Milanović kaže da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji i njihovim interesima.”Zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH usvojen je u parlamentu Federacije BiH bez glasova legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i usprkos njihovom protivljenju, a zapravo je usvojen pod političkom prisilom, ovoga puta, američkog ambasadora u BiH. Nametanje odluka i zakona po tuđoj volji i za tuđe interese ne pomaže pretvaranju BiH u funkcionalnu državu – kako to pokušavaju predstaviti njeni inozemni gubernatori – nego ponižava i sustavno rastače BiH kao državu”, kaže Milanović.

Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.

“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.

Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.

“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.

Na konferenciji za medije, Rutte i Cvijanović su se obratili javnosti, a prvi čovjek NATO-a izjavio je kako podrška Alijanse Bosni i Hercegovini ostaje jaka.

“Naša posvećenost Bosni i Hercegovini ostaje jaka. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovarat ćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo. NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH. Sigurnost BiH je važna za alijansu i regiju i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”, rekao je Rutte.

Ponovio je kako je mir ključan za cijelu regiju i da BiH može računati na NATO podršku.

S druge strane, Cvijanović se zahvalila Rutteu na mogućnosti da razgovaraju o brojnim temama.

“Sretna sam zbog mogućnosti da razgovaramo o svim ovim stvarima. Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj ‘areni’ na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo potpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, zaključila je Cvijanović.

Iako je problem sklapanja maloljetničkih brakova ranije bio primarno vezan za romske zajednice, gdje su se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodavale maloljetne djevojčice, sada se izašlo iz tog okvira. Takva djeca u konačnici su žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima.

Iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, navode da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, navodeći neke od primjera s kojima su se dosad suočili.

Kako kaže predsjednica udruženja Indira Bajramović, zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćerku za tri hiljade KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije, piše Klix.

“Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Šta više, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama”, kaže Bajramović.

Na maloljetničke brakove tjeraju i dječake