Connect with us

BiH

Ratko Mladić i ostali ratni zločinci “postaju i zvanično heroji u obrazovnom sistemu RS”

Published

on

Republički pedagoški zavod Republike Srpske promijenio je nastavni plan i program za predmet historije za deveti razred osnovnih škola na području ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

Novinar i književnik Dragan Bursać istakao je da je već prije nekoliko godina minimizirano izučavanje opće historije u kontekstu općeg znanja i kulture, a na uštrb nacionalne historije. Međutim, smatra da se ovim potezom otišlo korak dalje.

Dakle, shodno objavljenim fotografijama ovog nastavnog plana i programa učenici historije devetog razreda će učiti o Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, ali ne kao o ratnim zločincima već kao o komandantima i ratnim herojima.

Osim toga, uvedena je i nova tema pod nazivom: “Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat” i ona će se izučavati 10 nastavnih časova što će trajati zapravo pet sedmica.

U lijevoj koloni nalaze se “ishodi znanja” tj. šta treba učenici da znaju. U srednjoj koloni nalaze se nastavne jedinice i pojmovi koji se moraju obraditi, a u desnoj koloni – korelacija sa drugim nastavnim predmetima.

Jedan od pojmova koji je uveden je i “nesretni dječak Spomenko Gostić”, dijete bez skrbi koje je bilo otjerano u rat i smrt.

Dodan je i pojam Andrićgrad, a kojeg Bursać naziva “Disneylandom srpskog nacionalizma i mjestom pranja novca”.

Činjenice o ratu u BiH

Dakle, u obrazovnom sistemu RS mladi će učiti da je u Bosni i Hercegovini bio “odbrambeno-otadžbinski rat”, a ne rat u BiH u kojem je stradao veliki broj građana, a najviše bošnjačkog i hrvatskog, odnosno, nesrpskog stanovništva.

Samoproglašena “Republika srpskog naroda u BiH”, predvođena Radovanom Karadžićem, uz podršku režima Slobodana Miloševića u Srbiji i Jugoslovenske narodne armije (JNA), pokrenula je rat koji je trajao od aprila 1992. do kraja 1995. godine. Njihova kampanja u Bosni i Hercegovini se oslanjala na politiku i taktiku “etničkog čišćenja” silom zaposjednute teritorije od bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u cilju stvaranja ‘Velike Srbije’.

U aprilu 1992. godine jedinice JNA počele su granatirati glavni grad Bosne i Hercegovine, a ubrzo su im se pridružile i paravojne formacije lojalne Radovanu Karadžiću.

Vojska Republike Srpske (VRS) je nastavila napredovanje tokom 1992. godine, vršeći posebno razaranje po istočnoj Bosni.

Pred kraj rata, tačnije, u julu 1995. godine desilo se jedno od najvećih stradanja gdje je, također, na području istočne Bosne – u Srebrenici, počinjen genocid.

Grad Srebrenica u istočnoj Bosni bio je enklava pod kontrolom bosanskih Muslimana, odnosno Armije Republike BiH (ABiH).

Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubistava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Desio se u regionu Srebrenice, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, te paravojna formacija “Škorpioni”, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.

Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi.

Presude ratnim zločincima

Ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni na doživotnu kaznu zatvora.

Radovan Karadžić je 2019. godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

 

Karadžića, jednog od osnivača Srpske demokratske stranke, koji je od 17. decembra 1992. bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu proglasilo je krivim za genocid u Srebrenici, ipak Vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu u tački jedan proglasivši da nije kriv za genocid u sedam bh. općina.

Također, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu potvrdilo je četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) u presudi, uključujući UZP za Sarajevo, UZP za Srebrenicu, sveobuhvatni UZP i UZP za uzimanje talaca.

Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.

Ratni zločinac Ratko Mladić je 2017. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.

 

Mladić je osuđen po 10 tačaka optužnice. On je prvostepenom presudom proglašen krivim za genocid u Srebrenici, istrebljenje, progon i zločin protiv čovječnosti, ubistvo, deportacije, nehumano i prisilno premještanje, terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja, protivpravni napadi na civile i uzimanja talaca.

Ratko Mladić je netom prije samog izricanja presude udaljen iz sudnice zbog neprimjerenog ponašanja. Tokom izricanja presude Mladić je imao i ljekarski pregled, ali je suđenje nastavljeno.

Slobodan Milošević nije dočekao presudu budući da je 11. marta 2006. preminuo tako da mu suđenje nikada nije ni okončano.

 

Slobodan Milošević bio je dio udruženog zločinačkog pothvata u BiH i Hrvatskoj, navodi se u presudi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu protiv bivših čelnika Službe državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

Baš je zato od historijskog značaja da je Pretresno vijeće u presudi Stanišiću i Simatoviću utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je član bio i Slobodan Milošević.

Ko je Spomenko Gostić?

Dječak o kojem će učenici izučavati i čije ime je uvedeno u nastavni plan i program – Spomenko Gostić bio je najmlađi borac Vojske Republike Srpske koji je poginuo 1993. u 15. godini života.

Posthumno je odlikovan ove godine medaljom za hrabrost “Miloš Obilić”. Mediji i vlast u RS ga smatraju velikim herojem.

Andrićgrad

Idejni tvorac Andrićgrada u Višegradu je Emir Kusturica, proslavljeni režiser koji je ovaj kompleks izgradio uz finansiranje Vlade RS.

On je izgrađen u spomen na nobelovca Ivu Andrića, međutim, njegovo postojanje je obavijeno spornim posjetama, isticanjem osoba koje su i više nego kontroverzne. Jedan od takvih bio je i nobelovac Peter Handke, književnik koji je poznat po negiranju genocida u BiH.

 

Osim toga, Višegrad i njegova okolica su prepoznatljivi po muralima posvećenim ratnim zločincima dok je Andrićgrad bio i predmet inspekcijskih nadzora budući da je Kusturica uspio napraviti dug od 1,2 miliona KM te da je bio dužan u tom iznosu platiti porez na dodanu vrijednost.

 

Shodno navedenom, postavlja se pitanje da li je vrijeme da se stane u kraj relativizaciji zločina i presuđenih ratnih zločinaca kao i omalovažavanju ljudskih žrtava?

Bursać je taj problem sročio u ovoj izjavi:

“Kao pojam da je obavezno da se obradi i Ratko Mladić i drugi. Naravno, zločinci su predstavljeni kao heroji. O genocidu, zločinima i etničkom čišćenju nesrba ni pomena. Ponavljam, ovo je zvanični školski plan i program, na 49% teritorije BiH, a ne pijančevanje ispred seoske zadruge. Hoće li neko reagovati?”.

N1

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije