Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Važna vijest za sve radnike u Njemačkoj: Uvode novo pravilo o godišnjim odmorima

Published

on

Zaposlenici koji su nekoć morali dopustiti da im istekne preostalo vrijeme godišnjeg odmora mogu se nadati da će uskoro moći uzeti slobodne dane ili da će im biti isplaćeni.

Savezni radni sud (BAG) u Erfurtu objavio je svoju presudu u tri tužbe zbog zastare prava na godišnji odmor. Već sada je jasno da je postojeća zastara barem djelomično oborena. Tužbe stare desetljećima mogle bi ponovno postati aktualne, čak i protiv bivših poslodavaca.

Što će promijeniti presuda BAG za preostali odmor?

Najvažnija posljedica presude BAG-a je, da preostalo vrijeme godišnjeg odmora zastarijeva samo ako poslodavci unaprijed zatraže od zaposlenika da uzmu ovaj godišnji odmor, daju im priliku da to učine i ukažu na neposredno ograničenje njihovog prava na godišnji odmor. Ako niste ispunili te uvjete, preostali odmor nikada ne istječe.

Do sada je Savezni zakon o praznicima zahtijevao da se prava na godišnji odmor iskoriste u tekućoj kalendarskoj godini. Dopust za godišnji odmor može se prenijeti u prva tri mjeseca sljedeće kalendarske godine samo ako postoje hitni operativni ili osobni razlozi zbog kojih zaposlenik to opravdava. Odmor konačno ističe 15 mjeseci nakon završetka godine godišnjeg odmora.

Ako BAG ukine 15-mjesečno razdoblje u mnogim slučajevima, zaposlenici bi mogli tražiti preostale dane godišnjeg odmora desetljećima kasnije ili zahtijevati isplatu.

Zašto se mijenja pravilo o preostalom dopustu?

Promjena se događa tijekom prilagodbe njemačkog zakona zahtjevima Europskog suda pravde (ECJ). ECJ želi ojačati prava zaposlenika kada su u pitanju prava godišnjeg odmora, zbog čega je BAG prvo od ECJ-a zatražio preliminarnu odluku o spomenutim pritužbama. Naglasio je da godišnji odmor ističe samo pod određenim uvjetima, a BAG je to prepoznao. Stručnjaci su stoga sigurni da će Radni sud 20. prosinca presuditi prema smjernicama EU.

ECJ svoj stav opravdava da su zaposlenici ionako u slabijem položaju u odnosu na poslodavce. Poslodavci stoga ne bi trebali biti nagrađivani ako prekrše svoje obveze informiranja ili ne omoguće zaposlenicima da stvarno odu na godišnji odmor.

Kako presuda donosi financijsku korist radnicima?

Primjer jedne od tužbi zbog koje se BAG žalio ECJ-u pokazuje koliko bi se novca mogao uliti u džepove zaposlenika. Prema priopćenju Radnog suda, tužiteljica je radila kao porezna službenica od studenoga 1996. do srpnja 2017., skupivši 101 preostali dan godišnjeg odmora. Prema specifikacijama ECJ-a, vjerojatno će joj nakon toga biti isplaćeno oko pola godišnje plaće.

Koliko svaki zaposlenik prima može se izračunati: vrijednost dana godišnjeg odmora ovisi o dnevnoj zaradi. Svatko tko zarađuje 3.000 eura mjesečno (36.000 eura godišnje) i radi puno radno vrijeme (oko 200 dana godišnje) zarađuje oko 180 eura dnevno. Ako još uvijek može dobiti deset dana godišnjeg odmora od starog poslodavca, dobit će oko 1.800 eura bruto. Sa 100 dana godišnjeg odmora to bi bilo oko 18.000 eura, dakle oko pola godišnje plaće.

Kako dokazati da vas poslodavac nije obavijestio da je godišnji odmor zastario?

To je pitanje koje BAG mora razjasniti svojom presudom od 20. prosinca.

Porezna službenica, koja će vjerojatno dobiti 101 dan godišnjeg odmora, poduzela je mjere predostrožnosti: prema BAG-u, dala je pismenu potvrdu svom poslodavcu da je akumulirala preostalo vrijeme godišnjeg odmora zbog velikog opterećenja, koje ne bi trebalo isteći. To omogućuje zaposleniku da pruži nedvosmislen dokaz o naplati godišnjeg odmora.

Većini zaposlenika vjerojatno nedostaju takvi jasni dokazi. Za učinke presude odlučujuće je, dakle, utvrđivanje tko mora dokazati je li poslodavac od radnika zatražio godišnji odmor i obavijestio ga o nadolazećoj zastari.

Još uvijek nije jasno kako će sud odlučiti o tom pitanju. Međutim, obično je teret dokazivanja na poslodavcu u sličnim scenarijima.

Primjenjuje li se tužba i retroaktivno i protiv bivših poslodavaca?

Čak i ako preostalo vrijeme godišnjeg odmora više neće zastarjevati u budućnosti, još uvijek nije jasno primjenjuje li se ovo pravilo i na sve preostalo vrijeme godišnjeg odmora u prošlosti. Odvjetnik Michael Fuhlrott vjeruje da će zaposlenici uskoro moći ostvariti pravo na godišnji odmor koji je ostvaren već duže vrijeme. Rekao je za “Bild” da nakon presude “zaposlenici mogu ostvariti prava na godišnji odmor iz posljednjih nekoliko desetljeća – čak i protiv bivšeg poslodavca”.

Međutim, 2018. će vjerojatno igrati odlučujuću ulogu: ove godine Europski sud pravde prvi se put posvetio sudskoj praksi koja je pokrenula trenutnu raspravu.

Zaposlenici bi trebali moći lakše tražiti dane godišnjeg odmora koji su istekli na taj datum nego dane koji su istekli prije toga.

Čini se mogućim, primjerice, da će poslodavci tek od 2018. morati dokazivati da su zaposlenike obavijestili da im istječu godišnji odmori. “Samo oni koji mogu pružiti dokaz da su tvrtka od 2018. mogu se pozvati na zastaru”, prosuđuje pravni portal Legal Tribune Online (LTO).

Kreće li se sada biti val tužbi protiv tvrtki?

Prema LTO-u, hoće li val tužbi oko isplate godišnjeg odmora uskoro zahvatiti Njemačku ovisi o tome na koga BAG stavlja teret dokazivanja za obavještavanje o zastari godišnjeg odmora.

Ako se teret dokazivanja pripiše poslodavcu, mnogi bi zaposlenici zapravo mogli zakonski zatražiti dodatni godišnji odmor.

Ako to pripišu zaposlenicima, većina njih teško da će moći dokazati da poslodavac nikada nije istaknuo zastaru.

Budući da će teret dokazivanja vjerojatno pasti na poslodavca, a zaposlenici mogu podnijeti tvrdnje stare desetljećima, poslodavci će vjerojatno iznijeti zahtjeve od zaposlenika koji su odavno napustili tvrtku. U tim slučajevima često im je teško podnijeti teret dokazivanja. Val tužbi zaposlenika koji to žele iskoristiti ne čini se malo vjerojatnim.

Prema LTO-u, također će biti zanimljivo vidjeti ograničavaju li razdoblja isključenja u ugovorima o radu zahtjeve za naknadu. Ako pravila o plaćanju za godišnji odmor izgube svoju valjanost kao rezultat presude, druga isključenja naknade također bi mogla postati nevažeća. Čini se zamislivim da prekovremeni rad više ne ide u zastaru ili samo pod određenim uvjetima. Takvi će detalji vjerojatno neko vrijeme zaokupljati sudove.

Koji se posebni propisi primjenjuju?

Ako se zaposlenici dugoročno razbole, godišnji odmor će ubuduće istjecati 15 mjeseci nakon završetka godine umjesto tri godine kao prije: Prema ECJ-u, moraju se prepoznati poteškoće koje nastaju za poslodavca ako su zaposlenici odsutni dulje vrijeme. akumuliraju se duga razdoblja i prava na godišnji odmor. Stoga je načelno ispravno da se u slučaju bolesti pravo na godišnji odmor može prenositi samo 15 mjeseci i tada istječe. No, to se ne odnosi na tražbine iz razdoblja prije ili nakon bolesti u kojem je zaposlenik stvarno radio.

Jedan od trojice tužitelja stoga vjerojatno neće uspjeti pred BAG-om: On traži pravo na godišnji odmor koji nije iskoristio zbog dugotrajne bolesti. Zaposlenici moraju raditi u godini od koje imaju godišnji odmor, piše N1

Može li BAG drugačije presuditi?

Teoretski, BAG bi također mogao utvrditi u svojoj presudi da se specifikacije ne mogu usvojiti u njemački zakon. Tada bi sve ostalo isto s prazničnim pravilima, ali bi EU mogla pokrenuti prekršajni postupak. Međutim, stručnjaci poput LTO-a smatraju da je ovaj rezultat malo vjerojatan. Zahtjevi bi se svakako mogli ugraditi u njemački zakon, prenosi Fenix Magazin.

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

on

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije