Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Ratni zločinac traži milost: “Tražili smo da ga puste da barem može da umre u Srbiji”

Published

prije 9 mjeseci

on

Zdrvstveno stanje generala Ratka Mladića je loše, a porodica i dalje čeka odluku o tome da li će mu biti dozvoljeno da bude pušten na liječenje u Srbiju, rekao je danas njegov sin Darko Mladić.

“Nadamo se da ćemo dobiti pozitivnu odluku. Tražili smo da ga puste da barem može da umre u Srbiji”, rekao je Darko Mladić novinarima u Kalinoviku.

On je naveo da je čudo da je “general živ, s obzirom na to da je već 15 mjeseci vezan za krevet”.

“Drže se nekako. Čudo je da je živ, ali živ je, traje i trajaće”, rekao je Mladić.

Ratko Mladić ima neurološke, kardiovaskularne i urološke probleme koji se progresivno pogoršavaju i komplikuju, navodi Srna.

Odbrana generala Mladića zatražila je početkom juna od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Hagu da odobri njegovo prijevremeno uslovno puštanje na slobodu po ubrzanoj osnovi, zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja.

U podnesku Dragana Ivetića, glavnog pravnog savjetnika Mladića, koji je upućen sudiji Grasijeli Gati Santani navodi se da je, “uprkos nevoljnosti medicinske službe pritvorske jedinice u Hagu da pruži definitivnu prognozu o njegovom zdravstvenom stanju, nesporno da se general približava kraju života”.

Mladiću je prošle godine u jednoj holandskoj bolnici ugrađen pejsmejker, ali se njegovo zdravstveno stanje i dalje pogoršava i od tada su mu otkazali bubrezi.

“S obzirom na neizlečivu prirodu Mladićeve bolesti i njegovu kratku životnu prognozu, nastavak pritvora ne služi nikakvoj legitimnoj svrsi i predstavlja nečovečno postupanje i kažnjavanje”, navodi se u prijedlogu.

Njegovi advokati navode da bi, osim što bi pritvorski centar UN bio pošteđen troškova palijativne njege, prijevremeno puštanje omogućilo Mladiću da istraži sve medicinske opcije i proživi preostale mjesece života sa svojom porodicom.

Mladić je tokom boravka u pritvoru pretrpio je dva moždana i srčani udar.

Povezane teme:
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Karlović: “Molimo Bošnjake da prvi podrže Hrvate i treći entitet. Vrijeme je!”

Published

prije 7 sati

on

26. Aprila 2026.

By

Vukovarski branitelj Vilim Karlović podržao ideju hrvatskog entiteta u BiH nakon konferencije u Zagrebu.

Nakon burnih reakcija koje je izazvala konferencija TradFest održana u Zagreb, oglasio se i novinar te vukovarski branitelj Vilim Karlović, komentarišući raspravu o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, piše Source.

 

Podsjetimo, u subotu je u zagrebačkom hotelu Dubrovnik održan drugi dan konferencije TradFest, u organizaciji zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation.

 

Najviše pažnje izazvala je prezentacija koja je uključivala kartu teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine na više jedinica, među kojima su Republika Srpska, hrvatska republika, bošnjačko-muslimanska republika i Brčko distrikt.

 

Karlović se potom oglasio putem društvenih mreža, navodeći kako zahtjev za hrvatskim entitetom ne vidi kao prijetnju, već kao put ka ravnopravnosti Hrvata u BiH.

 

U objavi je istakao svoje ratno iskustvo i učešće u deblokadi bihaćke enklave, tvrdeći da su hrvatske snage dale značajan doprinos odbrani Bosne i Hercegovine.

 

Prema njegovim riječima, institucionalna zaštita Hrvata kroz poseban politički okvir doprinijela bi stabilnosti države, smanjenju političkih tenzija i ravnopravnijem odnosu konstitutivnih naroda.

 

Karlović je uputio i poruku Bošnjacima, pozivajući ih da podrže, kako navodi, legitimne zahtjeve Hrvata u Bosni i Hercegovini.

 

Njegovu poruku prenosimo u cijelosti:

 

MORAM NEŠTO I O OVOME REĆI‼️⬇️⬇️

 

Je li borba za ravnopravnost “skandal” ili jedini put za spas BiH⁉️

 

Čitam ovih dana medijske naslove, zgražanja i histerične reakcije na samu pomisao o hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini.

 

Spominju se “skandalozne ideje”, zaziva se međunarodna zajednica, a iz Sarajeva pristižu poruke kako je to “nedopustivo”.

 

Kao netko tko je krvavo branio i oslobađao tu istu Bosnu i Hercegovinu, imam ljudsku i vojničku potrebu reći istinu.

 

Ja sam bio tamo. Kao hrvatski časnik, pripadnik 1. gardijske brigade “Tigrovi”, ponosno sam sudjelovao u deblokadi bihaćke enklave. Da tada nije bilo Hrvatske vojske, HVO-a i naših žrtava, Bihać bi doživio mračnu i tragičnu sudbinu Srebrenice. Naravno, bila je tu i Armija BiH.

 

Mi tada nismo kalkulirali, nismo crtali podjele – išli smo spasiti živote, spriječiti humanitarnu katastrofu i vojno osloboditi susjednu državu. Hrvati su jedni od onih koji su doslovno, fizički i vojno, obranili i spasili Bosnu i Hercegovinu.

 

I zato me danas duboko žalosti, ali i ljuti, kada se legitimna težnja Hrvata za ravnopravnošću naziva “razbijanjem države”. Istina je upravo suprotna: hrvatski entitet nije prijetnja Bosni i Hercegovini – on je njezin spas i ključni jamac njezinog opstanka.

 

Zapitajte se: može li ijedna višenacionalna država dugoročno preživjeti ako jedan od njezina tri temeljna, ustavotvorna naroda nema jednaka politička prava?

 

Kako BiH može ići naprijed i biti stabilna ako se Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu, sustavno preglasavanjem nameću politički predstavnici?

 

Uspješne višenacionalne europske države, poput Belgije ili Švicarske, svoj su mir i prosperitet našle upravo u jasnom institucionalnom i teritorijalnom uvažavanju svojih naroda.

 

Hrvatski entitet u BiH osigurao bi upravo to: prestanak političkih napetosti, kraj straha od asimilacije i preglasavanja te fokusiranje na ono što je zaista važno – ekonomiju, razvoj i demografiju i na kraju civlizacijski put.

 

Kada je Hrvat u BiH siguran i institucionalno zaštićen, tek tada i cijela Bosna i Hercegovina može biti mirna i funkcionalna.

 

Poruka Bošnjacima:

 

Molim vas budite prvi koji će te podržati Hrvate, jer tako želite dobro svojoj domovini Bosni i Hercegovini.

 

Mi, koji smo tu državu vojno oslobađali kada je bilo najteže, imamo puno pravo danas dići glas i tražiti da se naš narod u njoj politički ne briše. Traženje vlastitog okvira nije provokacija, to je borba za golo preživljavanje i stvarnu ravnopravnost. Za snažnu, pravednu i funkcionalnu BiH u kojoj Hrvat napokon ima ista prava kao i svi drugi!

VRIJEME JE! 🇭🇷🤝🇧🇦

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Pogledajte trenutak kad su Trumpa hitno izvukli s pozornice, pao je

Published

prije 13 sati

on

26. Aprila 2026.

By

DRUŠTVENIM mrežama širi se šokantna snimka trenutka u kojem su agenti Tajne službe žurno izvukli predsjednika Donalda Trumpa s pozornice, nakon što se sinoć navečer na večeri dopisnika u Bijeloj kući začula pucnjava. Trump i prva dama Melania Trump evakuirani su s događaja čim su se unutar hotela Washington Hilton, gdje se održavala svečanost, prolomili pucnjevi.

Trump u jednom trenutku pao

Agenti su zgrabili Trumpa i ostale dužnosnike te ih sklonili s pozornice, pri čemu je u općem metežu predsjednik u jednom trenutku posrnuo i pao.

Dok su njega izvlačili na sigurno, gosti su panično tražili zaklon usred kaotičnih scena koje su se odvijale u hotelskoj dvorani. Dvoranom su odjekivali povici “ostani dolje!” dok su sudionici večere padali na pod i tražili spas skrivajući se ispod stolova.

New York Times izvještava, pozivajući se na više izvora iz policije, kako je osumnjičenik 31-godišnji Cole Tomas Allen iz Torrancea u Kaliforniji. Sam Trump se kasnije oglasio na mreži Truth Social, podijelivši fotografiju muškarca koji leži na podu hotela. Policija je potvrdila da je napadač bio naoružan do zuba: kod sebe je imao sačmaricu, pištolj i više noževa.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Pogledajte trenutak pucnjave na večeri Bijele kuće, agenta Tajne službe spasio pancir

Published

prije 15 sati

on

26. Aprila 2026.

By

U pucnjavi tokom tradicionalne večere Udruženja dopisnika Bijele kuće, nakon što je naoružani muškarac otvorio vatru na sigurnosno osoblje, ustrijeljen je agent Tajne službe.

Prema informacijama koje prenosi Reuters, napadač je pucao na jednog agenta Tajne službe, ali je on preživio zahvaljujući pancirnom prsluku. Trump je kasnije izjavio da je agent “u dobrom stanju”.

Osumnjičeni, kojeg je predsjednik opisao kao “bolesnu osobu”, uhapšen je ubrzo nakon incidenta. Prema prvim procjenama, riječ je o napadaču koji je djelovao samostalno.

“Muškarac je jurnuo prema sigurnosnom punktu naoružan s više oružja i neutraliziran je zahvaljujući hrabroj reakciji agenata Tajne službe”, rekao je Trump na konferenciji za novinare.

Snimci nadzornih kamera, koje je Trump objavio na društvenim mrežama, prikazuju osobu kako velikom brzinom prilazi kontrolnoj tački, nakratko zatičući osiguranje nespremnim, prije nego što su reagovali.

U trenutku pucnjave u sali se nalazilo oko 2.600 gostiju. Mnogi su potražili zaklon, dok su konobari pobjegli iz dvorane. Pripadnici osiguranja oborili su na pod visoke zvaničnike, uključujući državnog sekretara Marco Rubio, ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr. i ministra unutrašnjih poslova Douga Burguma.

Drugi pripadnici sigurnosnih snaga u borbenoj opremi upali su na binu i evakuisali predsjednika i njegovu suprugu, dok su neki zauzeli pozicije i uperili oružje prema dvorani. Članovi vlade su potom evakuisani jedan po jedan.

Incident se dogodio u hotelu Washington Hilton, gdje se tradicionalno održava ovaj prestižni događaj koji okuplja političku i medijsku elitu.

Nakon pucnjave, večera je otkazana. Trump je naveo da bi događaj mogao biti odgođen za 30 dana.

Zanimljivo, ista lokacija u Washingtonu bila je poprište pokušaja atentata na predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine, kada je ranjen ispred hotela.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Skandalozna konferencija pod nazivom “BiH: neuspjela država” danas u Zagrebu, bit će predstavljen i “memorandum o hrvatskom entitetu”

Published

prije 2 dana

on

25. Aprila 2026.

By

U Zagrebu je jučer počeo TradFest – međunarodni festival konzervativnih lidera, a današnji panel izazvao je reakcije i u Hrvatskoj. Tema današnjeg panela je “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, a jedan od panelista je i penzionisani kardinal Vrhbosanske nadbiskupije Vinko Puljić.

Cijeli panel sastoji se od nekoliko tema:

  • Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini: vrijeme za stabilnost
  • Hrvatski treći entitet u Bosni i Hercegovini – jamac stabilnosti?
  • Kakav bi bio hrvatski treći entitet? Predstavljanje memoranduma o hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini
  • Zapad i islam

Kao što se vidi, na jednom od predavanja planirano je i predstavljanje “memoranduma o hrvatskom entitetu u BiH”.

Screenshot

Panelisti su, pored Puljića, James Carafano, Ivan Pepić, Boris Havel, Nino Raspudić i
Zoran Krešić.

Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić, oštro je reagovao.

Hodžić ističe kako je nezamislivo da se u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji susjedna država označava kao neuspjela.

“Ovdje prvi put imamo povezivanje političkog narativa Milorada Dodika i ljudi koji dolaze s takozvane hrvatske pozicije, iako se oni nalaze na marginama te pozicije. Međutim, mislim da je važno da mi osudimo nešto što zaziva teritorijalnu reorganizaciju susjedne države i što prijeti raspadom susjedne države koja je nama od strateškog interesa”, kazao je je Hodžić.

Kazao je kako Dodik nije prijatelj ni Hrvata ni Republike Hrvatske.

“Njemu se fućka za izbroni zakon, za hrvatskog člana Predsjedništva, ali i položaj Hrvata”, rekao je te podsjetio: “Hrvate je nazvao ustaša, a rame uz rame s Vučićem je izjavio kako će Srbija izgraditi najjaču vojsku u regiji koja će biti jamac sigurnosti manjeg entiteta u BiH, koji se nalazi sat i po vožnje od Zagreba.”

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump sada želi i dio Britanije, kralj Charles putuje u SAD: Odnosi na najnižem nivou u 100 godina

Published

prije 2 dana

on

25. Aprila 2026.

By

Državna posjeta britanskog kralja Charles III i kraljice Camille Sjedinjenim Američkim Državama naredne sedmice ocjenjuje se kao jedan od najrizičnijih i najznačajnijih diplomatskih poteza u novijoj historiji britanske monarhije.

Kako navode izvori bliski kraljevskoj porodici, riječ je o posjeti visokog rizika, ali i velikih prilika, koja dolazi u trenutku ozbiljnih političkih napetosti između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

Autor biografije princa Andrew Mountbatten-Windsor, Andrew Lownie, upozorava da se odnosi između dvije zemlje nalaze u najdubljoj krizi u posljednjih stotinu godina. Poseban izazov predstavlja američki predsjednik Donald Trump, kojeg opisuje kao nepredvidivog političkog aktera.

Ipak, sagovornici smatraju da bi upravo kralj Charles mogao imati određeni utjecaj na Trumpa, zahvaljujući ličnom odnosu i predsjednikovom javno iskazanom divljenju britanskoj monarhiji.

Falklandska kriza dodatno zaoštrava odnose

Napetosti su dodatno porasle nakon što je u internom e-mailu američkog Ministarstva odbrane (Pentagon) predloženo preispitivanje američkog stava o Falklandska ostrva kao potencijalna mjera pritiska na London zbog njegovog odbijanja da se pridruži ratu protiv Irana.

Iz kabineta britanskog premijera Keir Starmer poručeno je da stav Londona ostaje nepromijenjen.

“Ne možemo biti jasniji u vezi sa stavom Velike Britanije o Falklandskim otocima. On je dugogodišnji i nepromijenjen”, rekao je glasnogovornik premijera.

Dodao je da suverenitet nad ostrvima ostaje britanski, te da je pravo na samoodređenje stanovnika ključni princip britanske politike, koji je, kako navodi, jasno komuniciran svim američkim administracijama.

U istom dokumentu Pentagona razmatrane su i šire mjere prema NATO saveznicima koji nisu podržali američke operacije, uključujući moguće smanjenje diplomatske podrške evropskim teritorijama koje Washington smatra “naslijeđem imperijalne prošlosti”.

Argentina ponovo aktivira zahtjeve

Reakcija je stigla i iz Argentine, čiji je ministar vanjskih poslova Pablo Quirno ponovio spremnost za nastavak pregovora o, kako je naveo, “mirnom i konačnom rješenju”.

On je status ostrva, koja Buenos Aires naziva Malvinima, opisao kao kolonijalno pitanje.

“Po historiji, po pravu i po uvjerenju: Malvini su Argentina”, poručio je Quirno.

Podsjećanja radi, Velika Britanija i Argentina vodile su rat 1982. godine nakon pokušaja Buenos Airesa da preuzme kontrolu nad ostrvima. U sukobu je poginulo oko 650 argentinskih i 255 britanskih vojnika.

Napeti politički odnosi i osjetljiv kontekst

Posjeta dolazi u trenutku “neuobičajenih” političkih tenzija, kako navodi kraljevski historičar Ed Owens, uz ocjenu da će se raditi o velikom globalnom događaju. Kralj će, prema očekivanjima, pokušati promovirati vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Dodatnu težinu posjeti daje i aktuelna geopolitička situacija, uključujući nestabilno primirje na Bliskom istoku, posebno u kontekstu sukoba s Iranom.

Odnosi između Washingtona i Londona dodatno su pogoršani čestim kritikama koje Trump upućuje premijeru Starmeru, kao i njegovim izjavama kojima umanjuje vojni značaj Ujedinjenog Kraljevstva.

Analitičari upozoravaju da postoji bojazan od nepredvidivih izjava tokom same posjete, uprkos pažljivo isplaniranom protokolu.

Lični i politički pritisci na kralja

Kralj Charles suočava se i s ličnim izazovima. Osim zdravstvenih problema, jer već više od dvije godine vodi borbu s karcinomom, dodatni pritisak dolazi i zbog skandala koji se veže za njegovog brata princa Andrewa i njegove veze s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein.

Očekuje se da bi žrtve Epsteinovih zločina mogle javno kritikovati kraljevsku posjetu zbog izostanka susreta s njima, što dodatno komplikuje diplomatski kontekst.

Ključni moment – obraćanje Kongresu

Centralni događaj posjete bit će obraćanje kralja oba doma američkog Kongresa, što će biti prvo takvo obraćanje jednog britanskog monarha još od govora kraljice Elizabeth II 1991. godine.

U tom govoru, kralj će pokušati pronaći balans između očuvanja dobrih odnosa sa SAD-om i zaštite britanskih interesa, uključujući podršku NATO savezu i Ukrajini.

Diplomatski izvori navode da će svaka riječ govora biti pažljivo analizirana, s ciljem slanja poruka koje će istovremeno “omekšati” američkog predsjednika, ali i zadržati čvrst stav o ključnim međunarodnim pitanjima.

“Specijalni odnosi” na testu

Analitičari ocjenjuju da se tzv. “specijalni odnos” između SAD-a i Velike Britanije nalazi u ozbiljnoj krizi. Bivši savjetnik američkog State Departmenta Max Bergmann situaciju opisuje kao “izuzetno napetu”.

Uprkos tome, pojedini stručnjaci smatraju da bi upravo ova posjeta mogla predstavljati priliku za reset odnosa, posebno imajući u vidu značaj britanske monarhije kao instrumenta “meke moći” u SAD-u.

Kako zaključuju sagovornici, posjeta kralja Charlesa dolazi u ključnom trenutku i mogla bi imati dugoročne posljedice po odnose dvije zemlje, ali i širi međunarodni poredak.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Španija pred izbacivanjem iz saveza: Isplivala e-pošta Pentagona sa šokantnim planovima za kažnjavanje saveznika

Published

prije 3 dana

on

24. Aprila 2026.

By

nterna elektronska pošta Pentagona, koja je dospjela u javnost preko izvora u Washingtonu, otkrila je niz radikalnih opcija koje Sjedinjene Američke Države razmatraju kao odgovor na izostanak podrške saveznika u ratu s Iranom.

Najznačajnije mjere uključuju suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američke podrške britanskom pravu na Falklandska ostrva.

Frustracija zbog uskraćivanja pristupa i preleta

Glavni razlog nezadovoljstva u Pentagonu je odbijanje pojedinih saveznika da omoguće prava pristupa, stacioniranja i preleta (ABO) američkim snagama.

U dokumentu se navodi da su takva prava apsolutna osnova za NATO, te da se unutar Ministarstva rata razmatraju opcije za kažnjavanje “komplikovanih” zemalja uklanjanjem s važnih pozicija unutar saveza.

Poseban fokus je na Španiji, čije je vodstvo zabranilo korištenje svog vazdušnog prostora i baza Rota i Morón za operacije protiv Irana. Iako bi suspenzija Španije imala ograničen vojni efekat, u dokumentima se ističe da bi takav potez imao ogroman simbolički uticaj i poslao jasnu poruku cijeloj Evropi.

Trumpova oštra retorika i sudbina saveza

Američki predsjednik Donald Trump javno je kritikovao evropske partnere jer nisu poslali mornarice u Hormuški moreuz, koji je zatvoren od početka rata 28. februara.

Trump je čak postavio pitanje mogućeg povlačenja SAD-a iz NATO-a, naglašavajući da savez ne može biti “jednosmjerna ulica”.

Sekretar za medije Pentagona, Kingsley Wilson, potvrdio je da će Ministarstvo osigurati predsjedniku vjerodostojne mogućnosti kako saveznici više ne bi bili “papirni tigar”.

Evropa u strahu od napuštanja

Dok Velika Britanija i Francuska tvrde da bi pridruživanje blokadi značilo direktan ulazak u rat, analitičari upozoravaju da su ovi događaji izazvali neviđenu nesigurnost.

Među evropskim diplomatama vlada strah da SAD možda neće priskočiti u pomoć saveznicima u slučaju napada, što dovodi u pitanje opstanak bloka starog 76 godina. Za sada se ne predlaže potpuno povlačenje SAD-a niti zatvaranje baza, ali se jasno ukazuje na kraj ere u kojoj su se evropska prava podrazumijevala bez pune vojne podrške.

Nastavi čitati

Najčitanije