Connect with us

BiH

šest alata za masovni utjecaj koji podsvjesno upravljaju našim odlukama

Published

on

Način na koji želimo djelovati nerijetko se razlikuje od načina na koji stvarno djelujemo – primjer je kupovina stvari za koje smo shvatili da ih ne trebamo, ali tek nakon kupovine. Ovo je 6 alata masovnog utjecaja koji, prema profesoru Robertu Cialdiniju, utječe na odluke koje donosimo.

Robert Cialdini je poznati američki profesor psihologije i marketinga, koji je proveo veći dio svoje karijere proučavajući što navodi ljude da kažu “Da” zahtjevima koji se pred njih postavljaju.

U svojoj knjizi “Utjecaj” opisao je 6 alata ili oružja masovnog utjecaja koji se nalaze u pozadini mnogih naših akcija, ili nas suptilno (i podsvjesno) usmjeravaju da idemo u određenom pravcu. Najlakše ćemo ih primijetiti u oglašavanju, ali nismo ih uvijek svjesni. Ovo je 6 alata utjecaja koje je idenitificirao Cialdini:

1. Socijalni dokaz

Socijalni dokaz je ugledanje na drugi ljude kada donosimo odluke o našem ponašanju. Logika je sljedeća: “ako toliko ljudi to radi, nemoguće je da je to greška”, iako je naravno sasvim moguće da griješe. Osjećamo se sigurnijima kada pratimo primjer drugih ljudi, posebno ako ih je više. Pri tome nam je lakše kriviti druge kada rezultat ne bude onakav kakav je očekivan.

Ovo je razlog zašto su svjedočenja o kvalitetu proizvoda koje vidimo u reklamama, ili review-i koje čitamo o proizvodu ili usluzi tako moćan oglašivački alat. “Milijuni ljudi, baš kao vi, se slažu” , kaže se u reklamama.

2. Sviđanje

Mnogo smo lakše podložni uvjeravanju od strane ljudi koji nam se sviđaju, ljudi koje smatramo privlačnima, i ljudi za koje nam se čini da im se sviđamo. Osjećamo da je tim ljudima stalo do naših interesa, i da im možemo više vjerovati. Ako pri tome mislimo i da su nam slični, imamo osjećaj da imaju isti pogled na svijet kao mi.

Lakše će nam nešto prodati ljudi s kojima smo “kliknuli”, što je i razlog zašto prodavači provode toliko mnogo vremena njegujući dobre odnose sa (potencijalnim) kupcima – žele im se svidjeti, pa će i prodaja biti lakša.

3. Reciprocitet

Reciprocitet kao alat utjecaja iskorištava činjenicu da, kada je netko dobar prema nama, osjećamo se emocionalno dužnima toj osobi, odnosno osjećamo snažnu potrebu da im taj dug otplatimo. Kad nam neko učini uslugu, prirodno nam je da pokušamo da nađemo način da mu vratimo, čineći mu uslugu.

Vješti prodavači će vam činiti usluge, znajući da ćete osjećati emocionalni dug i poriv da kupiti nešto od njih, kao protuuslugu. Ako vam netko povremeno donese besplatnu kavu, i nakon određenog razdoblja traži od vas donaciju, vjerojatno ćete se osjećati loše ako je ne date, jer se osjećate emocionalno dužni.

4. Oskudnost / rijetkost

Oskudnost je iza prodajnih oglasa u kojima se nalaze izjave kao što su: “ponuda je ograničena” ili “cijene rastu u ponoć“. Oskudnost kao alat nastupa u situacijama kada smo potaknuti na odluku jer nam se čini da nešto ima nisku dostupnost, da će uskoro nestati, međutim, pri tome nismo vođeni stvarnom potrebom za tim proizvodom ili uslugom, već strahom da ćemo nešto propustiti.

Dolazimo u situaciju da smo postali vlasnici nepotrebnih stvari jer smo ih kupili iz straha da će im cijena porasti – bojali smo se potencijalnog gubitka, a dobili smo nepotrebnu stvar.

5. Autoritet

Ljudi od autoriteta su na svojim pozicijama jer teoretski znaju najbolje, radi čega i trebamo pozorno slušati njihove riječi i voditi se njima. Ovakav način razmišljanja ljude dovodi do situacije da slušaju autoritete (čak i ako im ono što govore ne zvuči baš najbolje), ne propitkujući ih pri tome.

Sjetiti ćemo se reklama koje kažu “vodeći doktori i stomatolozi preporučuju ovu zubnu pastu“. A tko smo mi onda da sumnjamo?

6. Posvećenost

Posvećenost, kao alat utjecaja, igra na kartu činjenice da svatko od nas ima potrebu da održava određenu sliku koju imamo o sebi, te se volimo ponašati tako da tu sliku čuvamo i njegujemo. Ako želimo od drugih ljudi biti percipirani na određeni način, bit ćemo dosljedno posvećeni tom cilju.

Ako ste često pitani da li se milosrdna i darežljiva osoba, i vaš je odgovor bio pozitivan, vjerojatnije je da ćete dati donaciju u dobrotvorne svrhe.

Reklamna krilatica koja kaže: ” ovaj proizvod je samo za brižne ljude” je primjer korištenja ovog alata utjecaja.

Ovih 6 alata za masovni utjecaj potvrđuju da smo više vođeni podsvjesnom emocijom, nego racionalnim umom kada donosimo odluke, bez obzira koliko to želimo priznati. Jedno od objašnjenja zašto je to tako, jeste da je čovjekov “racionalni um” relativno nov u usporedbi sa “emocionalnim umom” koji se razvija milijunima godina.

Iako ne možemo u potpunosti izbjeći navedene alate utjecaja kojima smo svakodnevno izloženi, možemo ih barem biti svjesni i pokušati, koliko je moguće više, ograničiti njihovo negativno djelovanje.

Autor: uredništvo Financa.ba

Prilikom preuzimanja ovog članka obvezno navesti financa.ba kao izvor i poveznicu (link) na članak

Financa.ba

Izvor: financa.ba/blog/2022/09/21/6-alata-za-masovni-utjecaj-koji-podsvjesno-upravljaju-nasim-odlukama/?fbclid=IwAR14jh7kURUcUxE6qMulWrvFHGGK0WDtfU315857xamZhqlPUidpqLiW_t0

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

on

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH se časti novim automobilima, najskuplje će dobit Nikšić i Bradara

Published

on

By

Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.

Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!

Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.

Vozila po klasama

Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.

Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.

Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu

Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.

Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.

Kreće procedura

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.

Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.

Nastavi čitati

BiH

Tragična nesreća u BiH: Radnik (39) pao s električnog stuba i poginuo

Published

on

By

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada

 

 

Radnik iz Nevesinja pao je u četvrtak s električnog stuba u Stocu i poginuo, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“PS Stolac prijavio je S.L. da je u industrijskoj zoni s električnog stuba pao S.S. (1985.) iz Nevesinja, radnik poduzeća ‘ARS INŽINJERING’ Banja Luka. Isti je od zadobivenih povreda smrtno stradao što je konstatirano od strane dežurne liječnice Doma zdravlja Stolac”, kaže se u policijskom izvještaju.

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada, javlja Fena.

Uviđaj su izvršili službenici Odjela krim. policije PU Čapljina.

Nastavi čitati

Najčitanije