Svijet / Zanimljivosti
Slučaj Aide Ćorović: Šezdeset dana zatvora zbog pet bačenih jaja na mural Ratka Mladića
Za sebe kaže da je partizanka, ljevičarka, pa i po toj logici, kao prava skojevka hoće da ode u zatvor umjesto da plati kaznu koja joj je određena zbog kršenja javnog reda i mira. Zbog gađanja murala ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prije skoro dvije i po godine Aidi Ćorović je određena kazna od sto hiljada dinara (blizu 1.660 KM), ali ukoliko odbije da plati moraT će da ode u zatvor na 60 dana
“Najmanji je problem da se plati. Međutim ja neću da platim. Ja da sam napravila prekršaj, ono kao normalna i savjesna osoba ja bih prva platila. Međutim, ja ako bih platila – ja bih priznala da sam u krivu. Gađati mural osuđenom ratnom zločincu, čovjeku koji je poslije Drugog svjetskog rata osuđen za najteže ratne zločine u Evropi je, ne prekršaj, nego silna stvar. Jelena i ja smo tog dana odbranile zakone države Srbije, na kraju krajeva i ustavni poredak”, kaže Aida u razgovoru za Glas Amerike i dodaje da je vrijednosni sistem u zemlji potpuno poremećen i da je u takvom sistemu ona neprijatelj:
“Živimo u zemlji u kojoj se ratni zločinci šetaju i promovišu knjige, gdje imamo čovjeka – Milan Radojičić – njemu strada četvoro-petoro ljudi zahvaljujući njegovoj akciji, njega puste promptno. To sve govori o sistemu”.
Kako objašnjava, mnogi prijatelji, pa i ljudi koje ne poznaje nude da joj pomognu i plate kaznu, ali ona to odbija. To jest, ne može da spriječi ljude da plate, ali ona to sve što dobija po tom osnovu daje u humanitarne svrhe.
“Ljudi su mi već nudili, ja sam dobila pare čak i od Radeta Baste. Njegova prijateljica mi je donijela hiljadu eura na ruke, koje sam ja odmah proslijedila u humanitarne svrhe za jednu samohranu majku Romkinju, izbjeglicu sa Kosova i njeno četvoro djece. I jedan manji dio para sam dala ovom čuvenom Miletu stolaru, opet tamo za samohrane neke majke”.
Da jedna loša stvar nikad ne ide sama govori i primjer Aide Ćorović – zbog nedavnog učešća na Rebedu festivalu u Dubrovniku još jednom se našla na udaru i samog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i medija koji su pod kontrolom beogradskih vlasti.
Kako sama kaže u razgovoru za Glas Amerike, tamo je, između ostalog rekla da Vučić ne treba da se plaši građana, već kriminalaca sa kojima sarađuje i da zbog toga može da mu ode glava:
“Možda sam ja upotrebila, ne možda nego sigurno, prejaku rečeničnu konstrukciju – rekla sam ubiti… Ja zaista mislim da se sa te strane Vučić i boji, njemu tu najviše opasnosti i prijeti. I ova silina sa kojom je on onda reagovao, naredio je da te poltronske televizije pet dana samo o tome pričaju, pri tome on kaže i da sam ja nebitna osoba. Dobro, ako sam nebitna, šta se onda ti baviš time šta sam ja rekla na skupu od nas stotinak nebitnih ljudi. To je mali broj, mala ekipica ljevičara koji su nebitni u svojim zemljama, svako od nas je nebitan u svojoj zemlji. I ti pet dana samo o tome pričaš”.
Iz tog ugla, Vučić se, po mišljenju Aide Ćorović ne može porediti ni sa Josipom Brozom, ni sa Zoranom Đinđićem, ni sa mnogim drugim državnicima:
“Pa čak i sa Slobodanom Miloševićem. Ma kakvi, Milošević se ni slučajno ne bi bavio time, on bi pustio to sve, kao što je puštao i B92. On je tu pravio ventil, to pametan političar radi. Kaže – nema veze, ja notiram sve šta ova vještica priča, ali pusti neka ona priča. Psi laju, karavani prolaze”.
Po ocijeni Aide, Vučić misli da na taj način zamajava narod, a praktično je njoj učinio veliku uslugu jer i njoj diže gledanost, nju mediji zovu za izjave i komentare oko svega za šta je vlast optužuje.
“To sve meni ukazuje da je on već u ozbiljnoj paranoji. Njemu očigledno međunarodna zajednica okreće leđa. Josip Juratović je prije nekoliko dana je vrlo otvoreno i jasno rekao – mi nećemo dopustiti ni Vučiću, ni Ani Brnabić da nas više lažu. Gotovo. Onda oko datuma izbora bilo je to nešto april, znači pred praznike. Ne, ne, ne, odmah su mu tamo zavrnuli uši i rekli – kakvi bre pred praznike, ne možeš da radiš šta hoćeš. I odmah je sad odjednom jun. Nedvosmisleno je i očigledno iz aviona vidljivo i jasno da njemu ozbiljno međunarodna zajednica radi o glavi”.
Istovremeno, Aida Ćorović je upravo zbog murala Ratku Mladiću ljuta i na samu međunarodnu zajednicu, ili kako kaže – razočarana je ponašanjem ovdašnjih predstavnika te međunarodne zajednice.
“Za dvije i po godine kako se desilo to sa muralom, niko od stranaca me nije pozvao i rekao – gospođo Ćorović, dođite da pričamo o tome šta se to desilo”, priča sagovornica Glasa Amerike i dodaje da je čak iz OSCE-a stiglo upozorenje da se ne objavljuje njen tekst o slučaju murala.
“Jer Mladić nije sada unutrašnje pitanje Srbije, pa da imaju opravdanje. On je osuđen u Haagu punopravno, on je na izdržavanju kazne. Da je to nešto što je unutrašnje pitanje Srbije – molim lijepo, to je unutrašnja stvar. Ali Mladić je međunarodni problem”.
Vraćajući se na slučaj odlaska u zatvor zbog gađanja jajima murala Ratka Mladića, Aida Ćorović kaže da dobija podršku iz Evrope i svijeta – od Florence Hartmann, do svojih starih prijatelja iz Sarajeva.
Sa druge strane, vlast se izgleda preračunala i nije očekivala ovakvu Aidinu reakciju, koja činom odlaska u zatvor hoće da uputi poruku i kolegama iz civilnog sektora da se borba ne vodi samo na Facebooku i društvenim mrežama, već da ponekad, kako kaže – “mora i da se stisne petlja”.
“Da smo svi odbili da platimo kad su bile one kazne koje su oko protesta poslali – čik da vidim da mogu sto ljudi da strpaju u zatvor. Oni mogu jedno, dvoje. E sad, mislili su da će i sa mnom tako da bude, platit će to Aida, ima novaca. Neću da platim, ko vas šiša, hajde da vas vidim. Evo šaljite me u zatvor – em ću tamo da podižem te žene da se bune, ili ću da sjednem da učim, da napišem seminarski rad, ili da napišem knjigu o svom boravku u zatvoru, hajde da vidimo ko će da bude na gubitku”, kaže Aida i za kraj razgovora šalje poruku i vlastima u Srbiji:
“Vi ako imate petlju, da branite i pred međunarodnom zajednicom Ratka Mladića – izvolite pa branite. Evo da vas vidim. Tako da mislim da im je na ovaj način potpuno srušen koncept koji su oni imali u početku. Jer su oni miševi, oni iz svoje perspektive gledaju na stvar. Ne kapiraju da postoje ljudi koji nisu miševi. Ja sam sigurna da ima gomila mojih prijatelja i prijateljica koji bi uradili isto što i ja”.
Svijet / Zanimljivosti
Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama
Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?
Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.
Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.
To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najveće promjene
Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.
Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.
Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.
A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?
U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.
Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.
Svijet / Zanimljivosti
Mladić iz BiH pijan demolirao parkirana vozila i fasadu zgrade u Austriji
Ozbiljan incident desio se u austrijskom Veng-im-Krajsu kada je mladić iz Bosne i Hercegovine (23) skrenuo sa puta i oštetio vozila na parkingu, a zatim i fasadu stambene zgrade.
Naime, mladić, nastanjen u Lincu, rekao je policiji da je izbjegavao mačku, koja je prelazila put ispred njega, usljed čega je skrenuo i udario u parkirano teretno vozilo, koje se inercijom pokrenulo i udarilo u ostala parkirana vozila. Mladić se na kraju zaustavio kod stambene zgrade, čiju je fasadu oštetio, piše Nezavisne.
On je povrijeđen u ovom udesu i odmah je prebače u lokalnu bolnicu. Ipak, tamo je izvršeno alkotestiranje i utvrđeno je da je mladić vozio pod uticajem alkohola. Njemu je odmah oduzeta vozačka dozvola, a biće prijavljen po nekoliko osnova.
Svijet / Zanimljivosti
Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?
Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.
Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.
Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.
Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.
Kubanska kriza
-
BiHprije 5 dana
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
-
Sportprije 5 dana
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
-
BiHprije 4 dana
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim