Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.

Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.

– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.

Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.

– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.

Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.

Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.

– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.

Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.

FENA

U Sanskom Mostu dogodila se teška nesreća prilikom sječe šume, kada je 30-godišnji I.E. zadobio ozbiljne povrede. Na njega je, naime, palo stablo dok je obavljao posao u šumskom području, piše Dijaspora.

Isti je prevezen od Odjel hitne pomoći.

Pretpostavlja se da su nepovoljni uvjeti rada i vjerovatno nesretni splet okolnosti doveli do ove nesreće.

Naime, Sead Miljković (52), porijeklom iz BIH je i zvanično optužen za mučenje zatvorenika u BiH tokom rata. Optužnica protiv njega je potvrđena još prije godinu dana.

Kako stoji u ovoj odvojenoj optužnici, Miljković je bio pripadnik Obezbjeđenje objekata i lica (OBL), policije takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna.

“Sead Miljković je navodno mučio zatvorenike, a potom je decenijama kasnije lagao o svom identitetu kako bi dobio američki pasoš”, saopšteno je iz Kancelarije državnog pravobranilaštva SAD.

Protiv njega su svjedočile i tri njegove žrtve. Kako prenose američki mediji prva žrtva je rekla da je Miljković bio među čuvarima koji su ga teško pretukli u više navrata, koristeći gumene palice, metalne cijevi i kundake. Ova žrtva tvrdi da joj je Miljković rekao da će je zaklati nožem ili bajonetom.

Druga žrtva je posvjedočila da ju je tukao “palicama i lopatom” nanoseći mu teške povrede, stoji u optužnici. I ova žrtva je navela da su Miljković i ostali tjerali zatvorenike da se međusobno bore te im prijetili ubistvom.

U svjedočenju treće žrtve stoji da ga je Miljković u više navrata tukao palicom i lopatom, od čega je jednom izgubio svijest i mislio da će umrijeti.

Inače, tokom svih ročišta Miljkovićev advokat se zalaže za odbacivanje optužbi, što zbog zastrajelosti, što zbog činjenice da je prava rijetkost da SAD podignu optužnicu za zločine počinjene u inostranstvu, ali da je njegov klijent spreman da odgovara i pred sudovima u BiH:

“Bosna i Hercegovina ima svoje sudove, svoje procedure, koje se bave ovakvim slučajevima. Zašto SAD ima interes da troši sopstvene resurse kada te zemlje same mogu suditi takve slučajeve”, rekao je Hos.

Kako su američki mediji prenijeli, u slučaju da bude proglašen krivim, prijeti mu do 20 godina zatvora po svakoj od tačaka optužnice.

Podsjetimo, Miljković, koji je u SAD živio pod prezimenom Dukić, uhapšen je 6. juna, 2023. godine u Ist Ridžu. On je posljednje 24 godine živio miran život sa suprugom i kćerkom u maloj kući u Tenesiju. Međutim, početkom juna prošle godine, u njegovu kuću upadaju imigracioni policajci na osnovu naloga za pretres i optužnice u kojoj se navodi da se on ne preziva Dukić, nego Miljković, i da je na Interpolovoj crvenoj listi jer ga Bosna i Hercegovina tereti za ratne zločine. Iako je promijenio ime, nije mogao da promijeni otiske prstiju, a prema američkom Odeljenju za nacionalnu bezbjednost (DHS), upravo su njegovi biometrijski markeri pomogli u potvrđivanju njegovog pravog identiteta.

Zbog nepovoljnih vremenskih uslova obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila preko prevoja Romanija i Rogoj. Na magistralnom putu M-17.5 Risovac-Blidinje-Rakitno obavezna je upotreba lanaca i zimske opreme za teretna motorna vozila, navode iz BIHAMK-a.

Zbog loših vremenskih uslova obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila preko graničnog prelaza Izačić.

Na većini puteva u centralnoj i sjevernoj Bosni ima ugaženog snijega na kolovozu, dok u Hercegovini upozoravamo na mokar kolovoz i mjestimične odrone.

“Apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno i da na put ne kreću bez zimske opreme. Skrećemo pažnju na mjestimično jače udare vjetra, kao i na učestale odrone”, navode iz BIHAMK-a.

Dodatno, preko prevoja Borova glava (Šuica-Livno) upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

U toku su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, zbog čega se povremeno, saobraća usporeno, uz moguće kraće obustave.

Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Pelagićevo-Srebrenik, Husino-Ljubače, Ormanica-Špionica, Turbe-Nević Polje, Klašnice-Šargovac, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-Ljubuški.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Na graničnim prelazima: Gradina, Velika Kladuša, Orašje i Brod duga je kolona vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati.

Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona uputilo je Općinskom sudu u Bosanskoj Krupi obrazložen prijedlog za izricanje zavodske mjere – upućivanje u odgojno-popravni dom maloljetniku koji se sumnjiči da je 24. oktobra izvršio napad na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi.

Tužilaštvo je naknadno podnijelo Općinskom sudu u Bosanskoj Krupi prijedlog za produženje mjere pritvora maloljetniku nakon dostavljanja sudu prijedloga za upućivanje u odgojno-popravni dom.

Napad na Policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi u kojem je maloljetnik ubio policajca Ozrena Marana okarakteriziran je kao teroristički čin, a istragu je preuzelo Tužilaštvo BiH.

Nakon intenzivne potrage, u noći 25. oktobra, pripadnici MUP-a Unsko-sanskog kantona, uz podršku Federalne uprave policije i Agencije za istrage i zaštitu BiH, uhapsili su sedam osoba koje se dovode u vezu s ovim činom, a njima je kasnije Sud BiH odredio kućni pritvor i mjere zabrane.

Muftija bihaćki, hafiz Mehmed-ef. Kudić, posjetio je Centar za djecu bez roditeljskog staranja „Duga“ u Kulen Vakufu, povodom obilježavanja 25. godišnjice rada ove ustanove. Muftija Kudić iskoristio je priliku da se zahvali zaposlenicima Centra, koji predano brinu o djeci u izuzetno osjetljivoj životnoj situaciji, te im uručio prigodne poklone.

Tom prilikom, muftija Kudić je istakao značaj ove ustanove za društvo, naglasivši kako je briga o djeci bez roditeljskog staranja kolektivna odgovornost, koja je utemeljena u islamskoj tradiciji. „Naša islamska tradicija nas uči da će oni koji brinu o siročadima u džennetu biti zajedno s Muhammedom, a.s. 25 godina rada Centra ‘Duga’ potvrđuje koliko je ova ustanova važna za našu zajednicu,“ rekao je muftija Kudić, dodajući da se društvo mora ujediniti u pružanju maksimalne podrške ovom Centru.

Direktorica Centra, Sabina Lješčanin, zahvalila se muftiji na posjeti i na kontinuiranoj saradnji sa Islamskom zajednicom. Istaknula je važnost podrške zajednice za održavanje rada Centra, koji trenutno zbrinjava 23 djece uzrasta od rođenja do šest godina, o kojima se brine tim odgajateljica i stručnjaka. „Ovaj centar je humanitarni projekat koji nije održiv bez konkretne pomoći zajednice. Stoga se zahvaljujemo muftiji Kudiću na podršci i izraženoj želji za nastavak saradnje,“ rekla je direktorica Lješčanin.

Centar „Duga“ osnovan je 1999. godine zahvaljujući inicijativi grupe entuzijasta iz Njemačke, a njegova misija je zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, uz pružanje podrške njihovom psiho-motornom razvoju. Centar se finansira isključivo donacijama, uz pomoć pojedinaca i organizacija iz cijelog svijeta. Do sada je kroz Centar prošlo više od 350 djece, a nakon što napuste Centar, osoblje nastavlja pratiti njihov dalji razvoj i pružati podršku u suočavanju s životnim izazovima.

„Duga“ je simbol nade i ljubavi za djecu koja su izgubila roditeljsku zaštitu, a njen rad i opstanak potvrda su snage zajednice koja se ujedinjuje kako bi pružila sigurno okruženje za najmlađe.