubistvo najmanje 22 muslimana. Viši regionalni sud u Dusseldorfu osudio ga je na doživotnu kaznu zatvora za genocid 26. septembra 1997. godine. Ova prva doživotna kazna koju je izrekao njemački sud za saučesništvo u genocidu u bivšoj Jugoslaviji potvrđena je na Federalnom sudu, koji je odbacio žalbu. Presuda je pravosnažna od 1. maja 1999. godine. Jorgić je preminuo u zatvoru od posljedica raka.

Novislav Džajić je 1996. godine uhapšen u Munchenu. Bio je optužen da je učestvovao u ubijanju nekoliko muslimana u jednom selu 1992. godine. Bavarski Vrhovni sud osudio ga je na petogodišnju kaznu zatvora za saučesništvo u ubistvu. Iako je Džajić oslobođen krivice za genocid, Bavarska sudska komora zaključila je da se u Foči 1992. desio genocid.

Maksim Sokolović uhapšen je u jednom selu u Njemačkoj 1996. godine, pod optužbama da je u Osmacima držao, fizički mučio i ubio muslimanske zarobljenike. Viši regionalni sud u Dusseldorfu osudio ga je na devet godina zatvora za saučesništvo u genocidu.

Godine 1998. Đurađa Kušljića uhapsila je bavarska kriminalistička policija. Za njega se, kao šefa policije u svojoj zajednici, tvrdilo da je izdavao naređenja da se muslimani odvoze i ubijaju i da je lično učestvovao u egzekucijama. Bavarski Vrhovni regionalni sud osudio ga je na doživotnu kaznu zatvora za saučesništvo u genocidu u naselju Vrbanjci, opština Kotor-Varoš.

Podsjećanja radi, svi ovi genocidi i zločini počinjeni su pod matricom velikosrpske države i blagoslovom Srpske pravoslavne crkve po zapisima Svetog Save.

Nismo li onda dužni svi mi izviniti se efendiji Mahiću, svim povratnicima u entitet Republika srpska koji i danas trpe napade, svim žrtvama zločina i genocida počinjenim pod parolom “ugroženosti Srba” i borbe “za krst časni”.

A ti Hrizostome, putuj i piši što si naumio. I ti i Dodik i svi ini, pišite, jer odvraćati vas nije red. Navikli ste da je svetosavlje isina, a istina laž. Kome je da vas grli i ubjeđuje u suprotno, neka ide sa vama!

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

on

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH se časti novim automobilima, najskuplje će dobit Nikšić i Bradara

Published

on

By

Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.

Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!

Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.

Vozila po klasama

Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.

Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.

Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu

Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.

Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.

Kreće procedura

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.

Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.

Nastavi čitati

BiH

Tragična nesreća u BiH: Radnik (39) pao s električnog stuba i poginuo

Published

on

By

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada

 

 

Radnik iz Nevesinja pao je u četvrtak s električnog stuba u Stocu i poginuo, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“PS Stolac prijavio je S.L. da je u industrijskoj zoni s električnog stuba pao S.S. (1985.) iz Nevesinja, radnik poduzeća ‘ARS INŽINJERING’ Banja Luka. Isti je od zadobivenih povreda smrtno stradao što je konstatirano od strane dežurne liječnice Doma zdravlja Stolac”, kaže se u policijskom izvještaju.

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada, javlja Fena.

Uviđaj su izvršili službenici Odjela krim. policije PU Čapljina.

Nastavi čitati

Najčitanije