Connect with us

USK

Vildana Alibabić napustila Našu stranku i pristupila u Pomak: ‘Nisu mi dali da budem nosilac liste’

Published

on

Saopštenje za javnost sa njene FB stranice

Polako se približava kraj skupštinskog mandata 2018.-2022. Nastojala sam i jesam svim svojim kapacitetima posvećeno i profesionalno raditi. Zalagala sam se za bolji život svih nas, a suprostavila zlopotrebi temeljnih sloboda, manipulaciji informacijama i javnim sredstvima, digla glas protiv korupcije i svih oblika političkog djelovanja koji urušavaju demokratske ideale.

Često sam kao jedna od najglasnijih bila na udaru skoro svih drugih političkih opcija, i sve to sam izdržala, braneći uvjerenja onih koji su mi na zadnjim izborima dali povjerenje, i svoja, ali i političku ideju Naše stranke.

Međutim, ove sedmice sam i zvanično zatražila ispisnicu iz članstva Naše stranke. Nije se dogodilo ništa spektakularno, nije bilo svađa, čak sam otišla u Sarajevo i na Glavnom odboru se pozdravila sa svim tim ljudima, to je po meni i dalje politička opcija bolja od mnogih drugih.

Uzrok mog odlaska je vrlo jednostavan, oni su odlučili da za nosioca liste na Izborima 2022. za Skupštinu USK postave drugu osobu, meni su ponudili poziciju broj 2 na toj listi, bez da su prethodno razgovarali sa mnom, a ja sam užasno ponosna i ne dozvoljavam da budem bilo kome broj. Zar da poslije borbe koja nije bila nimalo laka, postanem broj.

To je sve. Okrenula sam se i otišla, ali ne i odustala.

U vremenu kada nam lome i ono malo volje za život razne političke prikaze i kada nam prijeti mrak totalne autokratije, nije opcija odstupiti, već naprotiv, još jače se založiti i još jače raditi.

Upravo to ću i uraditi sa najjačom alternativom nacionalnim strankama na našem Kantonu. Idem sa zidom koji će se suprostaviti autokratskom mraku, ljudima koji prepoznaju kakva se opasnost krije iza beskrupuloznih rušitelja demokratije, vojske poslušnika i manipulatora.

Sav svoj akademski i politički kapacitet udružiću sa POMAK-om, Pokretom za modernu i aktivnu Krajinu čiju listu predvodi Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća. Šuhret je ozbiljan političar, vrlo dobro zna šta radi, prije svega je pošten čovjek, a to je ono čega najviše nedostaje na današnjoj političkoj sceni. Lista je puna, upravo takvih.

Ja ne odustajem lako, imam volje, energije i znanja da i dalje zastupam pravu stranu našeg ponosnog krajiškog srca. Cilj ostaje isti, borba protiv mraka koji se nad nama nadvio, a kad ga rastjeramo, a hoćemo, a ima nas, reče mi naš poslednji staklar Samir da i njega dodam, doći će bolje vrijeme.

Poručila bih na kraju narodu, nova prilika je 02. oktobra, nema odustajanja!

Vildana Alibabić

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije