Smatramo da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih ljudi , a da se korisni efekti mogu naći i kod nekih stanja organizma koja se mogu okvalifikovati odstupanjem od punog zdravlja, odnosno bolesti.
Autor:Mr.sci.med. Adem Zalihić
Od sredine 20. stoljeća postajemo svjedoci sve većeg broja naučnih radova i istraživanja na polju zdravstvenog učinka posta, kako u preventivnom tako i u terapeutskom smislu. Dr Alan Cott u svojoj knjizi „Post kao način života“ ističe da post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema, a francuski biolog, dobitnik nobelove nagrade Dr Alexis Carrel kaže: „Tokom posta u tijelu se dešavaju složeni i neobnjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih“. Takođe amerikanac Dr Herbert M. Sherlton kaže: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis, kamenu u mokraćnim putevima i žuči itd.“ Danas sve više naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg skoro pa da nema zdravog i ispravnog načina života. Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja savremenog čovjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. U uslovima savremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovno hranimo, a sama hrana je bogata raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima, emulgatorima itd, čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje zanimljivije nego ikad. Hronični umor, glavobolja, nadutost, loša probava, razdražljivost, može značiti da vaše tijelo pati, da je puno toksina i da treba odmor. Sve češće se savjetuje najjeftinije, potpuno prirodno rješenje – post.
Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za probavu, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i pomladiti.
Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.
Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od strane našeg organizma.
A medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi treba da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena bolešću.
U tom smislu postoji i narodna izreka:“ ako jedeš kada si bolesta, onda hraniš svoju bolest“.
Koji su efekti posta?
Ako posmatramo post sa medicinskog aspekta možemo govoriti o dvije njegove dimenzije:
– tjelesnu ili somatsku i
– mentalnu ili psihičku
Takođe efekti posta mogu se posmatrati kao preventivno ali i kao terapeutsko sredstvo.
Somatska sfera
U pozitivne učinke posta po naše tijelo u fizičkom smislu navode se:
Prirodna detoksikacija, kojom se svi organi i sve stanice, čiste od štetnih tvari i obnavljaju
Uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj prehrani, a prije svih metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom prije svega uslovljen je pogrešnim stilom života, posebno prehrane, a uključuje u sebe povećanu koncentraciju masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog, tj. abdominalnog tipa. Ova četiri faktora imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na sva četiri pozitivno djeluje post. Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, te razumljivoi na našu kilažu.
Prevencija gojaznosti
Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema, ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jer su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.
Gojaznost u SAD- u npr. je državni problem. Više od 72 miliona odraslih Amerikanaca, odnosno 26,7 % je gojazno. Pretilost je postala “glavnom prijetnjom javnom zdravlju” u Sjedinjenim Državama, a stanje se svake godine pogoršava, navodi se u izvještaju američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC).
Unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.
Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnirane su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u većem ili manjem stepenu ustezanje od hrane.
Sa fiziološkog aspekta post nastupa sa početkom korištenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage. Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne, lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd) koji su nerijetko povezuju sa pojavom malignih i drugih oboljenja.
I na kraju valja reći da višak masnog tkiva je apsolutno nepotrebni nam dio tijela koji bezrazložno dodatno zamara naše srce, jer je bogato vasularizovano.
Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira ili liječi gojaznost.
Post snižava krvni pritisak
Povišen krvni prtisak je opasnost za nastanak ateroskleroze krvih sudova i posljedičnih kardiovaskularnih oboljenja, , ali i slabljenja srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, te povećana napetost krvnih žila, a post djeluje na oba ova faktora. Dijeta je pored medikamentozne terapije osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.
Post snižava nivo šećera u krvi
Dijabetes, koji se karakteriše nedostatkom insulina ili njegovom nefunkcionalnošću, dovodi do endotelne disfunkcije (oštećenje unutrašnjeg sloja krvnih sudova), a to predstavlja prvi korak u nastanku ateroskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se u stvari prevenira nastanak dijabetesa. Zdravstveni eksperti širom svijeta takođe, preporučuju dijetu kao metodu liječenja pacijenata u ranoj fazi šećerne bolesti, ali i u slučajevima razvijene bolesti osnova liječenja je dijeta.
Masnoće i Arteroskleroza
Ateroskleroza predstavlja ukratko nakupljanje masnih naslaga na njihovom unutrašnjem zidu. Osnova za njen nastanak su povišene masnoće u krvi, uz ostale navedene riziko faktore. Atreskleroza u konačnici dovodi do začepljenje arterija a to je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog.
Post upravo smanjuje nivo masnoća u krvi, holesterola i triglicerida koji su osnova pojave, oboljenja krvnih sudova.
Osobe sa razvijenim metaboličkim sindromom su pod povećanim rizikom od nastanka kardiovaskularnih incidenata. Kinički se to može manifestovati kao:
– koronarna arterijska bolest (Angina pektoris, Srčani infarkt)
– cerebrovasularna bolest (TIA, Moždani udar)
– periferna arterijska bolest (klaudikacije, gangrena)
Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo te, kardiovaskularne bolesti. Vrlo interesantno, ali i istinito: Stanovništvo se najviše boji raka, a ustvari najviše umire od kardiovaskularnih bolesti.
Post smanjuje opasnost od epileptičnog napada
Podloga epilepsije je povećana razdražljivost nervnih stanica, a dokazano je smanjenje njihove
podražljivosti tokom posta putem tranzitornog povećanja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.
Povećava se lučenje endorfina
Nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili hormona sreće, sugerišu mnogi naučni radovi, kao što je rad „Nivo plasma beta endorfina za vrijeme posta kod čovjeka“[1] od Komaki i saradnika, gdje se kaže da nalazi ukazuju na to da je nivo plazma beta-EP značajno povišen u ranoj fazi posta, te se u kasnijim fazama posta tj. kod dužeg posta neprimjećuje tako značajan skok plazma beta-EP u serumu.
Endorfini su prirodna droga koja otklanja bol. Dejstvo je slično opijumu a stvara ih nervno tkivo, tj. mozak. Poznato je da se povećano luče u ženskom tijelu za vrijeme i nakon poroda. To govori koliko su jaki analgetici, jer unatoč izuzetnio jakom bolu većina žena se porađa bez analgetika. Endorfini pored umanjenja bola, stvaraju osjećaj zadovoljstva, vlastite vrijednosti, smirenosti i samopouzdanja.
Jačanje vlastitih odbrambenih snaga
Neka istraživanja sugerišu da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi nakon posta njihov broj se povećao, rezultirajući u konačnici ustvari zamjenom starih za nove, funkcionalnije leukocite. Imuni sistem ima zadaću da se bori protiv raznih materija i klica stranih našem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, (ili zrakom tj. udisajem) pa za vrijeme posta tako reći imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.
Povećano lučenje kortikostroida i interferona
U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona, posebne supstance koja se stvara u specijalnim ćelijama a značajan je u borbi protiv virusnih infekcija.
Poticanje organizma na samoizlječenje
Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne indicije da se aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka.
Mentalna sfera
Kako smisao posta nije samo u dobrobiti za tijelo, nego u istoj mjeri i za psihu, pozitivne posljedice vidljive su i u toj sferi. Post pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani vodi lijenosti, uspavanosti i nepromišljanju. Postom se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psiho-fizičko zdravlje(bijes, tjeskoba, nemir), te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Dokazano je, da post dovodi do:
– jačanja volje
– kontrole nad strastima
– samokritičnosti i discipline
– intenziviranja karaktera i jačanja duha uopšte
Sve nam ovo pomaže da krizne životne situacije lakše prebrodimo.
Idealna prilika za prestanak sa ovisnostima o alkoholu, drogi i cigaretama
U uslovima kada se covjek odriče osnovnog nagona za samoodržanjem, hrane i pića, biva lakše ustezanje od psihoaktivnih supstanci (alkohola, droge, cigareta) i stvaraju se uslovi za definitivno ustezanje upravo preko jačanja volje.
Neželjeni efekti posta
Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijom razgradnjom nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz mozak i nerve, što dovodi do ovih kratkotrajnih simptoma.
Post sagorijeva taloge izmjene tvari, odnosno ostatke raznih metaboličkih procesa u našem tijelu, zaostatke mokraćne kiseline, nakupine masnoća, iznojavanja tijela, a razna nabreknuća, izrasline, otekline postaju “žrtve” pročišćavajuće izmjene tvari. Na početku posta sve se funkcije izlučivanja tijela automatski povećavaju. Urin postaje mutan, zaudara, koncentriran je, povećana su isparavanja kože s neugodnim mirisom. Može doći do jačeg izbacivanja sluzi iz usta, ždrijela, bronhija. Dah ima kiseo i neprijatan miris, jezik je obložen, siv ili smeđ. (hadis o zadahu postača) Postepeno dolazi do poboljšanja simptoma, umjesto malaksalosti i neraspoloženja, dolazi do duševne i tjelesne svježine, izgled se poboljšava, oči su svjetlije, boja lica postaje svjetlija.
Primjeri učinka posta na pojedine organe – operacija bez noža
Regenerator probavnog sistema
Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi ogromne količine energije iz tijela! Te aktivnosti su:
- Motorna – pasiranje hrane od početnog do završnog dijela probavne cijevi
- Sekretorna – luče se razni sokovi i enzimi za razgradnju hrane
- Apsorptivna – upijanje hranjivih materija iz hrane u krv
U toku posta, obzirom da nema potrebe za te aktivnosti, ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem dobiva priliku da se regeneriše: popravljaju se eventualna oštećenja sluznice koja su podloga ulkusima ili prekancerozama (stanjim a koja prethode karcinomima).
Post štedi jetru i pankreas
Jetra i pankreas su biohemijske “tvornice” enzima za probavu hrane. Jetra je je veliki biohemijski laboratorij prerade hranljivih tvari, proizvodnje krvnih proteina, žuči i holesterola, skladište glikogena, vitamina i željeza, velika barijera ulasku otrova, lijekova i bakterija u krvotok. Pankreas (gušterača) proizvodi enzime za obradu hrane, ali luči i dva važna hormona za kontroliranje metabolizma – glukagon i inzulin. Za Vrijeme posta gušterača i jetra smanjuju lučenje i regenerišu svoje kapacitete za lučenje pomenutih probavnih sokova, čime se preveniraju oboljenja koja nastaju usljed njihovog nedostatka. Najboljii najvažniji primjer je dijabetes. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se štedi gušterača, a što bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa. Jer inače, pretjerano konzumiranje šećera, vremenom dovodi do smanjenja funkcije pankreasa, koja rezultira smanjenim izlučivanjem hormona inzulina, i nastanka dijabetesa. Preko 250 miliona dijabetičara je danas u svijetu, pa dijabetes predstavlja planetarni problem. Zdravstveni eksperti širom svijeta preporučuju dijetu kao jednu od metoda liječenja pacijenata u ranoj fazi šećerne bolesti.
Post štedi srce
Srce je čudo, pravo čudo, božije čudo. To je organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Počinje da kuca još dok smo u utrobi majke i ne prestaje sve do smrti, i to bez uticajanaše volje.
Ali hajde da malo se pobliže upoznamo sa ovim božijim čudom: Srce svake osobe nešto je veće od njene stisnute pesnice, teško 250-300 g, i to je ustvari jedna šuplja mišićna pumpa.
Ako uzmemo tenisku lopticu i jako je stisnemo,dobit ćemo predstavu kako jako se kucajuće srce stišće da bi pumpalo krv. Za 72 godine života ljudsko srce napravi blizu 3 milijarde otkucaja, kada bi čovjek čitavo vrijeme mirovao.
Kad bi se krvne žile samo jedne odrasle osobe poslagale po dužini jednu za drugom, dobili bi smo traku dugu 100 000 kilometara kojom bi se moglo dva i po puta omotati zemaljsku kuglu! E kroz toliko dugu mrežu krvnih sudova srce ispumpa svakodnevno oko 9000 litara krvi. To iziskuje otprilike jednak napor kao da se svaka 24 sata teret od jedne tone podigne na visinu od desetak metara! Kuhinjska česma morala bi biti maksimalno otvorena 45 godina da bi kroz nju prošla ona količina vode, koliko krvi srce ispumpa tokom prosječnog života.
Ova količina vode može popuniti 200 vagona cisterni za teretni voz.
Svakog dana srce proizvede dovoljno energije da pokrene kamion sa prikolicom na put dug 36 km. Tokom života ovo je ekvivalent vožnje do Mjeseca i nazad.
Kaže se da je nemoguće napraviti takvu pumpu koja bi imala ovakav radni učinak, a uz to bez remonta.
Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboličke potrebe određenog tkiva neuporedivo veće u fazi aktivnih metaboličkih procesa nego što je to slučaj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboličke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uzećemo za primjer crijeva. Za vrijeme varenja hrane 10% od ukupne krvi ispumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta. To znači manji umor i više odmora za srčani mišić. A evo i kako.
Poslije obroka raste motorna, sekretorna i apsorptivna aktivnost crijevnih resica čija je površina oko 250 m2, tj. otprilike površina teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Ne kaže se džabe nakon obroka, uh što mi je pritisak opao, baš mi se spava. I tačno je to. Upravo zbog ovoga. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teško zaključiti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u Ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica.
To u praksi znači ako srce kuca prosječno oko 70 puta u minuti u mirovanju , a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, ili oko 85.000 puta dnevno, što znači da se sačuva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata.
Srce prosječno pumpa 5 litara krvi u minuti a to znači da kroz srčani mišić prođe 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za vrijeme posta 260 litara krvi na sat , 6200 na 24 h što znači manje za 1000 litara na 24 h.
Nadam se da nam je, nakon ovih primjera, malo jasnije kako u stvari post štedi srce.
Zaključak
Ako razmatramo somatske ili tjelesne, ali i mentalne ili duhovne aspekte ramazanskog posta moramo poći sa stanovišta da je post namijenjen zdravim ljudima i da se preporučuje zdravima, ali da se ne smije olahko prići preporuci da neko u određenom zdravstvenom stanju ne može ili ne treba postiti.
– Smatramo da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih ljudi , a da se korisni efekti mogu naći i kod nekih stanja organizma koja se mogu okvalifikovati odstupanjem od punog zdravlja, odnosno bolesti.
– Ramazanski post takođe, prevencija je mnogih oboljenja.
– Kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena, te u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i sam posti, ili zna i sklon je cijeniti vrijednost ramazanskog posta. On može dati savjete da li je moguće nadzirati svoju bolest tokom čitavog razdoblja ramazanskog posta. Nakon toga trebao bi se konsultovati vjerski autoritet u svrhu donošenja konačne odluke da li postiti ili ne.
Ipak, potpuno je jasno i poznato, da su milioni muslimana postili kroz mnoge genaracije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje.
[1] Hormone Research Journa. 1990;33(6):239-43. Plasma beta-endorphin during fasting in man.Komaki T. and all.
akos.ba
– prouči barem jednu stranicu Kur'ana (što više to bolje)
– pročitati i po mogućnosti, naučiti jedan hadis Poslanika, a.s.
– donijeti najmanje 100 salavata i selama na Poslanika, a.s.
– izgovoriti najmanje 100 x riječ istigfara: “estagfirullah”
– udijeliti nešto sadake ( nije nužno svaki dan)
Spomenute radnje, bilo bi najbolje raditi porodično u halki, jer će tada efekat biti bolji ako Bog da.
Saudin Cokoja,prof. islamske vjeronauke
Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Prenosi se da je jedan mladić tražio od Isaa, a.s., da zajedno sa njim putuje kako bi se uvjerio u njegove poslaničke mu'džize (čuda), te postao vjernik i njegov sljedbenik. Isa, a.s., mu je dozvolio i krenuli su na put. Nakon izvjesnog vremena sjeli su na jednom mjestu da se odmore.
Isa, a.s., je abdestio i ustao da klanja namaz, a svom saputniku je dao novac da ode kupiti tri somuna za ručak. On je to prihvatio, otišao je i kupio somune, ali kad se vratio Isa, a.s., je još uvijek klanjao. Mladić je bio jako gladan, nije mogao čekati dok Isa, a.s., klanja namaz, pa je pojeo jedan somun. Nakon što je Isa, a.s., klanjao, sjeli su da jedu. U toku jela Isa, a.s., je upitao mladića za treći somun, a on mu je rekao da je kupio samo dva. Nedugo zatim naišla je gazela i stala je ispred Isaa, a.s. On ju je oborio na zemlju i zaklao, a zatim je uputio dovu Allahu, dž.š., da je oživi i ona je oživjela. Misleći da će ga mu'džiza i čudo koje je vidio svojim očima natjerati da bude iskren, Isa, a.s., je ponovo upitao mladića za treći somun, a on je odgovorio: ”Allaha mi, bila su samo dva somuna.” Zatim su naišli pored rijeke i tu se odmorili. Dok su sjedili na obali rijeke, Isa, a.s., je napravio tri mala brežuljka od pijeska, a onda je uputio dovu Allahu, dž.š., i brežuljci su se pretvorili u zlato. Nakon toga ih je podijelio i rekao mladiću: ”Jedan zlatni brežuljak tebi, jedan meni, a jedan vlasniku trećeg somuna.” Tada je mladić uzviknuo: ”Tako mi Allaha, ja sam vlasnik trećeg somuna!” Pošto se uvjerio u njegovo nevjerstvo, tvrdoglavost i opijenost dunjalukom, Isa, a.s., mu je rekao: ”Nema problema, tebi pripadaju sva tri zlatna brežuljka, ali ja te napuštam i ne želim da s tobom nastavim putovanje.” Isa .a.s. je otišao svojim putem, a mladić je, sav sretan, prebacivao hrpe zlata preko svojih ruku, govoreći: ”Ovo je nevjerovatno, ovo je istinska sreća, postao sam bogat čovjek!” Dok se on radovao svom bogatstvu, naišla su trojica drumskih razbojnika i ubili ga, a zlato podijelili na tri jednaka dijela. Bili su umorni i gladni i odlučili su da se odmore i ručaju. Jednog su spremili po hranu, a druga dvojica su naložili vatru i čekali da se treći vrati sa hranom. Nakon toga je jedan od one dvojice rekao: ”Mislim da bi bilo najbolje da ubijemo našeg druga kad se vrati sa hranom i da njegov dio zlata međusobno podijelimo.” To je drugi razbojnik sa zadovoljstvom prihvatio. Što se tiče razbojnika koji je otišao po hranu, on je, razmišljajući kako da se domogne cijelog bogatstva, odlučio da u hranu stavi otrov i da se tako riješi svojih saputnika. Kada je on donio hranu, ona dvojica su odmah skočili i ubili ga. Nakon toga su podijelili njegov dio i sjeli da ručaju. Pošto je hrana bila otrovana obojica su, nakon što su se najeli, umrli.”
Dunjaluk je ahiretska njiva
Iz ove priče mogu se uzeti mnogobrojne pouke. Prva od njih jeste prolaznost ovog svijeta koju musliman i muslimanka uvijek moraju imati na umu. Dunjaluk je ahiretska njiva, a nije kuća vječnog ostanka. On je od početka do kraja samo jedan trenutak, poslije kojeg neminovno dolazi dan u kojem će se ljudi sjećati tog života i gorko se kajati što ih je taj prolazni užitak obmanuo. Opisujući dunjaluk, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ”Njegov početak je zaokupljenost srca njime, a njegov kraj je konačni nestanak. Za njegov halal će se polagati račun, a za haram slijedi kazna. Ko ga bude imao u izobilju bit će iskušan, a ko bude čeznuo za njim osjetit će žalost i tugu.”
Ljudska pohlepa je nezasita
Druga pouka iz ove priče jeste nezasitna ljudska pohlepa za dunjalukom i njegovim čarima, ukrasima i bogatstvom. Sa te strane dunjaluk je uistinu iskušenje zbog kojeg veliki broj ljudi tumara u tminama zablude i nevjerstva i zbog njega su spremni da pogaze sve moralne principe i da se upuste u najveće grijehe.
Opisujući ovaj svijet, jedan islamski učenjak je rekao: ”Dunjaluk je poput zmije, njegova vanjština je glatka i nježna, a njegova nutrina krije smrtonosni otrov od kojeg strahuju razboriti, a oni koji posjeduju dječiju pamet ne obraćaju pažnju na njega.” Istinu je rekao Muhammed, s.a.v.s.: ”Kada bi čovjek imao jednu dolinu zlata on bi poželio da ima drugu, i treću. Zaista čovjeka ne može zasititi ništa osim zemlja.”
Šta posiješ to ćeš i požnjeti
Treća pouka jeste način iskorištavanja dunjalučkih blagodati. Islam ne zabranjuje rad, niti stjecanje bogatstva. U Kur'anu se spominje da je Allah dž.š. podučio Davuda, a.s., izrađivanju pancira i obradi metala, Zekerija, a.s., bio je stolar, Muhammed, s.a.v.s., je čuvao ovce i bavio se trgovinom, itd. Sve to upućuje na zaključak da je zarađivanje za život vlastitim rukama i trudom vrlina i osobina istinskih vjernika.
Seid ibn Musejjeb je rekao: ”Nema dobra u onom čovjeku koji ne radi da bi vratio dug ako je dužan i da bi zaštitio svoju čast i obezbjedio sebi i svojoj porodici sredstva za život.” Abdurahman ibn Eslem prenosi da je rekao poznatom učenjaku Ebu Hazimu: ”Ja osjećam nešto što me rastužuje.” Ebu Hazim je upitao: ”A šta je to?” Odgovorio sam: ”Ljubav prema dunjaluku.” On mi je onda rekao: ”Znaj sinko, da ja sebe ne korim zbog ljubavi i naklonosti koju ju je Allah stvorio u nama, a Allah je dao da volimo dunjaluk. Mi trebamo sebe koriti onda kada nas ta ljubav navede da radimo ono što Allah mrzi i da ne izvršavamo ono što Allah voli. U suprotnom, ljubav prema dunjaluku ne škodi.”
saff.ba
Prvi imam Aja Sofije Ferruh Mustuer sutra će predvoditi džuma-namaz u Fethiji – bosanskoj Aja Sofiji u Bihaću.
Fethija je sagrađena 1266. godine u gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih evropskih džamija u gotičkom arhitektonskom stilu.
Današnja Fethija džamija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH, a Krajišnici je zadnjih godina nazivaju i bosanskom Aja Sofijom, zbog njene historije.
Osmanska vojska, koju predvodi segedinski sandžak-beg Hasan-paša Predojević, zauzima Bihać juna mjeseca 1592. godine i tad crkva postaje džamija. Takva je bila praksa i šire, slično se desilo u s crkvom u Beogradu 1521. godine pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fethija (Osvojena).
Na Fethiji džamiji nalaze se dva natpisa. Stariji je smješten u podnožju munare i isklesan u kamenoj ploči. Ispod toga je manja ploča sa datumom.
Adnan Bajrić, inicijator posjete zainteresirao je prvog imama Aja Sofije tokom jednog susreta u Istanbulu, pokazujući kako je nastalo poređenje Aja Sofije u Istanbulu koja je 24. jula 2020. godine, nakon 86 godina ponovo otvorena za vjerske obrede i Fethije, koja nikada nije bila zatvorena – muzej, nego uvijek aktivna džamija.
A to poređenje među prvima je podržao i Abdul Aziz, imam Fethije i Kenan Šurković, glavni urednik časopisa Islamic Arts Magazine.
Religija
Krajiški gradić čuva najstariju i najveću drvenu evropsku džamiju sagrađenu bez ijednog eksera
Sve vrijeme obnove temelja u njoj se i dalje klanjalo. Proglašena je nacionalnim blagom BiH.
Cijena putovanja na hadž 2025. godine iznosi 13.950 KM, hodočasnici iz BiH uplate mogu izvršiti od 3. do 24. decembra ove godine.
Putnici na hadž spomenuti iznos uplaćuju na žiro-račun nadležne organizacione jedinice putem koje su se hadžije prijavile za putovanje i u istu, lično ili elektronskim putem predaju primjerak potvrde o uplati.
Organizaciona jedinica (medžlis, muftijstvo, mešihat, krovna organizacija u dijaspori) putem koje se putnik prijavio za putovanje, budućim putnicima će na prigodan način proslijediti broj žiro-računa i instrukciju za uplatu.
Putnici na hadž ne predaju pasoš niti potvrdu o vakcinaciji.
Ured za hadž i umru Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izražava zahvalnost svim budućim putnicima na hadž, koji su u predviđenom vremenu izvršili upis i dostavili potrebne dokumente., saopćeno je iz Ureda za hadž i umru.
Iz Bosne i Hercegovine na hadž putuju 2.222 hodočasnika. Njih će pratiti 79 vodiča Rijaseta Islamske zajednice u BiH i ljekara. O zdravlju hodočasnika vodit će brigu ljekarski tim specijalista i medicinskih tehničara.
Pri izboru ljekarskog tima, raspisan je konkurs na kojem su prednost imali ljekari opće prakse, specijalisti interne, urgentne i porodične medicine i specijalisti opće hirurgije.
FENA
Bolest i bol nas podsjećaju koliko su naša tijela krhka i koliko je život kratak. Kada se mi ili neko koga volimo povrijedi ili ozbiljno razboli, to nas podstakne da na svaki slijedeći dan gledamo kao na poklon – što on i jeste.
Umjesto da život prihvatimo zdravo za gotovo, osvrćemo se oko sebe, diveći se čudima svakodnevnog života. Kada se suočimo s bolešću, mnogi od naših takozvanih problema gube na značaju, iako su do maloprije izgledali veliki i nesavladivi.
Moja baka Emili mi je jednom rekla: „Stvarno je odlično što je Bog stvorio patnju i bol. Oni nas opominju da budemo zahvalni kada se osjećamo dobro.“
Nedavno sam dobio modrice na oba koljena. Kada su me bolovi počeli prolaziti, sjetio sam se ove bakine mudrosti. Zapanjio sam se koliko sam postao zahvalan na poklonu što opet mogu normalno da hodam. Postavio sam sebi zanimljivo pitanje. „Zašto nisam bio zahvalan na poklonu zdravlja prije nego što sam se povrijedio?“
Postavite sebi slična pitanja. Da li i vi određene poklone i blagodati uzimate zdravo za gotovo?
Bolest i bol nas podsjećaju koliko su naša tijela krhka i koliko je život kratak. Kada se mi ili neko koga volimo povrijedi ili ozbiljno razboli, to nas podstakne da na svaki slijedeći dan gledamo kao na poklon – što on i jeste. Umjesto da život prihvatimo zdravo za gotovo, osvrćemo se oko sebe, diveći se čudima svakodnevnog života. Kada se suočimo s bolešću, mnogi od naših takozvanih problema gube na značaju, iako su do maloprije izgledali veliki i nesavladivi.
Bolest nas uči i da mi nismo samo tijela, već da imamo dušu. Mi smo duhovna bića, koja obitavaju u tijelima. Jedan od mojih omiljenih duhovnih učitelja, Ram Das, imao je običaj da se učenicima zagleda u oči i kaže: „Jesi li tu? Ja sam ovdje. Kako ti je unutra?“ To je zabavan način isticanja činjenice da smo mi duhovna bića na Zemlji – koja žive svoje ljudske živote u oklopima koje zovemo tijelima. Iz nekog razloga, dio iskustva života u tijelu je da ono nije savršeno i da prolazi kroz razna iskušenja, probleme i da se ono troši. Kraće rečeno, tijela se razbolijevaju i pate.
Autor: dr. Richard Carlson, „Kako ne gubiti živce zbog velikih stvari“
Za Akos.ba pripremio: Nedim Botić
Kako da se oslobodim straha od bolesti?
Na ahiret preselila Beganović (rođ. Majetić) Zahida
Naučnici su došli do zastrašujućeg otkrića: ‘Znamo kada će doći do masovnog izumiranja’
Napitak koji efikasno čisti debelo crijevo: Pijte svaku noć prije spavanja i oslobodite se toksina
Uznemirujuće upozorenje Semira Osmanagića: ‘Dronovi iznad Amerike su ovozemaljski NLO! Ljudi su ukrali tehnologiju vanzemaljaca!’
Beogradske “Novosti” najavljuju eksploziju “bosanskog lonca”: Vlast u RS-u će krenuti ka samostalnosti
FOTO Početak manifestacije “CaZimska priča 2024” 25. decembra!
Novogodišnje radosti: Vozić za djecu počeo s radom u Bihaću (VIDEO)
Slovenija traži zabranu učešća Izraela na Eurosongu 2025.
Na Ahiret preselio Grahović (Maho) Hasib
Na ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel
Tuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
Snažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
Na ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
Izraelci ubili Khaleda Nabhana, djeda čiji je snimak u kojem žali za ubijenom unukom obišao svijet
Na ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica
Nikšić: „Lažne patriote iz SDA izdale državu! Poslao sam poruku Dodiku prije operacije, odmah me nazvao”
Na ahiret preselio Smlatić (Hasan) Mehmed
Helez otkrio zastrašujuću stvar: Međunarodni teroristi držali obuku u kampovima u RS-u
-
BiHprije 6 danaSkandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica
-
Smrtovniceprije 6 danaNa ahiret preselio Smlatić (Hasan) Mehmed
-
Smrtovniceprije 7 danaNa ahiret preselio Čajić (Sulejmana) Suljo
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 danaIzraelski ministar odbrane se oglasio nakon žestokih udara po Jemenu: “Naša duga ruka će doći do vas”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 danaSaudijska Arabija odustaje od priznanja Palestine: Normalizacija odnosa s Izraelom cijena primirja?