Svijet / Zanimljivosti
Stravični posljednji trenuci hrvatskog novinara: ‘Zvali smo Hitnu 10 puta, nisu htjeli da ga vode u bolnicu, rekli su da mokri u lonac!’
Nazvala sam hitni infektološki, dva puta, nitko se nije javljao, iz treće se javila žena, rekla da je sad stvarno gotovo i da ne može samostalno ni jesti ni na zahod i rekla mi je, citiram, “nije to za bolnicu, neka piša u lonac kraj kreveta onda prolijte u zahod”, napisala je Topić
Jučer je u 51. godini života preminuo je istaknuti splitski novinar Vladimir Matijanić. Ova tužna vijest šokirala je javnost u regiji, a danas je njegova partnerica, novinarka Andrea Topić, opisala Matijanićeve posljednje dane dok se borio sa covidom i hrvatskim zdravstvenim sistemom. Njen potresni status prenosimo u cjelosti.
1. Isti tim hitne došao je dva sata prije, tražili smo ga vode u bolnicu, rekli su da ne treba jer su to normalni simptomi kovida
2. Hitni infektološki i liječnika na Infektološkom smo zvali desetak puta, tvrdili su da ne treba u bolnicu, iako smo uporno tražili da ga vode
3. Prvi dan kovida su nam u bolnici rekli da je u RH nestašica lijeka za sprječavanje težih posljedica kovida kojeg daju pacijentima kao što je on
——————————————————————-
Pišem ovo jer znam da bi on htio da se zna što se dogodilo. Naravno da nemam “ni atoma snage”, kako je on zadnjih dana ponavljao.
Ni atoma snage.
Ni razloga za život. Bez njega.
——————————————————————–
02.08. ujutro rano rekao mi je da osjeća loše i da ima fibru, napravila sam mu kućni test na koronu i bio je pozitivan.
Sat vremena kasnije, oko 10h dovozim ga na Infektivni, hitni prijem, KBC-a Split gdje stoji barem dva sata čekajući da ga netko primi i pregleda. Nisu me pustili s njim, čekala sam u autu pored zgrade, u 12h šalje mi poruku da krenem i dolazim, govori mi da im je ispričao da ima Sjogrenov sindrom i Infesticijsku bolest pluća te sumnju na još 2 autoimune bolesti, i da se zbog toga nije mogao cijepiti i da su mu rekli da je trenutno nestašica lijeka kojeg daju teškim bolesnicima da izbjegnu teške komplikacije kovida i da mu to možda da li da imaju. Da taj lijek nema KBC Split ni Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević, ali da ga imaju da bi ga možda dali njemu jer je imunološki bolesnik i ima kovid, i da je bila nedavno onkološka pacijentica i da ga ni njoj nisu mogli dati jer ga nema. Tražio je da kažu kako se lijek zove da ga sami potražimo, rekli su da nije važno jer ga nigdje nema. Zvao je neke ljude koje zna i saznao da ga možda ima u OB Dubrovnik, preslab je bio za put do dolje, predložila sam mu da ja nazovem ravnatelja bolnice, rekao mi je da nipošto to ne činim, da nema šanse, da neće tako. Nismo uspjeli doći do tog lijeka.
Dva dana imao je temperaturu do 38.9 koju smo spuštali s dva Lekadola od 500, stavljala sam mu hladne obloge na glavu, davala vitamine, propolis, kuhala čajeve i juhe koje je tada još mogao piti. Nazvao je imunologinju i sve joj ispričao, ona mu je rekla da počne piti tablete za autoimune bolesti koje mu je prepisala, Dekortin, D vitamin jednom u 2 tjedna i nešto što štiti želudac, iako nije sigurno je li se riješio helikobaktera.
Otišla sam u ljekarnu po to, donijela, popio je drugi Dekortin na jutro kad je sve počelo.
Večer prije bio već slab, nije mogao do zahoda lako, užasno bi se uspuhao, hvatao za zidove, umorio u sekundu, svi su govorili da je to normalno. Zvali smo hitnu barem 10 puta u ova dva dana, ako ne i više. Sve s ciljem da ga prime u bolnicu.
Kad smo ih tu večer zvali uputili su nas na liječnika na Infektivnom, ispričali mu sve. Rekao je da Vlado “nije imunokompromitiran”, čak i da “nije imunološki bolesnik zato jer Dekortin pije samo jedan dan”.
Koja logika?! Iako mu je Vlado uredno pobrojao svoje imunološke bolesti i one na koje se sumnja. Vlado nije vjerovao što čuje, puštao je tu snimku iznova na mobitelu jer njegov mobitel zbog posla ima snimač koji radi automatski. Naravno, pitao je da ga prime u bolnicu i ovaj na liniji je rekao da nema potrebe.
Ujutro, 5.8. probudio se slabiji nego ikad. Pojeo je pola zobene kaše. Kavu nije takao, čaj isto. Nije mogao jesti ni piti. Nije mogao stajati uspravno. Ni sjediti. Ni ležati. Nije mogao do WC-a. Nazvala sam hitni infektološki, dva puta, nitko se nije javljao, iz treće se javila žena, rekla da je sad stvarno gotovo i da ne može samostalno ni jesti ni na zahod i rekla mi je, citiram, “nije to za bolnicu, neka piša u lonac kraj kreveta onda prolijte u zahod”.
Skuhala sam mu juhu. Nije je mogao jesti. Nije mogao doći za stol i sjesti, nije mogao sjesti uspravno na krevetu ni ležati, toliko sam ga nagovarala da nešto pojede da sam ga dovela do iznerviranosti što je jako teško s njim i sa mnom, na mene se svih ovih godina nikad nije naljutio. Stavila sam mu juhu u šalicu i prislonila usnama i naginjala. Uspio je popiti pola. Zvala sam hitnu opet. Počeo je iskašljavati bronhijalnu sluz, to me zabrinulo: “50 godina, Sjogren, infesticijska bolest pluća, autoimune bolesti, nije se cijepio, treći dan kovida, ne može se pomaknuti nimalo, bol u mišićima neizdržljiva, iskašljava sluz”, vlaški sam dodala i “otežano diše” samo da ga već jebeno vode jer je iz aviona jasno da mu treba stručna pomoć, na što je Vlado slabašno dobacivao “ma nisam”, hitna je reka “gospođo to je sve normalno. Jedino ako ne može disati dovozi se u bolnicu”.
Zvala sam infektološku hitnu i tamošnjeg liječnika, javila se ona što je savjetovala ranije da piša u lonac, rekla je da je to sve normalno, Vlado i ja smo rekli da želimo hospitalizaciju, da inzistiramo da ga vode, ona je rekla “a to ovisi o vama, hoće li vas hitna htjet pokupit, ali to su sve normalni simptomi”, rekli smo da želimo da dođu po njega. Zvala sam 194, opisala sam po stoti put sve simptome. Tim je došao oko 13.40h, dvoje tehničara, dali su mu injekciju, rekla sam ga vode, rekli su da “nema potrebe, to su normalni simptomi, nek pije tekućine i jede slane štapiće”. Točno tim riječima.
Rekla sam da ne može piti. Ni jesti. Da je preslab i za to, pogledali su me blijedo. “A neka se natjera”, rekli su. Rekla sam da ne može. Vlado je zamolio da mu daju infuziju. Rekli su da se to samo u bolnici daje. Kasnije kad su drugi put došli bogami su imali infuziju u torbi, ali je bilo prekasno. On se nije mogao pomaknuti ni centimetra već prvi put kad su bili tu. Niti centimetra.
Tehničar ga je morao pomoći privaliti na bok da mu da injekciju. Vlado je pitao zašto se luđački znoji i hladan je, a nema fibru. Tehničar mu je rekao da je to od Lekadola. Posteljina je bila u lokvama. Brisala sam ga ručnikom i maramicama.
Nakon niti dva sata, stojim u kuhinji i čujemo njegovo “upomoć”. Dotrčavam, vidim da su mu stopala plava, dotičem ih, hladna su, jasno mi je da nema cirkulacije uopće. Lice mu je sivo, kao da nema krvi, ni kisika. Jedva mi govori “ne mogu disat”. Zovem hitnu da dolaze isti tren i da ne može disati. Sjećaju nas se, kako i ne bi, kažu da će ga sada odvesti u bolnicu. Oni dolaze nakon, a možda i 20 minuta, pakiram mu stvari za bolnicu, on leži, hropće, ubrzano diše, postaje sve plaviji. Oni dolaze, isti tim od prošli put, on je još pri sebi, ali se i dalje ne može micati, užasno mu je, govore mu da se dovuče do jedne strane kreveta da ga posjednu u stolicu i odnesu. Ne ide. U to ga jedan tehničar hvata za noge i drži ih u zraku, govori “ovo će mu podić tlak”, ali on postaje sve bljeđi, dovlače ga na lancunu na onu stranu kreveta bliže stolici, vidim da mu je glava klonila u čudan položaj, kao, zabačena je, vičem “u ovom položaju ne može disat!!”, kažu “ma može”, uhvatim ga za ruku, govorim mu da će sve biti u redu, da će ga odvesti u bolnicu, on me pogleda i preokrene oči i zaspe zauvijek.
Tad tehničar poviče na uređaj kolegi “ostavi nosila, donesi reanimacijsku!”.
Oživljavali su ga možda i sat vremena.
Urlikala sam. Izbacili su me iz sobe i zatvorili vrata, čula sam zvuk pumpe kojom su valjda pumpali zrak u njegova pluća. Isti ljudi koji su sat, dva prije rekli da mu nije ništa i da ne treba ići u bolnicu.
Iz istog hrvatskog zdravstva koje mu je reklo da je nestašica lijeka za pacijente kao što je on, za one koji se ne mogu cijepiti jer imaju autoimune i druge bolesti.
Zašto ga nisu odveli u bolnicu kad smo ih cijeli jebeni dan molili? Zašto mu nisu dali taj jebeni lijek?
Zašto kurčeva obiteljska doktorica ne radi ili nema zamjenu na Dan državnosti?
Ne želim tugu (tuga je previše blaga riječ), pretvoriti u gorčinu ni tražiti krivca, ali neke se činjenice moraju znati.
Meni ništa njega ne može vratiti.
Ni meni, ni njegovim divnim roditeljima sina jedinca.
Moju voljenu. Mog Kvakana. Mog Charlie Browna. Moje Sve na svijetu. I šire.
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Svijet / Zanimljivosti
Eksplozije autobusa potresle Tel Aviv: Netanyahu promptno naredio žestoku osvetu na Zapadnoj obali
Nije bilo žrtava, niti je bilo ko odmah preuzeo odgovornost za eksplozije koje su se dogodile kada su eksplozivne naprave postavljene na prazna vozila detonirale u kratkom vremenskom razmaku u gradovima Bat Jam i Holon, južno od izraelskog finansijskog centra.
U Bat Jamu, dvije bombe su eksplodirale na autobusima parkiranim u depou, saopćile su vlasti. Treća eksplozija prijavljena je u Holonu, od eksplozivne naprave postavljene na treći autobus.
Fotografije iz Bat Jama prikazuju dva izgorjela autobusa u depou i forenzičke stručnjake koji rade na mjestu događaja.
U međuvremenu, eksplozivna naprava koja nije detonirala pronađena je na četvrtom autobusu, saopćila je policija.Izrael je pojačao sigurnosne mjere i obustavio autobuski i željeznički saobraćaj širom zemlje nakon eksplozija, koje su u izjavi iz Netanyahuovog ureda nazvane “pokušajem izvršenja lanca masovnih bombaških napada na autobuse”.
Nakon sastanka s ministrom odbrane, šefom izraelskih odbrambenih snaga (IDF) te visokim sigurnosnim i policijskim zvaničnicima, Netanyahu je “naredio IDF-u da provede intenzivnu operaciju protiv centara terorizma” na Zapadnoj obali, navodi se u izjavi.
“Premijer je također naredio izraelskoj policiji i (Izraelskoj sigurnosnoj agenciji) da pojačaju preventivne aktivnosti protiv dodatnih napada u izraelskim gradovima”, dodaje se.
Eksplozije autobusa dogodile su se samo nekoliko sati nakon što je palestinska grupa Hamas predala četiri tijela.
Tijela su predana kao dio sporazuma o prekidu vatre postignutog prošlog mjeseca, koji se posljednjih sedmica čini nestabilnim dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Izrael je u četvrtak optužio Hamas za kršenje sporazuma vraćanjem ostataka u jednom kovčegu za koje je utvrđeno da ne odgovaraju nijednom taocu.
Pojačanje na Zapadnoj obali
Nakon eksplozija autobusa, izraelska vojska saopćila je da će u petak ujutro rasporediti tri dodatna bataljona na Zapadnu obalu.
“IDF nastavlja provoditi tekuće procjene situacije i spreman je proširiti ofanzivne aktivnosti”, navodi se u saopćenju.
Od Hamasovog napada 7. oktobra, Izrael provodi kampanju za koju tvrdi da je usmjerena na “militante na Zapadnoj obali”, koristeći taktike poput zračnih napada koje su ranije tamo bile gotovo nezamislive.
Izraelske odbrambene snage pokrenule su veliku kampanju – “Operaciju Željezni zid” – fokusiranu na sjevernu Zapadnu obalu prošlog mjeseca, samo dva dana nakon što je počeo prekid vatre u Gazi, navodeći da je cilj eliminirati “teroriste i terorističku infrastrukturu” te “sigurati da se terorizam ne vrati” nakon njenog završetka.
Operacija je raselila najmanje 40.000 Palestinaca sa sjeverne Zapadne obale iz njihovih domova, prema podacima UN-a.
UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, upozorila je prošle sedmice da je prisilno raseljavanje palestinskih zajednica na sjevernoj Zapadnoj obali eskaliralo “alarmantnim tempom”.
Agencija je navela da je Zapadna obala samo ove godine pretrpjela 38 zračnih napada, pri čemu postaju sve češći napredna oružja i kontrolirane detonacije, što označava “prelijevanje rata iz Gaze”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić pozvao “sarajevske sudije” da budu pametne: “Ako osudite Dodika, svi smo u problemu”
On smatra pravom političkom avanturom i neodgovornošću pravni progon protiv Dodika i misli da je to veoma loše, piše Klix.
Nada se, kaže, da će biti dovoljno razuma u Sarajevu jer je sveukupan pravni progon Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića “apsolutno besmislen”.
On je rekao da taj problem postoji ne samo da bi se progonili Dodik i Lukić “iz potpuno nepoznatog razloga”, nego da bi se poslao jasan signal Republici Srpskoj.
“To su stvari koje su potpuno neprihvatljive, ali sačekajmo da vidimo kako će sve da se završi. Nadam se da će biti dovoljno razuma. Sa oduševljenjem bih pozdravio oslobađajuću presudu”, rekao je Vučić.
Sukob u Ukrajini
Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac
Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.
Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.
Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.
Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.
“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:
“Mogli su sklopiti dogovor”.
Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.
Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.
“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.
Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.
Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.
Klix
Samo kašika ove žitarice dnevno dovoljna je za dobru probavu, jak imunitet i vitku liniju
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu
Na ahiret preselio Pajalić (Mehmeda) Bećir
Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS
Na ahiret preselio Beganović (Bajre) Zlatko
Na ahiret preselio Mehić (Arif) Rasim
Na ahiret preselio Ćoralić (Alage) Mahmut – Car
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 6 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login