Connect with us

Religija

Večeras je bitna noć za muslimane: O njoj govore Kur'an i hadis

Published

on

Mubarek noć Lejletul-miradž nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima.

Lejletul-miradž za pripadnike islama predstavlja noć putovanja poslanika Muhameda a.s. od Mekke do svetog hrama Al-Aksa u Al-Qudsu (Jerusalemu), a potom i njegovog uzvišenog putovanja ka nebeskim sferama gdje je direktno muslimanima propisan namaz, redovna molitva, kao jedna od osnovnih vjerskih dužnosti i jedan od osnovnih stubova vjere.

Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović govorio je za agenciju MINA povodom Lejletul-miradža, podsjetivši na historijski kontekst u kome se Miradž dogodio, te ukazavši na poruke koje u sebi nosi, piše N1.

“Prema mnogima, to je bilo u jedanaestoj godini poslanstva, u Mekki, prije Hidžre. Muhammed, a.s., njegova porodica, familija i ashabi su bili u velikim iskušenjima: smrti u porodici, izolacija familije, zlostavljanja pojedinaca i protjerivanje uglednih muslimana. Grupa muslimana je selila u Taif, Abesiniju i druga mjesta. Već tri godine su živjeli izvan naselja u pustinji pod pritiskom bojkota. Godina u kojoj je preselio Poslanikov, a.s., amidža Ebu Talib, supruga Hatidža, r.a., i druge značajne osobe iz života Muhammeda, a.s. Poslanik, a.s., i ashabi su ovu godinu nazvali ‘godinom tuge’ – senetul-huzn”, naveo je muftija Smajlović.

Nakon zlostavljanja i teških iskušenja na dunjaluku, Gospodar Muhammedu, a.s., pokazuje izvanzemaljske tajne.

“Putovanje iz Mekke preko Jerusalema do nebeskih katova je lekcija o spajanju svjetova. Haremi-šerif s Kabom je iskonska veza s džennetom iz kojeg je Adem, a.s., došao na ovaj prostor. Šam s Mesdžidul-aksaom je civilizacijska tekovina brojnih naroda koji su s poslanicima pohodili i gradili na ovim prostorima. Nijedan od poslanika kroz povijest ljudskog roda nije pozivao na nasilje, ponižavanjem i ubijanjem, čak i onda kada su, poput Musaa, a.s., odbačeni od svoga naroda. Musa, a.s., poziva i vodi Izraelćane iz poniženja u obećanu zemlju gdje su trebali doći dostojanstveno s čistom vjerom u Boga koji traži primjenu Deset zapovijedi: ne ubij, ne ukradi, ne svjedoči lažno, ne čini preljubu i tako dalje, ali nisu slijedili Musaa, a.s., tada. Danas se na tom prostoru svetosti provodi nasilje koje je ponižavajuće za ljudski rod”, kazao je Smajlović.

“Aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža”

Naveo je da je obećana zemlja ili blagoslovljeni Šam svet za muslimane u svakoj generaciji poslanstva.

“To Muhammed, a.s., povezuje svojim obrednim putovanjem, Miradžom. Na prostoru Šama se ostvarila civilzacija kao što se u Mekki ovjerila svetost koju muslimani vjeruju, osjećaju i poštuju. Koliko je samo poslanika i civilizacija prošlo ovim prostorom i ostavilo tragove za pouku i učenje. Za progres, uspjeh treba Božiji blagoslov. To je Muhammed, a.s., imao kada je počašćen putovanjem Miradža. Nasilnici, neposlušnici i grešnici ne mogu imati blagoslov Uzvišenog Gopodara. On svoju milost spušta na čista i pobožna srca, daje nadu bespomoćnom i pruža zaštitu obespravljenom”, kazao je muftija.

Istakao je da aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža. Od historijskog konteksta, snage ljudskog bića koje može da se uzdigne i pobožne/obredne dimenzije kao terapije i za pojedinca i zajednicu.

“Razdoblja u životu čovjeka treba promišljati kroz razvoj koji karakteriše sljedeće: Period puberteta u kojem osoba ima slobodno vrijeme i snagu ali nema imetak; period radne sposobnosti kada osoba ima snagu i imetak ali nema slobodnog vremena i period starosti kada osoba ima imetak i slobodno vrijeme ali nema snagu. To je život, kada nešto podari, uzme nešto drugo. Zato Poslanikova, a.s., poruka je jasna da treba iskoristiti vlastite kapacitete i resurse u svim fazama života prema raspoloživom kapacitetu: ‘Iskoristite petoro: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti'”, naglasio je muftija.

Dodaje da nas “ulema savjetuje da osoba provjeri vlastitu situaciju na način ako želi znati svoj položaj kod Uzvišenog Allaha, pogleda Allahov položaj u svom srcu, s preporukom da prije nego što se požališ Uzvišenom Allahu za ono što si izgubio, provjeriš da li si zahvalio za ono što imaš i uživaš”.

“Konačno, pripremi i osvijetli svoje staze najljepšim svjetlom: redovno obavljaj propisani namaz, dijeli sadaku kada ti se pruži prilika i uči, druži se s Kur'anom svakodnevno i lakše ćete živjeti ovaj svijet. Neka nam cijeli život bude miradž, uzdizanje ka Njemu i Njegovoj milosti”, poručio je, između ostalog, muftija banjalučki.

Svaki mubarek dan ili noć ima svoj smisao

Svaki značajan datum, mubarek dan ili mubarek noć ima svoj smisao, trajanje i poruke, naglasio je muftija. Put od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-aksa naziva se Isra’, a od Mesdžidul-aksa do Sidretul-munteha je uzdignuće – Miradž.

“Iza Sidretul-munteha se dogodio razgovor s Uzvišenim Allahom – munadžat. Svako od ovih područja ima značaj i važnu poruku za svaku generaciju u ljudskom rodu. Uzvišeni Allah je pokazao Muhammedu, a.s., najveća prostranstva u kosmosu, ljepote Dženneta i stanje Džehennema. Miradžom je obznanjena putanja uspjeha za ljudski rod. Poruka Miradža ukazuje na vrijednosti dobra i istinu koja razvija nepobjedivu snagu u osoba, kada živi i primjenjuju ove vrijednosti. Važna poruka Miradža je uzdignuće čovjeka kojeg Uzvišeni Allah voli i time mu ovjerava punu slobodu i nadmoć u stvorenom svijetu. Miradž je dar Allahovom Poslaniku, a.s., i ummetu za očuvanje kvalitete i trasiranje puta uspjeha. Miradž je počast ne samo poslaniku Muhammedu, a.s., nego i ljudskome rodu, kako je to označio Muhammed, a.s.”, kazao je muftija.

Ova mubarek noć tradicionalno se obilježava u džematima Islamske zajednice prigodnim ibadetima i programima u kojima se evocira sjećanje na ovaj izuzetan duhovni događaj i podsjećaju vjernici i vjernice na važnost iskrenog vjerovanja u nadosjetilne istine vjere o kojima nedvosmisleno govore izvori islama.

Religija

Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro

Published

on

Bolest i bol nas podsjećaju koliko su naša tijela krhka i koliko je život kratak. Kada se mi ili neko koga volimo povrijedi ili ozbiljno razboli, to nas podstakne da na svaki slijedeći dan gledamo kao na poklon – što on i jeste.

Umjesto da život prihvatimo zdravo za gotovo, osvrćemo se oko sebe, diveći se čudima svakodnevnog života. Kada se suočimo s bolešću, mnogi od naših takozvanih problema gube na značaju, iako su do maloprije izgledali veliki i nesavladivi.

Moja baka Emili mi je jednom rekla: „Stvarno je odlično što je Bog stvorio patnju i bol. Oni nas opominju da budemo zahvalni kada se osjećamo dobro.“

Nedavno sam dobio modrice na oba koljena. Kada su me bolovi počeli prolaziti, sjetio sam se ove bakine mudrosti. Zapanjio sam se koliko sam postao zahvalan na poklonu što opet mogu normalno da hodam. Postavio sam sebi zanimljivo pitanje. „Zašto nisam bio zahvalan na poklonu zdravlja prije nego što sam se povrijedio?“

Postavite sebi slična pitanja. Da li i vi određene poklone i blagodati uzimate zdravo za gotovo?

Bolest i bol nas podsjećaju koliko su naša tijela krhka i koliko je život kratak. Kada se mi ili neko koga volimo povrijedi ili ozbiljno razboli, to nas podstakne da na svaki slijedeći dan gledamo kao na poklon – što on i jeste. Umjesto da život prihvatimo zdravo za gotovo, osvrćemo se oko sebe, diveći se čudima svakodnevnog života. Kada se suočimo s bolešću, mnogi od naših takozvanih problema gube na značaju, iako su do maloprije izgledali veliki i nesavladivi.

Bolest nas uči i da mi nismo samo tijela, već da imamo dušu. Mi smo duhovna bića, koja obitavaju u tijelima. Jedan od mojih omiljenih duhovnih učitelja, Ram Das, imao je običaj da se učenicima zagleda u oči i kaže: „Jesi li tu? Ja sam ovdje. Kako ti je unutra?“ To je zabavan način isticanja činjenice da smo mi duhovna bića na Zemlji – koja žive svoje ljudske živote u oklopima koje zovemo tijelima. Iz nekog razloga, dio iskustva života u tijelu je da ono nije savršeno i da prolazi kroz razna iskušenja, probleme i da se ono troši. Kraće rečeno, tijela se razbolijevaju i pate.
Autor: dr. Richard Carlson, „Kako ne gubiti živce zbog velikih stvari“

Za Akos.ba pripremio: Nedim Botić

Nastavi čitati

Cazin

Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer

Published

on

Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov, s.a.v.s., primjer

U srijedu 20. novembra 2024. u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” na tribini u ciklusu tribina Islam u vremenu ugostit ćemo uvaženog prof. dr. Zuhdiju Hasanovića.

On će govoriti o temi “Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov, s.a.v.s., primjer”.

Dr. Zuhdija Hasanović je redovni profesor poslaničke tradicije (hadis) na Fakultetu islamskih
nauka Univerziteta u Sarajevu.

Diplomirao je 1991., magistrirao 1999. i doktorirao 2004. na
Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Objavio je sedam originalnih djela, od kojih je i Vjeronauka 4 za srednje škole u koautorstvu s
prof. dr. Nusretom Isanovićem i prof. dr. Mustafom Hasanijem.
Područja njegovog akademskog i naučnog interesa su: poslanička tradicija (sunnet) te
percepcije i normativnost sunneta.

Tribina počinje u 19 sati.

Dobro nam došli!

Nastavi čitati

Religija

Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Objašnjavajući razliku između ljubavi prema majci i ljubavi prema ženi, dr. Mustafa Mahmud, rekao je da mu se jedna majka požalila na svoga sina, rekavši: ”Ljubav mog sina prema njegovoj ženi je veća od njegove ljubavi prema meni.”

Upitao sam je: ”Majko, reci mi je šta je bolje: paradajz ili narandže?”

Začuđeno me je pogledala i rekla: ”Nije ispravno porediti dvije različite stvari, paradajz je povrće, a narandže su voće.”

Odgovorio sam joj: ”Tako je i sa ljubavlju, draga majko! Postoji više vrsta ljubavi i nije ispravno porediti jednu vrstu sa drugom.”

Majka je rekla: ”Objasni mi šta time želiš reći”, pa sam nastavio sa svojim objašnjenjem, rekavši joj: ”Ti si majka, ti si njegov džennet na zemlji, a on je tvoj sin, dio tvog srca, i njegova ljubav prema tebi je ibadet, dok je njegova ljubav prema njegovoj ženi, koju je Allah stvorio da se uz nju smiri, njegova sreća. Zato pomozi svom sinu u njegovom ibadetu i omili mu sreću, i ne umanjuj vrijednost njegove ljubavi prema tebi upoređujući je s drugom ljubavlju. Ostavi svog sina slobodnog sve dok ga njegovo srce i njegova čežnja za Džennetom ne vrate tebi, potpuno dobrovoljno.”

Majka je odmahnula glavom u znak slaganja sa mojim riječima, a lice joj se ozarilo od zadovoljstva, i otišla je ponavljajući: ”Njegova ljubav prema meni je ibadet, a njegova ljubav prema njegovoj supruzi je sreća, pa ću mu pomoći da se približi svome Gospodaru i upotpuni ibadet, i ostavit ću ga da bude sretan sa svojom ženom i svojim životom.”

Draga majko, zapamti dobro ove zlata vrijedne savjete dr. Mustafe Mahmuda, pa ako imaš sina i doživiš da postane muž, pusti svog sina da živi svoj život sa svojom suprugom u potpunoj privatnosti i sreći kakav je bio tvoj život ili kakav si željela da bude tvoj bračni život. I pomozi svome sinu da upotpuni svoj ibadet svojom ljubavlju, poslušnošću i dobročinstvom prema tebi.

saff.ba
Nastavi čitati

Najčitanije