Sutra (30.3.2025.) je ako Bog da prvi dan Ramzanskog bajrama.

Nakon mjeseca posta, Kur'ana, ibadetam dobrih djela dolazi blagodat Bajrama

Sabah-namaz će se za područje  Medžlisa Cazin klanjati u 6 sati i 10 minuta.

Bajram-namaz će se klanjati u 7 sati i 22 miniute.

Molimo Allaha da primi naš post i sva dobra djela, da budemo bolji nakon ramazana i da ustrajemo u ibadetu.

Molimo Ga da pomogne muslimane na svakom mjestu i da nas ne iskušava sa iskušenjima koja nećemo moći podnijeti. Amin

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je muslimanima u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori uputio poruku povodom nastupajućeg Ramazanskog bajrama.

“Draga braćo i sestre, danas završavamo ramazanski post i opraštamo se s ramazanom, svojim najdražim gostom. Ispraćamo ga sa sjetom, ali i s radošću – jer smo ga dočekali otvorenog srca, srdačno i ozarenog lica i radovali se njegovim darovima; i proveli ga u postu, namazu i čuvanju od svega ružnog i nevaljalog. Ramazan će nam biti svjedok da smo to činili iz uvjerenja i s nadom da ćemo za to biti nagrađeni kod Gospodara svjetova. Molim Uzvišenog Allaha, dž.š., da nam primi sve naše ibadete, naša ramazanska nastojanja i sačuva nam ih za Dan obračuna.

Sutra je, braćo i sestre, Bajram, blagdan radosti i sreće.

Provedimo ga veselog lica i otvorenog srca sa svojim porodicama, rodbinom, prijateljima i komšijama. Neka bajramskom radošću budu obuhvaćeni svi, a dovom se i ovog puta sjetimo i braće i sestara u Gazi i svugdje u svijetu, koji trpe užasno nasilje i suočavaju se s nezamislivim bolom i patnjom”, kazao je Kavazović.

Pozvao je na na očuvanje dostojanstva i svetost Bajrama.

“Nemojmo činiti ništa što mu ne pripada. Svim muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini čestitam nastupajuće dane Ramazanskog bajrama.

Posebne čestitke upućujem braći i sestrama u Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u bošnjačkoj dijaspori te svim muslimanima i muslimankama u svijetu. Bajram šerif mubarek olsun!“, poručio je reis Kavazović.

Muslimani širom svijeta i u BiH će noć sa srijede na četvrtak obilježiti kao Lejletul-kadr. Nju još nazivaju Noć želja, zatim noć u kojoj se određuje sudbina ili najjednostavnije 27. noć ramazana. Oni koji praktikuju islam, provode je u ritualnom obredu, upućujući molitve Bogu cijele noći do zore ili u zajedničkom obredu u džamiji, gdje 27. noć ramazana ima poseban program i najdužu teraviju.

Njeno utemeljene je u istoimenoj 97. suri/poglavlju Kur’ana.

Skriveno značenje

– Najvredniji dan/Nehar za muslimane je Dan arefata, a najvrednija noć/Lejl je Kader koja počinje sa akšamom i iftarom, a završava sa sabah-namazom. Ova noć je istaknuta, jer je u njoj poslat Kur’an, spušten je na zemaljsko nebo kao i sve ranije objave, odakle ih je melek Džibril prenosio poslaniku naredne 23 godine. Tako se potvrđivao kontekstualni značaj Kur’ana kroz stvarne životne prilike koje su se u tom periodu dešavale. Naprimjer, mi možemo djecu teorijski učiti o Starom mostu u Mostaru, ali tek kad ih odvedemo na mjesto događaja, ona najbolje nauče, kazao nam je profesor Nezir Halilović, voditelj Odjela za vjeronauku Rijaseta IZ-a BiH.

Nezir Halilović: Preispitajmo se šta želimo

Sura Lejletul-kadr navodi da je bolja od hiljadu mjeseci. Muslimani nemaju garancije da je 27. noć ramazana baš to, ta sveta noć, pa u samoj suri traže skriveno značenje. Naprimjer, sura ima 30 riječi, koliko je i dana u mjesecu, a riječ Hije (ovdje je ili u njoj je) dođe 27. u redoslijedu.

– Nije eksplicitno navedeno koja je to noć u ramazanu, osim da je u zadnjoj trećini mjeseca i neparan broj. Gospodar jedino zna, ali vjernici nastoje biti tačni koliko najbolje mogu na osnovu indicija. Naziv sure ima dvije riječi, a sedam harfova (arapskih slova), zatim među dokazima navodi se idžmaa, odnosno usaglašenost kolektivne svijesti muslimana u cijelom svijetu, a postoji hadis koji garantuje da se većina nikad neće složiti na zabludi. Ali, kao što je Hasan el-Basri kazao da je ramazan maraton, te da je najveća bitka na kraju pred ciljem, po toj filozofiji treba se iznimno truditi zadnju trećinu mjeseca ramazana, govori nam profesor Halilović.

U tradiciji muslimana praktikuju se itikafi, a to su osamljivanja zadnjih deset dana ramazana, najčešće konstantnim boravkom u mesdžidima. Tu su i mukabele, odnosno konstantna učenja Kur’ana. Hafizi uče svetu knjigu pred mentorima, a obični muslimani ili imami pred džematlijama, što je jako stara tradicija.

Slast vjere

– Tako je i Poslanik u mjesecu ramazanu učio Kur’an pod kontrolom samog meleka Džebraila, pa tako i mi čuvamo praksu iako nije propisano da se to mora. Ako se desi greška pri učenju, bilo ko u džematu može ispraviti učača, jer i hafiz može pogriješiti, tako da održavamo živom i tu duhovnu kontrolu, a sve zbog najbolje brige o Kur’anu. Imate hadise da meleci svojim krilima pokriju one koji se okupe oko Božije riječi, pa im Gospodar svima oprosti grijehe i spusti milost, čak i na one koji nisu imali namjeru doći tu. Tako su vrata naših džamija otvorena, pa sa ramazanom imamo više posjeta i ko god navrati, može osjetiti slast vjere, a to je upravo ta blagodat kojom Gospodar počasti sve prisutne, zaključuje profesor Nezir Halilović.

Tako noć Lejletul-kadr i mjesec ramazan na neki način pripadaju svim ljudima i narodima. Osjetno je to pogotovo u multietničkim podnebljima kao kod nas, gdje hiljadama godina zajedno koegzistiraju i međusobno se uvažavaju blagdani i svete noći.

Večeras je noć kada će najveći broj ljudi u toku jedne godine ući u džamiju. Halilović smatra da bivaju otklonjene mentalne blokade ljudima jer tada i najveći broj meleka boravi na zemlji.