Connect with us

BiH

‘Sarajevo safari’: Bogati stranci su sa srpskih položaja ubijali civile u opkoljenom Sarajevu

Published

on

Ko god je pomislio da je o četverogodišnjoj opsadi Sarajeva rečeno sve, da o agresiji na Bosnu i Hercegovinu više nema tajni, bude zaprepašten otkrivanjem novih činjenica i detalja.

Film Sarajevo safari slovenskog režisera i scenarste Mirana Zupaniča jedna je takva priča, šokantna, nevjerovatna, a istovremeno mračna i pesimistična. Istine o opsadi Sarajeva, koje su iznesene u ovom iskrenom i brutalnom dokumentarcu, koji će biti prikazan na ovogodišnjem AJBDOC-u, pomjeraju granice podnošljivog u razumijevanju rata.

 

Sarajevo safari je film koji govori o slabo poznatom fenomenu “lova na ljude”, zapravo, tačnije i preciznije, o bogatim strancima koji su dolazili na položaje Vojske Republike Srpske u okolini Sarajeva i odatle pucali po gradu, ubijajući civile.

Početna stanica, ona sa koje su “avanturisti” kretali u safari lov na ljude, bila je Beograd, kaže u intervjuu za Al Jazeera Balkans Miran Zupanič:

 

Beograd je tada imao normalne avionske veze s inostranstvom, a dalje je postojao specijalan logistički aranžman. Jedan izvor kaže da su ih iz Beograda vozili helikopterom Vojske Jugoslavije do Pala, prema drugom su ih transportirali cestama. Viši po rangu, moćniji i bogatiji su vjerovatno imali udobnije uslove za putovanje do Sarajeva.”

Šta je to ‘sarajevski safari’?

“Sarajevski safari” je bila specifična, normalnom umu nezamisliva vrsta lova, lova na ljude. U toku opsade Sarajeva je bilo bogatim strancima koji su platili određenu nadoknadu dopušteno da sa srpskih položaja pucaju na ljude u slobodnom dijelu grada. Žrtve su bili civili, koji su se u tom trenutku našli u snajperu tih okrutnih stranaca.

 

Koliko ljudi je, po Vašim saznanjima, učestvovalo u toj ‘igri’ ubijanja?

Taj fenomen je, dakako, bio i još uvijek ostaje ovijen velom tajne. Mi smo taj veo odmaknuli koliko je bilo moguće i tu vam ne mogu dati nikakav konkretan odgovor, jer ga ne znam. No, u svakom slučaju je bio potreban čitav lanac onih koji su nudili te lovačke aranžmane, onih koji su na safari išli i onih koji su brinuli za logistiku i organizaciju na terenu.

Foto: Privatni album: Miran Zupanič

Kada ste se prvi put susreli s tim fenomenom?

O “safariju” mi je prvi pričao moj producent Franci Zajc februara 2019. godine i meni je ta priča bila apsolutno šokantna. S Francijem i snimateljem Božom Zadravcem smo već u početku godine 1993. snimali u Bosni i Hercegovini. Oči Bosne je bio prvi i, mislim, jedini slovenski dokumentarac snimljen na tlu Bosne i Hercegovine u toku rata. Onda su oni bili u Sarajevu krajem ‘93 i početkom ‘94. godine i snimili još više materijala.

Osim ranjavanja Faruka Šabanovića, sve arhivske snimke u filmu Sarajevo safari snimila je naša ekipa. U stvari, Franci je najviše zaslužan za taj film, jer je on godinama tražio i onda i našao ljude koji su bili spremni o safariju pričati pred kamerom. Nažalost, bilo je i onih koji su prvo pristali na snimanje, pa su se onda predomislili. Strah je još prisutan poslije skoro 30 godina.

Koliko su vlasti na Palama učestvovale u organiziranju ‘Sarajevo safarija’?

Prema svjedočenjima, u organiziranju “safarija” sudjelovali su pojedini pripadnici Vojske RS-a i Vojske Jugoslavije. Ko konkretno i na kojoj razini komandovanja, ili možda čak političkog odlučivanja, ne znam. O ulozi vlasti na Palama nemam informacija. Tu moram ispostaviti da nam namjera nije bila identifikacija konkretnih ljudi, jer nam, s obzirom na delikatnost teme, te informacije nisu ni bile dostupne.

Koliko znam, naš je film prvi koji javnosti otvara tu stravičnu priču. Ako ima ko programski interes i produkcijske resurse, može slobodno nastaviti tražiti dalje, ali moram odmah napomenuti da je skupljanje autentičnog i vjerodostojnog materijala izuzetno teško.”

Ko su bili učesnici ‘safarija’; iz kojih dijelova svijeta, kojih nacionalnosti?

Jedan izvor navodi Amerikance, Kanađane i Ruse, drugi Italijane. U svakom slučaju, to su bili dovoljno moćni i dovoljno bogati ljudi veoma specifičnog psihološkog profila”.

Je li među njima bilo ljudi sa prostora bivše Jugoslavije?

“Tu informaciju nije niko potvrdio.”

Da li je Beograd bio zborno mjesto za dopremu stranih avanturista na sarajevsko ratište?

“Beograd je tada imao normalne avionske veze s inostranstvom, a dalje je postojao specijalan logistički aranžman. Jedan izvor kaže da su ih iz Beograda vozili helikopterom Vojske Jugoslavije do Pala, prema drugom su ih transportirali cestama. Viši po rangu, moćniji i bogatiji, vjerovatnu su imali udobnije uslove za putovanje do Sarajeva.”

Svjedočenje srpskog dobrovoljca iz Paraćina otkriva da su bili odjeveni u lovačku opremu. Kakav je bio profil ljudi koji su dolazili ubijati građane Sarajeva – bogati, politički utjecajni, psihopate, avanturisti?

“Naš film otvara više pitanja nego što daje odgovora. Sasvim sigurno je da u toj laboratoriji zla koju zovemo kugla zemaljska postoji i posebna vrsta ljudi koji su bez ikakvog vanjskog povoda spremni pucati na bilo koga ko im se nađe na nišanu: na dijete, na majku, na bilo kog anonimnog muškarca ili ženu. Kakvi unutrašnji porivi ih tome vode? Kakvo zadovoljstvo im to nudi? Kakvu moć posjeduju da im to netko organizira? Odakle dolaze i kamo se vraćaju?

Tu je bezbroj pitanja na koja nemam odgovore. Ali, nije samo to: strane obavještajne službe su pratile taj fenomen i sve tako izgleda da niko iz međunarodne zajednice nije intervenirao na način da se taj ‘safari’ zaustavi. Zašto ne? To je za mene najznačajnije pitanje.

Da li su sve to plaćali i imate li saznanja koliko je to koštalo, kolika je bila tarifa za učestvovanje na ‘safariju’, gdje su imali priliku ubijati ljude kao lovinu?

Da, stranci su plaćali velike svote novca, ali niko mi nije znao reći koliko konkretno je to bilo. Jedan svjedok tvrdi da su tarife bile više ako su pogodili dijete. Taj isti svjedok, koji je i sam bio više puta prisutan na tom lovu na ljudske glave, kaže da se najviše pucalo iz rejona Grbavice.

Dozvolite da kažem još nešto. U karijeri sam snimio mnogo filmova, a nijedan nije bio ni približno tako mračan kao taj. Tako crn i tako pesimističan. Ali, sa druge strane, čini mi se izuzetno važno da svi koji imamo tu mogućnost – širimo znanje o fenomenologiji zla koje je u ljudskom biću. Da bi se tom zlu znali suprotstaviti. Ali, ne s vlastitim zlom, već s pojedinačnim i zajedničkim dobrim”,. kazao je Miran Zupanič.

BiH

Nikšić: Imamo jasan plan, izložit ćemo ga poslodavcima

Published

on

By

Plan postoji, čekamo odgovor poslodavaca, poruka je federalnog premijera Nermina Nikšića nakon odluke o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Detalji o olakšavajućim okolnostima za privredni sektor Federacije trebali bi biti poznati na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Za plaće veće od minimalne, poslodavci bi trebali biti oslobođeni dodatnih doprinosa, prenosi FTV.

Prvi korak fiskalne reforme, Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, mogao bi biti u primjeni početkom jula, najavljuje predsjednik Vlade FBiH.

“Imamo vrlo jasan plan o kojem danas ne bih govorio, prije nego što ga izložim poslodavcima, a gdje govorimo o tome šta bi uradili 1. jula, šta ćemo uraditi sa novom godinom i sa početkom 2026. godine, kako ćemo ući u ovaj proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede”, kaže Nikšić.

Kaže da se “Vlada opredijelila novom uredbom da omogući svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao plaću iznad 1.000 maraka, 100,200, 300 KM veću da to oslobodi dodatnih doprinosa”.

Nastavi čitati

BiH

Gorica Dodik “čestitala” suprugu na sankcijama: “Sad smo oboje na crnoj listi”

Published

on

By

Gorica Dodik, kćerka predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorad Dodika, “čestitala” je večeras svome suprugu Pavlu Čoroviću što se našao zajedno s njom na “crnoj listi” SAD-a.

“Mužu moj, čestitam ti sankcije, sad smo zvanično oboje na crnoj listi”, napisala je Gorica Dodik na zvaničnom profilu na X-u.

 

Američko Ministarstvo finansija uvelo je u petak sankcije protiv 13 državljana iz Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, “antidejtonskog ponašanja, korupcije ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

Među sankcionisanim osobama je i Pavle Čorović, državljanin BiH i Srbije, suprug Gorice Dodik, koja je već pod američkim sankcijama. On je direktor kompanije Global Liberty d.o.o. Laktaši, koja je povezana s porodicom Dodik, a sankcionisan je jer je primio značajne finansijske beneficije iz budžeta RS.

Ministarstvo finansija SAD-a je Čorović sankcionisalo prema Izvršnoj naredbi 14033 (E.O. 14033), jer direktno ili indirektno kontroliše kompaniju Global Liberty.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: RS neće pokleknuti, naša politika zasnovana na hrišćanskim vrijednostima pokazala se kao ispravna

Published

on

By

Nakon što je danas američko ministarstvo finansija objavilo nove sankcije za funkcionere iz bh. entiteta Republika Srpska, na svom nalogu na mreži X oglasio se predsjednik RS Milorad Dodik.

On je napisao kako su sankcije koje je odlazeća američka administracija uvela visokim zvaničnicima Republike Srpske samo “još jedan dokaz besmislenosti i licemjerja njihove spoljne politike, čijem debaklu svjedočimo širom svijeta”.

-Odluka o sankcijama prema Rajku Kuzmanoviću, Džerardu Selmanu, Siniši Karanu i drugim zvaničnicima Republike Srpske nije ništa drugo nego politički motivisan potez, očajnički pokušaj da se nanese zlo, destabilizuje Republika Srpska i nametne unitarni koncept Bosne i Hercegovine, suprotan volji srpskog naroda – napisao je Dodik.

Kako je dalje naveo, ovakvi potezi, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu, predstavljaju razloge “zbog kojih ih više ne žele ni američki narod ni ljudi širom svijeta”.

-Time pokazuju da su zauvijek poraženi i da su izgubili svaki kredibilitet – navodi Dodik.

-Dok se američki birači okreću liderima poput Donalda Trumpa, koji zagovaraju suverenitet i ekonomski patriotizam, odlazeća administracija koristi svoj posljednji dah da nametne sankcije i time još jednom demonstrira svoju nemoć.

Svijet će ih pamtiti samo po zlu – napisao je na X-u Milorad Dodik.

U svojoj reakciji navodi da Republika Srpska neće odustati od svojih principa, kao i da neće “kleknuti pred nepravdom”.

-Naša politika, zasnovana na suverenizmu, hrišćanskim vrijednostima i pravu svakog naroda da odlučuje o sebi, pokazala se kao ispravna. Prijatelji Republike Srpske širom Evrope i svijeta prepoznaju našu hrabrost i viziju – napisao je predsjednik RS.

-Odlazećoj administraciji poručujemo: Vaše vrijeme je prošlo! Republika Srpska se okreće budućnosti, saradnji s liderima koji razumiju značaj suvereniteta i ekonomskog razvoja. Naša snaga leži u jedinstvu našeg naroda i u viziji pravednog svijeta u kojem se poštuju interesi svih naroda, a ne samo privilegovanih centara moći.

Vi se ovakvi više nećete ponoviti ni Americi. I ovo, kao i sve drugo što ste pokušali da nas slomite, ostaće samo detalj kojeg ćemo se jednom sjećati.

A što se tiče Marfijevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane.

Od ponedjeljka sve banke moraće da otvore račune u KM svim licima – napisao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Karan: “Sankcije su mi čast, Clinton-Bidenova administracija se ispratila na smetljište historije”

Published

on

By

I ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan (SNSD) je od jučer na američkoj listi sankcionisanih. On je među najistaknutijim zvaničnicima koji su učestvovali u aktivnostima obilježavanja neustavnog Dana RS-a.
Sjedinjene Američke Države su njega i još nekoliko osoba sankcionisale upravo zbog obilježavanja neustavnog Dana RS-a. Karan je bio predsjednik Komisije za provođenje referenduma na kojem su se građani RS-a 2016. godine izjasnili da podržavaju da se 9. januara obilježava Dan RS-a.Ustavni Sud Bosne i Hercegovine je nedugo nakon toga poništio rezultate referenduma na kojem je 99,81 posto od 56 posto onih koji su iskoristili pravo glasa podržalo obilježavanje dana RS-a 9. januara.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je godinu dana poslije podiglo optužnicu protiv Karana i još tri člana Komisije za provođenje referenduma – Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanjca i Milana Petkovića. Međutim, Sud Bosne i Hercegovine je nekoliko mjeseci kasnije odbacio optužnicu protiv navedenih.

Osim toga, državno tužilaštvo je obustavilo istragu protiv tadašnjeg i aktuelnog entitetskog predsjednika Milorada Dodika (SNSD) i tadašnje premijerke i aktuelne predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović (SNSD), a koja se provodila također zbog referenduma.

Karan se u reakciji na američke sankcije, kojima je javnosti obznanjeno i to da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS u kojoj je i Karan, pozvao upravo na spomenuti referendum. Pozvao je i na odbranu “otadžbine za koju je živote dalo 26.048 junaka u borbi i 8.994 civila”. Kao i ostali vladajući zvaničnici, smatra da su sankcije djelo “odlazeće Clinton-Bidenove administracije”.

“Ovom odlukom oni su sebe sramno ispratili na smetljište historije, gdje trule svi agresori koje je ovaj veliki slobodarski narod poslao tokom vijekova – od otomanskih osvajača, fašista, nacista, ustaša i političkog i radikalnog islama”, poručio je Karan.

Za njega su američke sankcije “čast” te je napomenuo da je Deklaracijom Svesrpskog sabora ponovljeno da je 9. januar dan RS-a.

Nastavi čitati

BiH

Sankcije otkrile da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS-a, među njima Siniša Karan

Published

on

By

Američko ministarstvo finansija objavilo je danas novu listu sankcionisanih političara iz Republike Srpske, ali posebno su istakli da je rađeno i na planovima za otcjepljenje ovog entiteta.

Kako se navodi u saopćenju OFAC-a povodom sankcija, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan i generalni sekretar RS-a Dalibor Panić su od Milorada Dodika dobili zadatak da rade na otcjepljenju Republike Srpske.

“Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu skupinu za izradu plana otcjepljenja RS-a od BiH. I Karan i Panić bili su dio te secesionističke radne skupine koja je izradila Dodikov plan za otcjepljenje”, navodi se u listi sankcionisanih.

Iz OFAC-a su naveli da je Milorad Dodik upravljao i planiranjem Dana RS-a 2025. godine i uputio javne dužnosnike, uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića, da podrže razne radnje u organizaciji.

“Svi ovi dužnosnici pristali su slijediti Dodikove upute i radili su na tome da događaji za Dan RS-a 2025. budu organizovani u skladu s njegovim željama. Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani u Organizacioni odbor Dana RS-a 2025. godine od NSRS-a. Unatoč opetovanim izjavama od strane Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, ovi dužnosnici su nastavili s ponašanjem koje podriva Dejtonski mirovni sporazum”, navodi se.

Klix

Nastavi čitati

BiH

U poplavama izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće: “Ni marke od države”

Published

on

By

Hanadi Maslo iz Donje Jablanice izgubila je bebu u osmom mjesecu trudnoće dok se u porodičnoj kući borila s vodom i muljem. Danas vjeruje da joj je kćerka, koju nikada nije upoznala, spasila život. Nakon što je preživjela, pomogli su joj spasioci i ljekari, ali još uvijek čeka pomoć vlasti.

Četiri mjeseca nakon što se u porodičnoj kući borila za život, dvadestosmogodišnja Hanadi gleda na mjesto na kojem nije ostao ni njen temelj dok pod ruku drži muža Alena. U poplavama u kojima je 19 njenih komšija izgubilo život, Hanadi je izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće, piše Detektor.

U noći poplava početkom oktobra padala je kiša kakvu nikada prije nije doživjela. Ustala je da pojede nešto kada je čula snažan udar, koji je probudio njenog muža. Za samo nekoliko trenutaka – kojih se danas sjeća kroz maglu – voda i mulj koji su napunili sobu pritisnuli su njeno trudničko tijelo za plafon sobe.

Došla u posjetu

“Tad sam osjetila u stomaku taj pritisak, znala sam da je to to. Ja sam samo počela izgovarati šehadet, samo čekam šta će se desiti dalje. Šta je to nakon smrti, jer ja sam mislila to nema, to je gotovo”, opisuje Hanadi.

S mužem je u Donju Jablanicu s hrvatskog otoka Hvara, gdje su radili i živjeli, došla na samo nekoliko dana, da posjete Alenove roditelje u porodičnoj kući. U noći 4. oktobra sjedila je s porodicom, a onda otišla leći. Probudilo ju je jako nevrijeme.

“Baš je jaka kiša padala, sijevalo, ja ne znam kad je onako sijevalo, svaku sekundu je samo blicalo”, prisjeća se Hanadi.

Tada je voda počela nadirati kroz prozore i vrata. Dok je s mužem pokušavala izaći, voda ih je počela podizati. Tada ju je muž podigao na krevet. Ona se prisjeća da je tada mislila da će sigurno umrijeti. U tom trenutku kuća je počela da se ruši.

“Kako je pukla kuća, njih je razbacalo sve okolo, ali ja sam ostala”, kaže Hanadi.

Tada su je nanosi počeli nositi, i kaže da se samo pustila jer nije mogla uraditi ništa. Kada se zaustavila, ugledala je sklonište, ali joj je trebalo nekoliko sati da dođe do njega iako nije bila daleko.

“Ne osjetim ja neku bol, ali je toliko hladno, taj adrenalin, taj strah, baš čovjek u toj situaciji samo gleda da se izvuče, gledam da se izvučem – nema gdje, samo gore vidim neke lampe svijetle, nešto, ali ja se ne mogu zaderati. U mene su tri rebra bila slomljena, ja se ne mogu zaderati, em što me ne čuje od bujice, em što nemam snage toliko da se zaderem”, prisjeća se ona.

U zoru su je pronašle komšije. Tada je saznala da su njen muž i porodica preživjeli. Hanadi su morali odvesti u bolnicu u Mostar na pregled.

“Imala sam tri slomljena rebra, probijenu plućnu maramicu, hitan carski rez je bio”, kaže Hanadi.

“Ja nju nisam vidjela, nisam je dodirnula, nisam je osjetila, nisam je pomirisala, znači ništa”, kaže ona o kćerki koju je izgubila u stomaku.

Frustira je odnos države

Danima nije mogla spavati i kaže da su joj se vraćale slike bujice, vode i kuće. U Donju Jablanicu se ne planira vratiti i sa suprugom želi živjeti u Mostaru.

Tri mjeseca od poplava frustira je odnos države u kojoj živi. Podaci koje je prikupio Detektor pokazuju da Jablanica i druge poplavljene općine još nisu počeli dijeliti pomoć građanima koju su prikupili kroz donacije.

Osim pomoći ljekara i donacija građana kroz humanitarnu organizaciju Pomozi.ba za kupovinu kuće, Hanadi kaže da još nikada nisu dobili bilo kakvu pomoć od vlasti iako su skupljene stotine hiljada maraka donacija.

“Dovoljno vam je, znači, to da smo mi o svom trošku morali sve dokumente nanovo vaditi. Sve – lične, vozačke, sve što je trebalo – sve je išlo o našem džepu, ne o državnom. Eto, da su nam bar to pokrili, nisu ni to”, kaže Hanadi.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije