Svijet / Zanimljivosti
U Njemačkoj se od augusta mijenjaju ugovori o radu: Evo što je sve poslodavac dužan napraviti
Prema nacrtu prijedloga Zakona o provedbi direktive EU o uvjetima rada, kompanije postaju obvezne u pogledu dokazivanja i transparentnosti osnovnih uvjeta rada, piše Fenix-magazin.
Za provedbu EU Direktive (EU) 2019/1152 (Direktiva o radnim uvjetima), njemački parlament (Bundestag) donio je odgovarajući nacrt zakona 24. juna 2022., za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. augusta 2022.
Taj prijedlog zakona predviđa značajne promjene, posebice u Zakonu o dokazivanju uvjeta za radni odnos (Nachweisgesetz, NachwG). Volker Serth, odvjetnik specijalist za radno pravo u frankfurtskom odvjetničkom uredu FPS objašnjava da je riječ o implementaciji direktive EU, na koju s političke strane treba očekivati malo primjedbi.
Konkretno, riječ je o EU Direktivi 2019/1152 o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada koja se donosi već dvije godine. Obvezuje države članice na stvaranje novih propisa kako bi se zajamčilo transparentno i predvidljivije zapošljavanje, a time i bolji uvjeti rada. Rok za implementaciju direktive istieče 1. augusta 2022. godine.
U aprilu ove godine Savezno ministarstvo rada (BMAS) predstavilo je zakonski prijedlog za izmjenu ili proširenje Zakona o ovrsi na radnom mjestu. U fokusu reforme su obvezni podaci u ugovorima o radu.
Zakon o dokazima: Prvi put donesena je novčana kazna za ignoriranje obveza Poslodavcima se time proširuju obveze informiranja. Bitne uvjete rada moraju se pismeno formulirati, potpisati i predati zaposleniku.
Ne budu li se pridržavali te obveze, prvi put je zaprijećeno novčanom kaznom. Odvjetnik Volker Serth tu činjenicu smatra ključnom inovacijom. Poslodavci se ubuduće mogu suočiti i do 2.000 eura novčane kazne, ako ne poštuju svoje obveze, objašnjava pravni stručnjak.
To nepoštivanje klasificira se kao upravni prekršaj. A uz obvezne podatke, od kolovoza treba dodati da sadašnje ili prethodne informacije moraju biti preciznije i konkretnije: Sastav i razina plaće: to također uključuje naknadu za prekovremeni rad, dodatke, bonuse i posebne isplate kao i druge komponente plaće, od kojih se svaka mora zasebno navesti, te njihov datum dospijeća i vrsta isplate.
Dogovoreno radno vrijeme: to uključuje dogovorene stanke za odmor i razdoblje odmora, kao i sustav smjena, ritam smjena i zahtjeve za promjenama smjena u slučaju dogovorenog rada u smjenama.
Mogućnost dogovaranja prekovremenog rada i njegovih zahtjeva – po dogovoru. Duljina probnog rada, ako je ugovoren. Dogovori o mjestu rada i je li se to slobodno bira. Točni propisi za rad s nepunim radnim vremenom: Između ostalog, to uključuje minimalni broj sati koji se moraju platiti i vrijeme kada se oni moraju odraditi.
Uvjeti u slučaju prestanka radnog odnosa: to uključuje postupke koje poslodavac i zaposlenik trebaju slijediti, barem zahtjev u pisanom obliku i rokove za prestanak radnog odnosa, kao i rok za podnošenje tužbe za zaštitu od neopravednih otkaza. Ugovori o stjecanju prava na daljnje usavršavanje.
Dogovori o tome kako poslodavac ispunjava svoju obvezu da ponudi mirovinski sustav tvrtke. Ugovori o upućivanju radnika na rad u inozemstvo: tu se moraju pismeno navesti i glavni uvjeti rada ako boravak u inozemstvu traje duže od četiri sedmice.
Zakon o dokazima: Novi oblici rada čine reformu nužnom Sve ove informacije moraju biti zabilježene u pisanom obliku u ugovoru o radu ako se stvarno odnose na dotičnog zaposlenika.
Zakon o dokazivanju ugovora o radu do sada predviđa samo nekoliko obveznih pojedinosti – a one su neprezicno.
To uključuje: adresu ugovornih strana, početak rada i trajanje u slučaju ugovora na određeno vrijeme, mjesto rada, radno vrijeme i koliko dana godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo.
Uz to, bio je dovoljan i kratak opis posla koji će zaposlenik obavljati. „Osnovni propisi u zakonu o dokazima potječu iz 1991. godine i od tada se puno toga promijenilo u pogledu zakona o radu, a prije svega u oblicima rada koji se već danas prakticiraju“, objašnjava Volker Serth pozadinu reforme.
Samo za Njemačku spominje zakon o radu na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme, koji zaposlenicima daje nova prava da prijeđu s nepunog radnog vremena natrag na puno radno vrijeme.
Osim toga, otvorile bi se nove mogućnosti fleksibilizacije poslova – bilo u kućnom uredu, kao pokretni oblik rada ili slobodno po radnom vremenu, tako da se radi ovisno o opterećenju. Osim toga, postoje zakonska prava kao što su daljnje usavršavanje i mirovinski program tvrtke.
Sve to također mora biti – ako se primjenjuje ili koristi u pojedinačnim slučajevima – ugovorno evidentirano.
Zakon o dokazima: to se odnosi na stare i nove ugovore Međutim, potrebno je razlikovati stare i nove ugovore. Načelno, novi će se propisi – ako stupe na snagu – u početku primjenjivati na sve ugovore o radu koje poslodavci i zaposlenici sklope od 1. kolovoza 2022. godine.
No, poslodavci moraju i postojeće ugovore o radu na zahtjev radnika dovesti u novi, detaljniji obrazac. To vrijedi i ako dođe do promjena u radnom odnosu koje zahtijevaju novi ugovor o radu. Ako zaposlenik zatraži novu verziju, poslodavac se mora pridržavati sljedećih rokova: Za osobito važne podatke dužan je u roku od sedam dana dostaviti pismenu suglasnost.
Cijeli ugovor o radu s preostalim podacima mora se zatim revidirati u roku od mjesec dana. Iako zakon doslovno ne govori o ugovorima o radu, on samo propisuje da je obvezan osnovni pismeni dokaz o navedenim podacima i da je isti potvrđen potpisom poslodavca i radnika.
No, najočitiji oblik je ugovor o radu, a ne komplicirani dodatni ugovor. Volker Serth savjetuje poslodavce da se što prije obrate Obrtničkoj komori ili odvjetniku s revizijom postojećih ugovora ili predlošcima za nove ugovore. Iako 1. augusta 2022. još nije pravno dogovoren, nema puno prepreka na političkom putu. Osim toga, Njemačka ima obveze koje mora ispuniti kao rezultat odluke EU-a.
Radiosarajevo.ba
Svijet / Zanimljivosti
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
Donald Trump, novoizabrani predsjednik SAD-a, navodno planira potpisati izvršnu naredbu odmah nakon inauguracije 20. januara 2025., kojom bi transrodnim osobama bilo zabranjeno služenje u vojsci. Ova naredba bi poništila politiku predsjednika Joea Bidena i mogla bi rezultirati medicinskim otpuštanjem hiljada aktivnih trans vojnika.
Tokom svog prvog mandata, Trump je već pokušao uvesti zabranu trans osobama u vojsci, pravdajući to “velikim medicinskim troškovima i ometanjem”. Ta politika, usvojena 2019., ukinuta je pod Bidenovom administracijom.
Trumpova inicijativa dio je šireg plana za ukidanje prava LGBT+ zajednice, uključujući zabrane trans učenicima u sportu i korištenju toaleta prema njihovom rodnom identitetu te zabranu medicinske njege za transrodnu djecu. Ove mjere vjerovatno će izazvati pravne sporove.
Svijet / Zanimljivosti
Škola kod Zagreba: Domar pritvoren zbog seksualnog zlostavljanja djece, optužena i direktorica
“Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke proveli su kriminalističko istraživanje nad 29-godišnjim zaposlenikom odgojno obrazovne ustanove, zbog sumnje u počinjenje ukupno tri krivična djela iz domene krivičnog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te nad 48-godišnjakinjom, odgovornom osobom u istoj ustanovi, zbog sumnje u počinjenje krivično djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih grupa ili postupanje protivno pravilima struke”, objavila je zagrebačka Policijska uprava.
“Po dovršenom kriminalističkom istraživanju, policijski službenici su osumnjičene u zakonskom roku predali pritvorskom nadzorniku, dok je posebni izvještaj dostavljeno nadležnom državnom tužilaštvu”, dodaje se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama PUZ-a.
Riječ je o domaru i direktorici škole. Domar je osumnjičen da je djevojčice pozivao u WC, pipkao, slao im fotografije svog spolnog organa i mamio da šalju gole fotografije, javlja Nova TV.
“Dijete je na parkingu izjavilo da ju je radnik škole seksualno uznemiravao u dva navrata i pipkao po spolnom organu. Uveo ju je prvi put u WC za osobe s invaliditetom gdje ju je pitao – hoćeš imati odnos sa mnom, na vulgaran način. Ona se uspjela izvući van iz te situacije, a drugi put ju je odveo u kabinet, tu joj je gurnuo ruku u gaćice”, ispričao je otac jedne djevojčice za Novu TV.
“Kćerka mi je poslije u razgovoru rekla da ju je tražio da slika svoje poprsje i da mu pošalje, da slika međunožje, da se slika cijela gola, da mu pošalje slike i da snimi video gdje ona sama sebe zadovoljava i da je on njoj slao slike svog spolnog organa. Dijete je jako u stresu, ne želi više ići u školu, ne želi imati kontakt ni s kim, potištena je, ne jede ništa”, nastavio je otac djevojčice.
Roditelji još jedne djevojčice kažu kako ju je mamio i pratio.
“Tokom devetog mjeseca su krenule poruke – šta radiš, kako si, možemo li se naći, hoćemo ići izlaziti van… A onda su bile također i golišave fotografije u boksericama od dotičnog. U školi ju je pipao za ruke, ona se morala istrgnuti, počela ga je izbjegavati”, rekli su roditelji druge djevojčice.
Djeca su se bojala i sramila išta reći. Na kraju su ipak na nagovor jedne djevojčice, koja nije bila žrtva, koja je samo htjela pomoći svojim prijateljicama, odlučili otići direktorici i sve prijaviti. Roditelji kažu da im direktorica nije pomogla, nego je sve pokušala zataškati.
“Pismeno su morali napisati neku izjavu šta se tačno dogodilo, da opišu cijeli slučaj sa svojim potpisom, škola kao takva nije kontaktirala roditelje. Znamo da je radnicima jasno iskomunicirala da se o tom slučaju dalje ne govori, da se roditelji ne zovu”, rekli su roditelji djevojčice.
Osim domara, pritvorena je i direktorica škole zbog sumnje da nije zaštitila djecu.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr
Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.
Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.
Navike se usvajaju od najranije dobi
Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.
Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.
Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?
Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.
Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.
Nikada nije kasno
Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.
Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.
akos.ba
-
Cazinprije 6 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
Škola kod Zagreba: Domar pritvoren zbog seksualnog zlostavljanja djece, optužena i direktorica
-
Religijaprije 3 dana
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
-
Sportprije 1 dan
Košarkaši BiH večeras u grotlu Skenderije protiv Hrvatske igraju ključnu utakmicu za plasman na EP
-
Magazinprije 1 dan
Marija Šerifović napunila dvoranu u Osijeku: ‘Ispunili ste moja očekivanja’
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Svijet / Zanimljivostiprije 10 sati
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske
You must be logged in to post a comment Login