MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.

Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.

Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.

Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.

PITANJE ZA RODITELJE

MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.

Zanima nas vaše mišljenje:

• Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
• Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
• Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
• Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?

Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.

Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.

Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.

U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.

“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.

Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.

Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.