MEDICINSKO-PSIHOLOŠKI pregled ili, kako se Njemačkoj popularno naziva, Idiotentest (MPU), čeka sve vozače u Njemačkoj koji izgube vozačku dozvolu zbog vožnje pod utjecajem alkohola (primjerice s više od 1.6 promila), droga ili zbog prikupljanja prevelikog broja kaznenih bodova.

Cilj ovog testa, kako navodi portal RevijaHAK, jest procijeniti psihofizičke sposobnosti vozača te utvrditi jesu li spremni sigurno sudjelovati u prometu.

Od čega se sastoji Idiotentest?

Na godišnjoj razini, na ovaj test prisiljeno je ići oko 80.000 vozača, a čak 40 posto njih ne uspijeva proći iz prvog pokušaja i mora se ponovno podvrgnuti procjeni. Idiotentest se sastoji od liječničkog pregleda, intervjua s psihologom, testa reakcije i koncentracije te upitnika.

Primjeri pitanja iz Idiotentesta uključuju:

• Koliko dugo imate vozačku dozvolu?
• Kako ocjenjujete sebe kao vozača?
• Kako ste reagirali na prve opomene i kazne?
• Koje su razlike u vašim današnjim i prijašnjim odlukama?
• Što za vas znači vozačka dozvola?

Svrha pitanja jest otkriti priznaje li vozač svoje pogreške i je li iz njih izvukao pouke, ali i procijeniti postoji li mogućnost ponavljanja nedoličnog ponašanja.

Prema odvjetniku Njemačkog autokluba (ADAC) Levinu Schneideru, troškovi MPU-a mogu značajno varirati ovisno o situaciji:

• Individualne pripreme koštaju oko 100 eura po satu, dok grupne sesije stoje između 500 i 600 eura.
• Dokaz o apstinenciji (analiza kose ili urina) može stajati između 50 i 300 eura.
• Samo testiranje (procjena) košta od 400 do 800 eura, ovisno o razlogu oduzimanja vozačke dozvole.
• Podnošenje novog zahtjeva za vozačku dozvolu iznosi oko 250 eura.

Ukupni troškovi Idiotentesta mogu premašiti 2.500 eura, što ga čini prilično zahtjevnim postupkom, ne samo psihološki nego i financijski.

Neuralink je uspješno ugradio svoj čip za spajanje mozga i računala i u trećeg pacijenta, otkrio je osnivač tvrtke Elon Musk u razgovoru prenošenom na platformi X.

Kako je istaknuo, sva tri implantata rade dobro, a u planu je ugradnja još 20 do 30 implantata do kraja godine, prenosi dnevnik.hr.

Podsjetimo, radi se o eksperimentalnom implantatu koji omogućuje povezivanje mozga i računalnog sučelja, te tako nepokretnim ili teško pokretnim osobama omogućuje korištenje računala. Prvi pacijent koji je dobio Neuralinkov implantat prije godinu dana bio je Noland Arbaguh.

Trenutno Neuralink provodi dvije studije za svoje uređaje. Prema podacima Uprave za hranu i lijekove (FDA), Prime Study trebala bi se provoditi na pet pacijenata, a testira je li moguće da paralizirani pacijenti umom upravljaju vanjskim uređajima poput računala ili pametnih telefona. Druga studija, Convoy, osmišljena je za tri pacijenta i omogućuje im upravljanje uređajima kao što su pomoćne robotske ruke.

Osim toga, Neuralink je krajem studenog 2024. dobio odobrenje od kanadskog regulatora za provođenje kliničke studije u Kanadi te su pozvali sve zainteresirane kvadriplegičare da se prijave u njihov registar i provjere jesu li odgovarajući kandidati za sudjelovanje u studiji.

Prije izgradnje mosta to se izvodilo motoriziranim skelama koje su primale po jedno vozilo, pa je dolazak na drugu stranu lagune bio mnogo sporiji i kompliciraniji.

Most koji spaja obale lagune Garzón u Urugvaju možda je i najneobičniji na svijetu. Iako svoju funkciju obavlja bez greške, njegovom se obliku mnogi čude. Naime, umjesto da prijeđe lagunu najkraćim mogućim putom, odnosno u ravnoj crti, ovaj most nad njom radi – krug.

Promet na kružnom mostu nije organiziran kao u kružnom toku, nego se jednostavno dva kolnika, po jedan za svaki smjer, dolaskom na most razdvajaju i nakon što opišu polukrug, ponovno se spajaju i dalje teku paralelno.

Zašto (u) krug?

Neobičan i fotogeničan, ovaj most oduševljava društvene mreže već čitavo desetljeće, a uvijek se nađe netko tko rukom povučenom crvenom crtom preko fotografije sugerira da bi most premostio lagunu i da je ravan. Dežurni prometnici, fizičari i inženjeri uvijek spremni da svoj stav žestoko brane u komentarima vjerojatno si nisu dali truda pronaći odgovor na pitanja kojima je odgovor – krug.

Most je projektirala tvrtka Rafael Viñoly Architects imajući nekoliko ciljeva na umu. Prvi je naravno bio omogućiti brz prijelaz automobilima preko lagune. Prije izgradnje mosta to se izvodilo motoriziranim skelama koje su primale po jedno vozilo, pa je dolazak na drugu stranu lagune bio mnogo sporiji i kompliciraniji.

Drugi cilj bio je, usprkos budućem mostu, očuvati biološku raznolikost, a kružni oblik pokazao se dobrim rješenjem i za to. Naime, prstenasta sjena mosta ovako se čitav dan pomiče sa Suncem, a da je konstrukcija takva da je u sredini puna, dio lagune ispod mosta stalno bi bio bez svjetlosti. Laguna Garzón područje je i velike ornitološke važnosti, dom je brojnim ptičjim vrstama, uključujući čileanskog plamenca, ali i ugroženih vodozemaca poput Darwinove krastače.