Na posljednje aktivnosti policije i pravosuđa, reagovao je čak i resu-l-ulema Islamske zajednice, Husein efendija Kavazović. Izrazio je sumnju u moguću političku pozadinu procesa, upitavši “jesu li samo Bošnjaci kriminalci ili se drugima gleda kroz prste”. Posljednje istraživanje Transparency Internationala, za proteklu 2022. godinu zaista ukazuje na činjenice da je izrazito mali broj optužnica za korupciju podignut u nekoliko kantona, mahom u Hercegovini, jednako kao i u Republici Srpskoj. Pravosuđe se ni prošle godine nije “proslavilo” u borbi s visokom korupcijom. Optužnice u ovim predmetima su na nivou “statističke greške”.
Nijedna optužnica za visoku korupciju nije potvrđena tokom cijele prošle godine, nigdje u Bosni i Hercegovini. No za pojedina tužilaštva korupcije nije bilo ni u nižim strukturama. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu podignuto je za cijelu godinu 12 optužnica, a potvrđeno samo sedam.
Tužilaštvo Livanjskog kantona podiglo je četiri optužnice, od čega su tri potvrđene. Zapadnohercegovački kanton ušao je u obračun s korupcijom kroz samo jednu optužnicu.
“Od 2005. kada je Dragan Čović izašao iz zatvora on je ovladao pravosuđem, tako da mi u zadnjih 15, 20 godina apsolutno se ne radi ništa po tom pitanju. Spomenuo bih tu prvenstveno glavnog tužitelja Zdenka Kovača koji je sasvim slučajno radio dva predmeta, jedan je privatizacija ERONET-a, koja je znate sami kako završila protiv Dragana Čovića. A druga je četiri feninga kupovina zemljišta, u oba slučaja Zdenko Kovač nije ništa napravio”, kaže Mario Ćosić, novinar portala Fokus.ba.
Podaci su porazni za Srednjobosanski kanton, ali i Bosansko-podrinjski u kojem nema niti jedne koruptivne optužnice. Sve su ovo podaci iscrpne analize Transparency Internationala. Korupcija u državi cvjeta, ali sudeći prema broju optužnica ne u svim njenim dijelovima.
“Što se tiče Hercegovine, samo ću reći da je posljednja zatvorska kazna za korupciju u HNK koji je jako veliki kanton, jako značajan, značajan broj i javnih preduzeća i privrednih aktivnosti, tendera, veliki broj prijava podnošen posljednjih godina, međutim koliko smo vidjeli kroz statistiku zadnja zatvorska kazna izrečena je 2019”, ističe Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Visoka korupcija ne postoji ni u Republici Srpskoj, bar ako je suditi prema statističkim podacima. Prema podacima Transparency Internationala u cijelom entitetu Republika Srpska podignuta je 31 optižnica, i samo jedna optužnica za visoku korupciju, no ni ta jedna nije potvrđena.
“U Republici Srpskoj još uvijek niko nije procesuiran ko je na bilo koji način povezan s političkim strukturama. Često su se podnosile krivične prijave policijske ili su se procesuirali neki zvaničnici iz opozicionih redova, tamo gdje su načelnici, pa su ti načelnici poslije toga mijenjali stranke”, dodaje Traljić.
Je li onda na sceni i u dijelovima Federacije, posebno Kantonu Sarajevo, nakon hapšenja Ibrahima Hadžibajrića, Senaida Memića, Abdulaha Skake te presude bivšem premijeru Fadilu Novaliću, o političkom obračunu? Novinari BIRN-a, ne dovode u vezu hapšenja s promjenom vlasti, jer krivična prijava protiv Memića podnesena je prije čak osam godina.
“Mi smo istraživali izgradnju Malak Regency, objavili istraživanje da je dozvola koju je dala Opština kojom je upravljao Memić, dozvola mimo regulacionog plana, mimo naredbi Ministarstva za prostorno uređenje, da se izgradi hotel od devet spratova umjesto pet. Mi smo čak imali jednu odluku Tužilaštva, o nesprovođenju istrage zato što je postupajuća tužiteljica u tom predmetu rekla da ona ne može da nađe benefit finanijski i bilo koji od toga da se izgradi devet spratova, umjesto pet”, kaže Denis Džidić, novinar BIRN-a.
Činjenica jeste da kada je riječ o broju podignutih optužnica, bar u prošloj godini, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo, prednjače. No, do sada je statistika pokazivala da se u visoko koruptivnoj zemlji borba protiv korupcije svodila na ukradenih “pet litara benzina”.
Video OVDJE.
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad
