Connect with us

BiH

Tajna bitka za BiH: Kakvu su ulogu u slučaju “Schmidt” odigrali Ahmetović i Schwarz-Schilling

Published

on

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je danas tehničke izmjene u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, te poručio da tako donosi paket transparentnosti koji, kako se tvrdi, garantira slobodnu i fer izbornu kampanju.

Tehničkim izmjenama, podsjetimo, regulirat će se korištenje elektroničkih, printanih i online medija te društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

 

Definirat će se i što je govor mržnje te zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.

Intenzivna komunikacija

Međutim, do današnjeg saopćavanja zvanične odluke prethodili su dani u kojem je iza kulisa vođena tajna bitka za Bosnu i Hercegovinu.

 

Pokrenula ju je već najava visokog predstavnika za BiH da planira nametnuti Izborni zakon i ustavni paket u FBiH na način koji bi nesumnjivo izazvao daljnje podjele i nesuglasice u našoj domovini.

Iako ne jedini, uz hiljade bh. građana koji su protestirali pred OHR-om, građanke i građane poput Azre Zornić, Derve Sejdića i drugih, medije, dio intelektualne zajednice i nevladinog sektor, bh. dijaspore, značajnu ulogu da bi došlo do današnjeg ishoda male pobjede demokratske BiH odigrali su Adis Ahmetović, zastupnik u Bundestagu i izvjestitelj njemačkog SPD-a u odboru za vanjsku politiku, te bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.

Noseći pismo koje mu je uputio Saša Magazinović, državni parlamentarac SDP-a – koji je zamolio Ahmetovića da djeluje jer je smatrao da bi posljedice eventualne odluke OHR-a mogle biti dramatične – njemački parlamentarac je pokucao je na mnoga vrata, uključujući, kako smo saznali i Olafa Scholza, njemačkog kancelara. 

Pored Berlina, vođena je veoma intenzivna komunikacija prema Sjedinjenim Američkim Država, Velikoj Britaniji i drugim europskim vladama, Europskom parlamentu, čak i Turskoj.

Na koncu je Washington napravio pozitivan zaokret, te je dogovorena intenzivnija saradnja, ali na drugačijim principima

„Zajedno smo radili“, kratko će reći Ahmetović.

Iako će ove godine napuniti 92 godine i Schwarz-Schilling je učinio mnogo kako bi se njegov nasljednik, aktuelni visoki predstavnik, Nijemac Christian Schmdit zadržao na izmjenama Izbornog zakona BiH koje su tehničkog karaktera. U sjeni brojnih reakcija i medijske buke, Schwarz-Schilling je snažno lobirao za interese demokratske BiH.

On je, naime, i ranije kritizirao nastojanja da se popusti maksimalističkim zahtjevima HDZBiH.

Komentirajući nastojanja Matthewa Palemra i Angelina Eichhorst u januaru ove godine, on je u autorskom tekstu za DW zapisao:

“Oboje pokušavaju na veoma netransparentan način i uz pritisak provesti reformu izbornog zakona. Zašto to pokušavaju baš sad dok je država u najgoroj krizi od kraja rata? To je potpuno nerazumljivo i nipošto ne ulijeva povjerenje. Umjesto da se provedu sankcije nad onima koji blokiraju rad institucija i prijete državi, traži se način da se ugodi ekstremistima”,  napisao je. On je drugačije vidio put do rješenja.

“Moje je mišljenje, baš kao i mnogih građana Bosne i Hercegovine, ali i istaknutih tužitelja Jakoba Fincija i Azre Zornić koji od 2009. i 2014. godine čekaju provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da se izbori 2022. mogu, kao i svi dosadašnji izbori, održati prema postojećem izbornom zakonu. Tek nakon njih i bez pritiska, transparentno i uz učešće svih dijelova društva, se mora promijeniti diskriminirajući ustav BiH, čime se stvaraju pretpostavke za reformu izbornog zakona. A ne obrnuto”.

Hrvati i Bošnjaci

U decembru 2018. godine je, također, izjavio je kako Hrvati uopće nisu diskriminisani u BiH, već da su čak i u boljem položaju od Bošnjaka.

“Narodi u Bosni i Hercegovini vrlo dobro znaju šta je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svako ko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga šta radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminirani. Kako su to Hrvati diskriminirani? Onaj ko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka, jer imaju hrvatsko državljanstvo”, kazao je Schwarz-Schilling u intervjuu za zagrebački Globus.

I ova priča naglašava značaj promptnog djelovanja, lobiranja i zagovaranja u svijetu politike i diplomatije, što je mogućnost koju Bosna i Hercegovina nedovoljno ili traljavo koristi.

Vrijeme je da se i na tom polju ozbiljno promijene mnoge stvari – dok nije kasno.

Radiosarajevo.ba

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije