Fahrudin Radončić nikada se nije ni kandidirao za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer takvo što ne postoji. Radončiću su Bošnjaci i ostali građani s pravom glasa u Federaciji BiH tri puta rekli “ne” na isto toliko pokušaja da postane član Pedsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Ostao je Radončićev žal što nije zasjeo u Predsjedništvo umjesto sina Alije Izetbegovića, pa na pitanje o ponovnoj kandidaturi kaže:

– To nije realna opcija. Ja sam u dva izborna ciklusa 2010. i 2014. glatko pobijedio gospodina Izetbegovića kao sina Alije Izetbegovića, ali nisam “mogao” pobijediti – objašnjava Radončić i dalje obrazlaže, uz već viđene priče o tobožnjoj izbornoj krađi, da je najvažnije da u Predsjedništvo ne uđe član SDA:

– S druge strane u ovoj situaciji treba dati šansu nekome drugome. Za mene je ključno da opozicija izađe s jednim kandidatom i da stavimo ad acta kandidata SDA s čelne pozicije ispred bošnjačkog korpusa. Ne zato što imam protiv SDA ili osobno protiv gospodina Izetbegovića, nego vrijeme je pokazalo da se radi o politici koja je punih 30 godina na vlasti. A građani vide da smo zadnji u Evropi po brojnim stvarima.

Imaju li HDZ i SNSD, pa i ostali koji su činili vlast u različitim periodima, ikakve odgovornosti što smo “zadnji u Evropi”, Radončić ne kaže, pa se da zaključiti da je po njegovom mišljenju jedini krivac SDA.

Radončić je, piše u Večernjem, “uspješni medijski magnat i privrednik i na čelu je stranke Saveza za bolju budućnost koja uspješno funkcionira u vlasti ali i u opoziciji”. Ovo za vlast i opoziciju je tačno, samo je upitno koliko je uspješno. Naime, Radončić i SBB, može se reći, uspješni su politički kameleoni – koriste benefite vlasti, naročito pozicija na koje su zaposjeli njihovi kandidati, a u javnom prostoru manje uspješno glume opoziciju.

Nakon otklanjanje dileme da li će se Radončić i četvrti put izboriti za “ne” kod glasača, otklonjena je i dilema o tome da li je promijenio stav o takozvanom legitimnom predstavljanju naroda kakvo zagovara HDZ. Nije.

– Što se tiče člana Predsjedništva, Bošnjaci tu već tri puta, dakle punih 12 godina, biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Iako prema izjavama svih relevantnih bošnjačkih političara mi želimo da ta praksa prestane. Ali razlika između izjava za javnost i onoga što političari rade u sjeni očito postoji. Bojim se da u bošnjačkoj političkoj eliti ima još puno ljudi koji smatraju da je to praksa koju treba nastaviti – izjavio je Radončić za Večernji.

Ako se dogodi da Bošnjaci na izborima ponovno nametnu hrvatskog člana Predsjedništva ili pak presudnih šest Hrvata u Domu naroda i tako izbace ovaj narod iz vlasti, što biste Vi poduzeli da ste čelnik Hrvata, bilo je pitanje za Radončića.

– Moramo biti realni i učiniti sve da se i četvrti put ne dogodi ta situacija jer bi to značilo da punih 16 godina Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Da budem konkretan, izbor gospodina Komšića jako odgovara Stranci demokratske akcije. Gospodin Komšić u sva tri izborna ciklusa dobio je između 200.000 i 300.000 glasova koji bi po logici pripadali umjerenim bošnjačkim političarima. A SDA je, dobivajući glasove za Komšića protiv svojih rivala, u dva navrata uspio izabrati gospodina Izetbegovića i jednom gospodina Džaferovića u Predsjedništvo BiH.

Znači, kad ne bismo imali situaciju da na izborima majoriziramo jedan narod, stvari bi se harmonizirale. Hrvati imaju pravo tražiti birati svog legitimnog predstavnika koliko se god s druge strane inzistiralo te jača ta tzv. građanska opcija, jedan čovjek – jedan glas. Ja iskreno smatram da za to jednostavno nije vrijeme. Taj politički koncept, koji jest vrhunac demokracije, ali ga ne prihvaćaju Srbi i Hrvati, jednostavno se sada ne može primijeniti. Time se iritiraju dva nacionalna korpusa – Radončićev je stav.

Upitan je i za stavove Elmedina Konakovića, predsjednika Naroda i pravde: Čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković je nakon razgovora rekao kako bi bošnjačkoj politici bilo mudrije tražiti jačanje uloge gornjeg doma Vijeća naroda u Republici Srpskoj nego oslabiti Dom naroda u Federaciji BiH na čemu je insistirao SDA, a snažno se protive Hrvati. Nakon toga je Konaković proglašen izdajnikom. Kako u takvome ozračju stvoriti prostor za dogovor?

– U sarajevskoj javnosti i najvećem dijelu režimskih medija koji su pod kontrolom preko marketinga su slikovito rečeno posijane mine gospodinu Izetbegoviću iza leđa pa on navodno nema kud nazad s ustupcima. Time se hoće stvoriti dojam da intelektualci, nevladine organizacije, mediji, doslovno svi traže da on ne popusti. To je logika gospodina Izetbegovića. Ali tu situaciju izazvao je sam SDA tako je što je svojim političkim izjavama radikalizirala hrvatsko-bošnjačke odnose. S druge strane i od strane hrvatskih pojedinaca imali smo teških izjava, pa i najvećih dužnosnika Hrvatske o Bošnjacima i kupanju. To su stvari koje ne pomažu. Gospodin Konaković je ponudio razmišljanje koje apsolutno ima mjesta.

Zašto bismo od Doma naroda, gdje Hrvati imaju snažan nacionalni ključ kako bi zaštitili svoje legitimne interese, pravili Vijeće naroda kao u RS-u gdje su Hrvati i Bošnjaci nacionalna manjina. Bolje je insistirati da Vijeće naroda dobije snažniju ulogu i tako jačamo poziciju Bošnjaka i Hrvata u RS-u.

To je predstavljeno kao izdaja, što je poznata propaganda. Nikoga ko traži kompromis i dogovor ne smije se proglasiti izdajnikom. Nije izdajnik onaj ko je za suverenu i naprednu BiH te stabilne međunacionalne odnose – obrazložio je šef SBB-a.

Komšić je projekt SDA, rekao je Radončić. Šta bi na ovo kazao Zlatko Lagumdžija, “otac majorizacije Hrvata”, bivši predsjednik SDP-a, stranke koja je prvi put kandidovala Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, a sadašnji predsjednik Hrvatske Zoran Milanović aplaudirao na predizbornim skupovima?

– Njima on treba kao čovjek koji uzima glasove jedne druge opcije od SDA i praktički omogućuje ovoj stranci da ima člana Predsjedništva. Komšić će se sigurno kandidirati. SDA to snažno podržava. Mislim da ćemo zbog toga imati jednu specifičnu izbornu kampanju te građanima treba objasniti što smo mi dobili kao BiH njegovim trostrukim ili pak četverostrukim izborom u Predsjedništvo. Radi se o čovjeku koji, kao i neki drugi za dvanaest godina svog mandata nije doveo nijednog stranog investitora, nije susreo nijednog ozbiljnog svjetskog državnika, nije utjecao na harmoniziranje međunarodnih odnosa – Radončićeve su zamjerke u intervjuu koji u cijelosti možete vidjeti ovdje.